Nova izdanja ogranaka Matice hrvatske

»Svjetlo«, časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja Ogranka Matice hrvatske Karlovac, br. 3-4, 2003, gl. ur. Irena Lukšić

Već pogled na kazalo novoga dvobroja »Svjetlo«, časopisa za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja Ogranka Matice hrvatske Karlovac, potvrđuje da uredništvo uspješno nastavlja svoju uređivačku koncepciju: prije svega otvorenost prema svim estetskim strujama, književnim žanrovima i publicističkim prilozima različitih naraštaja, vješto probranih prema kvaliteti prispjelih radova. Stoga zapažamo imena vrsnih pisaca — od Zlatka Tomičića, Sunčane Škrinjarić, Irene Lukšić, Marije Paprašarovski, Ivana Pandžića, Žarka Milenića pa Zlatka Jakobovića, Dubravka Šiftara, publicista Danka Plevnika, muzikologinje Dubravke Franković, pjesnika Željka Mavretića, Melanije Ivezić-Talan, do najmlađega — darovitog Romana Karlovića, prošlogodišnjeg laureata karlovačke Hrvatske književne nagrade za mlade pjesnike »Zdravko Pucak«, na čelu čijeg je Prosudbenog odbora ugledni hrvatski pjesnik, akademik Slavko Mihalić.

U svojevrsnu kratkom predstavljanju novoga dvobroja moguće je izdvojiti tek poneke.

Ulomci iz neobjavljena romana Zlatka Tomičića Tajanstvena ruža uvode nas u autorov »neomeđeni svijet čuvstava i mašte«, tako tipičan za toga književnika, u svijet koji Tomičića oduvijek privlači, prostor drevnih civilizacija, ovaj put u daleku Kinu, bujnim nizanjem slika, likova i situacija u prikazivanju osvajača Istoka, prodora Mongola i Tatara prema Zapadu. (Da li to Tomičić ipak reaktualizira pradavno doba da bi pokazao moderna vremena?)

Uz izbor iz poezije Melanije Ivezić-Talan, Željka Mavretića i mladoga Romana Karlovića te povijesnu dramu Zlatka Jakobovića Amenofis, pozornost zaokuplja i prozni tekst Dubravka Šiftara Marsovi bokci hrvatski. Dakako, valja istaknuti prilog Sunčane Škrinjarić posvećen životu svestranoga profesora Rudolfa Bernardića i Plevnikov spomen na hrvatskog novinara i publicista Eduarda Čalića, »povjesnika i najdosljednijeg svjetskog antirevizionista«.

Dragocjenim znanstvenim tekstom muzikologinje Dubravke Franković Glazba u klasicističkom konceptu umjetnosti Maksimilijana Vrhovca pratimo udio znamenitoga biskupa u glazbenoj kulturi Hrvatske potkraj 18. i početkom 19. stoljeća na planu crkvene i svjetovne glazbe. Čime je zaokružena tema započeta u prethodnom dvobroju »Svjetla«.

Karlovačko je »Svjetlo« tako i ovu godinu započelo angažiranim pristupom kvaliteti i raznovrsnosti ponuđenih umjetničkih i znanstvenih tekstova, što uz redovitost izlaženja opravdava težnju svakoga časopisa.

A. Č.-K.

Djelo povjesničara i istraživača

Jakša Raguž, Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu, Ogranak Matice hrvatske Metković, Hrvatski institut za povijest, Metković — Zagreb, 2004.

Hrvatsko Poneretvlje imalo je tijekom Domovinskoga rata zasebnu sudbinu, koja se dobrim dijelom razlikovala od zbivanja u ostatku Hrvatske. Oružani incidenti u Dalmaciji kao i u kontinentalnoj Hrvatskoj 1990. isprva su se tek neizravno osjećali u Poneretvlju, no poslije potkraj 1990. i početkom 1991. pritisak na Poneretvlje bio je dvostruk — Domovinski rat u Hrvatskoj kao i događanja u Bosni i Hercegovini, u istočnoj Hercegovini. Bliska zemljopisna povezanost hercegovačkog i hrvatskog Poneretvlja dovela je do toga da je agresor taj prostor tretirao kao jedinstvenu cjelinu, zanemarujući pritom međudržavne granice. To je osnovni razlog zašto je problematici Domovinskoga rata u Poneretvlju valjalo pristupiti na poseban način te u njegovo proučavanje uključiti i zbivanja na području BiH.

O složenosti problematike najbolje svjedoči podatak da je Raguž, kako bi pravilno prikazao Domovinski rat u hrvatskom Poneretvlju, napisao i povijest prvoga dijela Domovinskog rata Hrvata istočne Hercegovine. Pišući knjigu autor je uočio da se kroz sve događaje kao zajednička vezivna nit provlači kontinuum između velikosrpsko-četničke djelatnosti Srba Poneretvlja tijekom Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata te je u uvodnom dijelu knjige sažeto prikazao djelatnost četničkih postrojbi Poneretvlja u Drugome svjetskom ratu.

Pri pisanju knjige Jakša Raguž, povjesničar zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest, koristio se izvornom građom, no nije zanemario ni sekundarne izvore podataka, čiju je vjerodostojnost nastojao višestruko provjeriti. Raguž je razgovarao sa sudionicima događanja, proučio mnoštvo novinskih članaka objavljenih ne samo u hrvatskom tisku, a istraživanje je nadopunio i uporabom objavljene i neobjavljene literature.

Kao što naglašavaju i recenzenti knjige Mirko Valentić i Trpimir Macan, posebna je vrijednost rada u novim istraživačkim spoznajama do kojih je Raguž došao u rasvjetljavanju dijela aktivnosti neretvanske 116. brigade HV. Arhiv 116. brigade HV još nije dostupan povjesničarima, no Raguž je, koristeći se sekundarnim izvorima, uspio dobro prikazati djelatnost te postrojbe, čije je djelovanje jedno od najneistraženijih u HV.

U Hrvatskoj je historiografiji znanstveno proučavanje Domovinskoga rata još na početku, tako da Joško Raguž svojim radom Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu daje tom velikom zadatku koji stoji pred našim povjesničarima-istraživačima, vrijedan prinos.

Sandra Cekol

Čekajući Zbornik

»Županjski zbornik (za povijest, kulturu, umjetnost i društvena pitanja)«, ur. Stjepan Tomić, Matica hrvatska Ogranak Županja, br. 11, Županja, listopad 2003.

Jedanaesti broj »Županjskog zbornika« već je 35 godina udaljen od njegova prvoga broja, tiskana još 1967. O tome u uvodu govori urednik Stjepan Tomić, osvrćući se na svaki broj pojedinačno od prvoga (uređivača profesora Stjepana Grubera), pa sve do posljednjega, na čije se izlaženje od prethodnog, jubilarnog desetog, čekalo punih jedanaest godina (deseti broj izdan je 1992). Naime, na putu njegova izlaženja pripriječile su se kako ratne strahote, tako i materijalna nestašica. Ipak, uz svesrdnu pomoć predsjednika Ogranka Matice hrvatske Županja — Zlatka Kokanovića, te vlasnika tiskare — Romea Blaževića, i ti su se problemi uspješno prebrodili.

Stoga novi »Županjski zbornik« na stotinjak stranica donosi mnoge priloge s raznih područja — uvodno, o Županji nekad i sad, progovara Stjepan Tomić; a zanimljivi prilozi nižu se i nakon toga — posebice se ističe onaj Stanislava Oršolića o prezimenima starih županjskih šokačkih obitelji i njihovim raznim inačicama (prezimena s nadimcima, bez nadimaka, njemačka, engleska, židovska prezimena itd.), potom Boška Marijana o pretpovijesnim arheološkim nalazištima Dubovo-Košno i Dubovo kraj Županje; te Janje Juzbašić o stalnom postavu etnološkog odjela u Zavičajnom muzeju Stjepana Grubera u Županji. Nakon svega toga ostaju želje urednika Zbornika, da na sljedeći, 12. broj, ne čekamo toliko dugo.

Katarina Marić

Sabor na Bilinom polju

»Krijesnica«, glasilo Matice hrvatske Ogranak Zenica, ur. Dragan Gavran, god. X, br. 25, Zenica, prosinac 2003.

Jubilarni, 25. broj »Krijesnice«, uz Uvodnik, u kojem je dana riječ novog glavnog urednika Dragana Gavrana, donosi i osam cjelina: Intervju, Tema broja, Povodi (Od velikih očekivanja do homo sacera Nedžada Fejzića), Nove knjige (opširan osvrt Saliha Jalimama na knjigu Franje Šanjeka Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13-15. stoljeće)), Kazalište (promišljanje o repertoarskoj politici kazališta Miroljuba Mijatovića u tekstu Zaboravljeni kriteriji), Svjedočenja (djelić životnog iskustva Mirka Vidaka, u razdoblju od 6. svibnja do 10. kolovoza 1945), Reagiranja (Ferdo Bošnjak pita se i istražuje Zašto toliko psovanja) i Poezija (u ovom broju predstavljanje mlade pjesnikinje Jelene Mišković, pred kojom je objavljivanje druge knjige poezije).

Najveći broj stranica pritom, što je i logično, zauzima Tema broja — Osamstota obljetnica Sabora na Bilinom polju, čiji je primarni cilj ukazivanje na važnu ulogu zeničkoga kraja u srednjovjekovnoj Bosni Kulina bana, a slijedi je Intervju sa Franjom Šanjekom, akademikom — znanstvenikom i svećenikom dominikanskoga reda. Pritom je vidljivo izrazito okretanje glasila prema lokalnim vrijednostima, no to, kako u uvodu ističe i urednik Gavran »...ni u kom slučaju ne znači njezino provincijaliziranje nego težnju da u vremenu sveopće uvezanosti ovaj grad i ovi ljudi steknu svijest o svojoj autentičnoj i vrijednoj baštini, što je osnovni preduvjet za izgradnju prepoznatljivog i snažnog identiteta«.

Katarina Marić

Starinska razglednica

»Godišnjak 2003«, ur. Josip Ostić, Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška, br. 4, Nova Gradiška, siječanj 2004.

Već naslovnica najnovijega, četvrtog broja »Godišnjaka«, na kojoj se nalazi najstarija razglednica Nove Gradiške, iz 19. stoljeća, arhiv Gradskog muzeja, privlači intrigantnu sadržaju između njezinih korica. I zaista, prilozi, kojih ima petnaestak, razvrstani su u sedam vrlo zanimljivih cjelina: Iz prošlosti novogradiškog kraja, Obljetnice, Prijedlozi, Zdravstveno prosvjećivanje, Knjižničarstvo, Književni izlog i Iz rada Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška. Već u prvom prilogu prve cjeline — o znamenitim novogradiškim obiteljima, gdje Feliks Valentić progovara o obitelji Lobe, naslućuje se da će štivo i daje biti zanimljivo.

Slijedi urednikov portret pučkoga književnika i hrvatskog časnika Ivše Bošnjaka-Dragovačkog te njegov tekst Slava hrvatskog domobranstva, koji govori o odnosu Europe prema hrvatskim časnicima početkom 20. stoljeća. Rubrika Obljetnice posvećena je 130. godišnjici djelovanja Gradske glazbe te desetoj godišnjici obnove rada pjevačkoga društva Graničar. Zasebnu cjelinu zavrijedilo je promišljanje Miroslava Prpića o nazivu Brodsko-posavske županije, a još tri zanimljiva teksta nalaze se u rubrikama Zdravstveno prosvjećivanje i Knjižničarstvo. U prvoj Vesna Oršulić vrlo iscrpno i pristupačno progovara o anoreksiji i bulimiji, a Dražen Oršulić o povezanosti pušenja i plućnih bolesti; dok u drugoj Branko Kolić zanimljivo izvještava o cenzuri u knjižnicama tijekom povijesti. I kako u uvodu poziva sam urednik Godišnjaka — Josip Oštić, time je upravo otvoren natječaj za autore priloga u »Godišnjaku« Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška broj 5.

Katarina Marić