Filmski programi u Tuškancu

Zagreb, 16. ožujka

Projektom Filmski programi u ponovno otvorenu kinu Tuškanac Zagreb je ponovno, nakon deset godina, dobio mjesto na kojem se mogu pogledati hrvatski i svjetski, klasični i suvremeni, ali i nerepertoarni filmovi. Kino je otvoreno izborom hrvatskih filmova do Drugoga svjetskog rata, a prije toga prikazani su dječji igrani film Izgubljena olovka Fedora Škubonje te triler Živorada Tomića Diploma za smrt.

Hrvatski filmski savez (HFS) i Hrvatska kinoteka osmislili su projekt Filmski programi sa zadaćom da na jednom mjestu objedine različite oblike filmske kulture kao što su prikazivanje, posudba, distribucija ili predstavljanje filmova s organizacijom predavanja, radionica i izložbi o temi filma. Filmove će zainteresirani moći pogledati isprva besplatno, a potom na temelju godišnje članske iskaznice.

Tuškanac je dan na korištenje Hrvatskomu filmskom savezu i Zagreb filmu. Projekcije u okviru Filmskih programa održavat će se tri dana u tjednu, a Zagreb film za nekoliko će tjedana tu obilježiti pedesetu godišnjicu postojanja. Filmski programi projekt su naglašene odgojno-obrazovne funkcije, a glavni im je cilj edukacija mladih filmofila, budućih filmskih stručnjaka ili stvaralaca. Vladimir Stojsavljević, pročelnik Gradskog ureda za kulturu, rekao je kako ove godine ulaganja u obnovu Tuškanca neće biti, no da će se dogodine ono adekvatno urediti i opremiti.

Animirani film Kamov na festivalu u Nici

Zagreb, 17. ožujka

Animirani film Kamov skupine autora bit će prikazan na festivalu u Nici (Nice Short Movie Festival), koji se održava od 13. do 18. travnja, objavio je Zagreb film. U tom animiranom filmu troje autora — Magdalena Lupi, Draško Ivezić i Ana Šerić — pokušava vizualizirati i oživiti svijet Janka Polića Kamova, hrvatskoga pjesnika koji je živio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Magdalena Lupi radi u riječkom HNK kao dramaturginja, osnivačica je i umjetnička voditeljica riječke nezavisne kazališne grupe Trafik, s kojom je ostvarila nekoliko projekata koji se temelje na pokretu u fizičkom teatru. Draško Ivezić diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a bavi se glumom, glazbom, plesom, slikarstvom, grafikom, animacijom, računalima. Ana Šerić apsolventica je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a radila je kao animator na filmu In Between autorice Nicole Hewitt i drugim kratkim filmovima.

Pronađen drugi dio kamena s imenom Vespazijana

Kistanje, 19. ožujka

Arheolozi su na lokalitetu rimskoga vojnog logora Burnuma kod Kistanja iskopali drugi dio dobro očuvana kamena s imenom rimskoga cara Vespazijana. Pronađen je blizu južnih vrata elipsoidnog amfiteatra, gdje je sredinom veljače pronađen prvi dio velikoga kamena s Vespazijanovim imenom, čime su se potvrdile pretpostavke arheologa, jer je sve što se nalazilo na tom do sada neistraženu lokalitetu ostalo sačuvano pod zemljom. Taj u cijelosti sačuvan i neistraženi lokalitet, koji je bio pokriven zemljom i šikarom, nalazi se nedaleko od Ivoševaca kod Kistanja, a zrakoplovne snimke poznatoga rimskog vojnog logora Burnuma uputile su na amfiteatar koji je pronađen na početku arheoloških radova potkraj prošle godine. Dosadašnja istraživanja financirao je Nacionalni park Krka, uz čije se granice nalazi lokalitet u Ivoševcima, uz potporu Ministarstva kulture. Istraživanja vodi akademik dr. Nenad Cambi zajedno s Joškom Zaninovićem, kustosom drniškoga Gradskog muzeja, te u suradnji sa zadarskim Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta.

Ponađeni kameni ulomak, na kojemu stoji natpis da je car Vespazijan vrhovni svećenik i Pater patria — Otac domovine, potvrdio je godinu 76, odnosno 77. nakon Krista kao godinu nastanka amfiteatra. Vespazijan je uz vojni logor završio gradnju amfiteatra, za koju se pretpostavlja da je započeta već u doba Klaudija.

Pavarotti u pulskoj Areni na Histria Festivalu

Pula, 19. ožujka

Slavni talijanski tenor Luciano Pavarotti nastupit će 3. srpnja u pulskoj Areni u sklopu koncerata njegove oproštajne turneje naslovljene Last time Pavarotti, što će ujedno otvoriti ovoljetni, peti Histria Festival, najavili su organizatori festivala, direktor Bashkim Shehu i izvršni producent Dubravko Merlić, emitirajući videozapis na kojem Pavarotti osobno potvrđuje svoj nastup. Pavarottijev koncert, na kojemu će biti izvedeno četrdeset skladbi, trebao bi trajati oko dva sata. Najavljen je i nastup Erosa Ramazottija, koji bi u Areni trebao pjevati 29. srpnja. Predstavljen je i cjelokupni program Histria Festivala, koji će se, osim u Areni, održati na pozornicama Malog rimskog kazališta, Brijuna i Medulina. U Puli će nastupiti brojni baletni ansambli, poput zvijezda Boljšoj teatra (S. Prokofjev, Romeo i Julija, Arena, 13. kolovoza), HNK iz Splita (Bogovi nisu ljuti i Daj daj, Brijuni, 11. kolovoza); Baletnog ansambla Tel Aviva (Naked City, Malo rimsko kazalište, 12. kolovoza; F. Lehar, Bijeli valcer, Brijuni, 10. srpnja) te baletne trupe Croatia (P. I. Čajkovski, Hamlet, Malo rimsko kazalište, 31. srpnja), a bit će izvedeni i mjuzikli Jesus Christ Superstar (Arena, 14. srpnja) te scenska kantata Carla Orffa Carmina Burana (Arena, 18. kolovoza).

Izložba o Petrarki i petrarkizmu u NSK

Zagreb, 22. ožujka

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otvorena je izložba Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, posvećena 700. obljetnici rođenja velikoga talijanskoga pjesnika Francesca Petrarke, koju je priredio akademik Mirko Tomasović. O Petrarki, petrakizmu, izložbi i Tomasovićevoj knjizi Pjesme o Lauri govorili su glavni ravnatelj NSK Josip Stipanov, akademik Tonko Maroević, književna povjesničarka Cvijeta Pavlović i autor izložbe. Izložba kronološkim redom pokazuje različite načine recepcije Petrarke i petrarkizma u Hrvatskoj, spoznaje u proučavanju tog fenomena, literaturu i objavljene Petrarkine tekstove.

Vesna Kusin ravnateljica Klovićevih dvora

Zagreb, 22. ožujka

Ministar kulture Božo Biškupić imenovao je dugogodišnju novinarku »Vjesnika« Vesnu Kusin za ravnateljicu Galerije Klovićevi dvori, nakon što se nitko nije javio na dodatni natječaj koji je nedavno raspisan u »Narodnim novinama«. Prvi natječaj za ravnatelja Klovićevih dvora poništen je iz proceduralnih razloga, a na drugom natječaju. Upravno se vijeće nije moglo odlučiti između dva kandidata, pa su tako ministru ponuđene kandidature Vesne Kusin i Feđe Vukića. U međuvremenu, u Ministarstvu kulture uočili su još jednu proceduralnu pogrešku, što je značilo da ministar Biškupić ne smije donijeti odluku dok se ne provede treći, dodatni natječaj u »Narodnim novinama«. Biškupić je Vesnu Kusin za vrijeme prošloga mandata imenovao za hrvatsku selektoricu Venecijanskog bijenala, ali je tu odluku poslije poništio tadašnji ministar Antun Vujić.

Četrdeset godina Kerempuha

Zagreb, 25. ožujka

Satiričko kazalište Kerempuh proslavilo je četrdeset godina od svoje prve predstave. Incijator osnivanja tadašnjega Jazavca bio je Fadil Hadžić. U četrdeset godina Kerempuhove predstave vidjelo je 4,8 milijuna gledatelja, a predstave izvodi na tri svoje scene, na velikoj sceni u Ilici 31, manjoj u kazalištu Vidra u Draškovićevoj te na noćnoj kabaretskoj sceni. U organizaciji Kerempuha već se 27 godina održavaju Dani satire. Satiričko kazalište Kerempuh objavilo je prigodom obilježavanja godišnjice i monografiju o četrdeset godina rada kazališta, a izveden je i kolaž od ulomaka iz najuspješnijih izvedaba te snimki starijih predstava.

Priče iz davnine u Oxfordu

Oxford, 25. ožujka

Urednici i producenti međunarodnoga multimedijskog projekta Priče iz davnine (Croatian Tales of Long Ago) predstavili su svoj projekt na konferenciji o digitalnim medijima Dust or Magic, koja se od 25. do 27. ožujka održava na Brookes University u Oxfordu u Velikoj Britaniji. Direktor konferencije Bob Hughes istaknuo je da je projekt Priče iz davnine oduševio izbornike konferencije i naglasio da, za razliku od gotovo svih ostalih projekata koji se predstavljaju na konferenciji, dolazi iz male zemlje izvan engleskoga govornog područja, a jedinstven je i po načinu na koji je realiziran te po svojoj multikulturalnoj i estetskoj dimenziji. Ako postoji kreativni projekt doba interneta, onda je to ovaj — ističe Hughes. Konferencija Dust or Magic održava se jednom godišnje u Sjedinjenim Državama i u Velikoj Britaniji.

Osniva se Vijeće za kulturu mladih

Zagreb, 25. ožujka

Na Okruglom stolu posvećenu novom Prijedlogu zakona o kulturnim vijećima državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović pristao je na uvrštenje amandmana Koordinacije nezavisnih inicijativa u kulturi kojim se tražilo da se ukinuto Vijeće za medijsku kuturu, koje je ravnalo programima u području nezavisne i alternativne kulture, nadomjesti novim, koje bi se zvalo Vijeće za kulturu mladih i novomedijsku kulturu. Okrugli stol održan je u Novinarskom domu u organizaciji Gradskog ureda za kulturu. Državni tajnik Antolović istaknuo je sve probleme u radu vijeća u posljednje dvije i pol godine, od ostavki, sukob interesa i nezadovoljstva djelokrugom rada kultrunih vijeća, dok se veći broj sudionika rasprave založio da se Zakon izuzme iz hitne procedure te da se o sustavnim promjenama u odlučivanju u kulturi otvori šira javna rasprava.

Umro Vladan Švacov

Zagreb, 28. ožujka

Preminuo je ugledni teatrolog, redatelj, dramaturg i sveučilišni profesor Vladan Švacov, istaknuti intelektualac, poliglot vrsne klasične naobrazbe. Rođen je u Zagrebu 1930. godine, gdje je završio klasičnu gimnaziju te diplomirao i doktorirao filozofiju, a potom i režiju na Akademiji dramskih umjetnosti, na kojoj je, uz Ranka Marinkovića, utemeljio Odsjek za dramaturgiju. Režirao je brojne opere (Ero s onoga svijeta, Figarov pir) i drame (osobito djela Brechta i Ionesca). Autor je važne knjige Temelj dramaturgije te niza studija i radova s temom dramaturgije, a u tisku je njegovo kapitalno djelo koje se bavi teorijom srednjovjekovne, predantičke i antičke drame. Bavio se i prevođenjem s talijanskoga, francuskog i njemačkog jezika te je preveo više od šezdeset libreta.

Međunarodni simpozij o Kantovoj filozofiji

Zagreb, 29. ožujka

Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu održan je jednodnevni međunarodni simpozij Recepcija Kantove filozofije u hrvatskoj kršćanskoj filozofiji, a u povodu dvjestote obljetnice smrti njemačkoga filozofa Immanuela Kanta (1724-1804). Simpozij je počeo predavanjima münchenskoga profesora Haralda Schoendorfa Je li Kant kršćanski filozof? i friburškoga profesora u miru Philiberta Secretana s temom Kant i problem religije. O Kantu i njegovoj recepciji u hrvatskih kršćanskih filozofa govorilo je još petnaestak filozofa iz Zagreba, Splita, Zadra, Đakova, Rijeke i Fribourga.

Jezikoslovni kolokvij u povodu 70. rođendana Josipa Silića

Zagreb, 29. ožujka

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održan je hrvatski jezikoslovni kolokvij u povodu 70. rođendana jednog od najsvestranijih hrvatskih kroatista jezikoslovnog usmjerenja, dr. Josipa Silića. Na kolokviju u organizaciji Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku, na kojem se okupilo pedesetak sudionika, lingvisti i teoretičari književnosti iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Sarajeva i Berlina iznijeli su 24 referata. Tema prvoga dijela skupa bila je Silićeva lingivistička praksa, a drugoga novi prilozi o nekim aspektima lingvistike. Sudionici su govorili o sustavima i standardima profesora Silića, znanstvenom stilu, morfološkom modeliranju hrvatskoga jezika, pravopisima, frazeologiji i drugome.

Arhitekti za Vijeće za arhitekturu i urbanizam

Zagreb, 29. ožujka

Udruženje hrvatskih arhitekata uputilo je otvoreno pismo Ministarstvu kulture, reagirajući na najavu ukidanja nekih kulturnih vijeća, među kojima i Vijeća za arhitekturu i urbanizam, sa zahtjevom da se to vijeće ne isključuje iz novoga zakona. Današnji trenutak pokazuje koliko je arhitektura važna za prepoznavanje kulturnog identiteta pojedine zemlje u novom europskom krajoliku, a Venecijanski bijenale, Salon arhitekture, Milanski trijenale, Do. Co. Mo. Mo. i suvremeno arhitektonsko izdavaštvo samo su neki od primjera koji neposredno potvrđuju tu činjenicu, navodi se u pismu. Savjet koji je osnovan temeljem Zakona o prostornom uređenju u području svojeg djelovanja ne obuhvaća umjetnički i kulturni aspekt arhitekture te bi izdvajanje arhitekture iz djelokruga Ministarstva kulture imalo nesagledive posljedice za prepoznavanje ukupne hrvatske kulture, naglasio je Saša Randić u ime Udruženja hrvatskih arhitekata.