Učiteljica arheologija

Emilio Marin, Historia magistra archeologiae, ur. Frano Baras i Vlaho Benković, Matica hrvatska Split / Matica hrvatska Dubrovnik, Split-Dubrovnik, 2003.

Emilio Marin, povjesničar rimske antike i kasne antike (sa specijalnostima arheologije i povijesti rimske umjetnosti — Narona, povijesti i civilizacije kasne antike, arheologije i povijesti starokršćanske umjetnosti — Dalmacija te latinske epigrafije — Salona), ugledan je na istraživačkim, znanstvenim, publicističkim, ali i pedagoškim i ravnateljskim poljima, te mu je dodijeljeno i priznanje jedne od najuglednijih svjetskih akademija — tradicionalni mač francuskog akademika, čija se fotografija nalazi na naslovnici ovoga izdanja. Marin je također član-radnik, kako to u proslovu piše predsjednik Matice hrvatske Split — Josip Botteri Dini, Matice hrvatske, te se i ona sama osjeća počašćenom dodjelom toga vrijednog ovjenčanja. Marinova bibliografija inače sadrži više od četiri stotine jedinica (autor i / ili urednik 39 knjiga, urednik 20 svezaka časopisa, autor 68 znanstvenih radova te više od 150 stručnih radova i članaka, odnosno više od 130 novinskih članaka), a sudjelovao je on i na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i kongresima. U Historia magistra archeologiae, osim uvodne posvete Marinu (uglavnom na francuskom jeziku), slijedi oko 150 stranica autorovih opsežnih promišljanja o Saloni i njezinu teatru, antičkoj teatarskoj baštini za suvremeni kazališni izričaj, baštini Narone u temeljima hrvatske arheologije, simbolima povezanosti domaće i međunarodne znanosti, ikonama s Istoka, muzejskoj degradaciji sakralnoga prostora, starokršćanskoj Siciliji i mnogim drugim temama u poglavlju Historia magistra archeologiae, dok poglavlje Prodor u tajnu umjetnosti donosi članke i naslove poput Seusova blaga, pogleda na starokršćansku Salonu, posvećenja u obliku Venere u Augusteumu Narone ili povijesnih odrednica Sredozemlja i Europe te suvremenoga života. Pritom su članci nepromijenjeni ili minimalno promijenjeni u odnosu na izvornu objavu, poradi prilagodbe novoj cjelini.

Historia magistra archeologiae Emilija Marina vrijedno je izdanje koje ne bi trebao propustiti nitko zainteresiran za područja koja obrađuje.

Gusari i pajaci

»Cvitak — list za sretno djetinjstvo«, ur. Krešimir Šego, god. IV, broj 6, veljača 2004.

Poklade (maškare, fašnik, karneval) i Valentinovo dvije su teme koje nadahnjuju posljednji broj dječjeg lista »Cvitak«, koji šarenilom tema, crteža i fotografija opet iznova udovoljava svim prohtjevima malih čitatelja. S naslovnice nam se smiješe kostimirana djeca (gusari, kauboji, pajaci...) iz mašte učenika OŠfra Jeronima Vladića iz Ripaca — Hrvoja Faletara, a karnevalskom pjesmom uveseljava Luko Paljetak, dok u Slovoslikovnici I. Marić i A. Ivanković također govore (i crtaju) o istoj temi. Rubrika Iz likovnog kutka dječjeg vrtića Pčelica, u tehnikama uradi sam objašnjeni su postupci vezani uz izradu raznih maski i svakojakih srdaca za Valentinovo. Igrokaz Ruže za Valentinovo predstavlja Božena Volić, o ljubavi u pjesmi Ljubav nema maske pjeva Lidija Glavaš, baš kao i brojni učenici i učenice osnovnih škola. Cvitak narodne pjesme Nikole Martića ovoga puta donosi pjesmu-rugalicu — Alaj zora, sestro moja; rubrika Ime moje škole ona je svetoga Pavla; predstavljeno zanimanje — frizerka; opisana planina Manjača; a među rođenima u veljači ističu se Ćiro Truhelka, Anđelko Vuletić, Veselko Tenžera i mnogi drugi domaći velikani.

Katarina Marić

Jelsa

Spomenik križonošama

U povodu četiristote obljetnice utemeljenja župe Jelsa, koja je 1604. osnovana dekretom biskupa Petra Cedulina, čime je postala kapelanijom župe Pitve, te osamsto šezdesete obljetnice hvarske biskupije, koja je osnovana još 1145. godine, kao i u znak pučke pobožnosti u crkvenoj godini, na prijedlog Ogranka Matice hrvatske Jelsa donesena je odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za izgradnju trga i spomenika križonošama (procesija Za križem) u Jelsi na otoku Hvaru. Na prvoj sjednici Odbora za realizaciju prijedloga za počasnog predsjednika Odbora imenovan je msgr. Slobodan Štambuk, biskup hvarski, za predsjednika je izabran Krunoslav Peronja, župan splitsko-dalmatinski, zamjenik mu je Mario Gamulin, načelnik općine Jelsa, dok su članovi Braco Caratan, predsjednik Općinskoga vijeća, Niko Mrčić, ravnatelj županijskoga Zavoda za prostorno uređenje te Fabijan Peronja, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Jelsa i predstavnik župe Jelsa. Za lokaciju postavljanja spomenika odabran je trg ispred župne crkve Uznesenja Marijina. Istaknuto je da će realizacija teći u suradnji Općine, Crkve i Županije te je utvrđen postupak i način na koji će se doći do konačnoga rješenja, a to je državni natječaj s pozivima za šest skulptura. Spomenik bi trebao biti završen najkasnije do 1. ožujka 2005. Spomenik se postavlja pučkoj pasionskoj pobožnosti, koja se održava još od sredine 16. stoljeća, i to u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak. Procesija ide kroz Jelsu, Pitve, Vrsnik, Svirče, Vrban i Vrbovsku, te vjernici te noći pješače tridesetak kilometara. Ona je vrhunac pučke pobožnosti u crkvenoj godini, a za mnoge turiste i ljude iz kontinentalnog dijela Hrvatske osobitost vezana uz otok Hvar, jer je unatoč određenim sličnostima sa svjetskim uzorima vrlo posebna.

Rijeka

Vinko Tadejević

(1914–2004)

Četvrtoga prosinca u Rijeci je nakon duge i teške bolesti preminuo prof. dr. sc. Vinko Tadejević, ugledni profesor, znanstvenik i počasni predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka. Rođen je 1914. godine u Praputnjaku, gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju je završio na Sušaku, a studij agronomije 1938. u Zagrebu. Radni je vijek proveo u rasponu od fizičkoga radnika i laboranta, preko srednjoškolskoga profesora i sveučilišnoga nastavnika do znanstvenika i društvenoga radnika. Bio je predsjednik riječkoga Ogranka Matice hrvatske 1970. i 1971. godine te poslije 1971. dolazi na udar tadašnjih vladajućih struktura; oduzeta mu je mogućnost nastavničkoga sveučilišnog rada pa je 1977. prešao na Ekonomski institut iz kojega je kao znanstveni savjetnik otišao u zasluženu mirovinu. Uspostavom demokratske Hrvatske 1990. i obnovom Matice hrvatske postaje počasni predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka. Bio je vrlo aktivan u radu ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima kao iskreni pobornik čakavštine, pa je od 1993. bio i predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Rijeka. Dobitnik je niza društvenih priznanja i odlikovanja, autor deset knjiga, dvaju udžbenika i više od dvjesto stručnih i znanstvenih članaka i rasprava.

Mostar

Hrvatski leksikon BiH

Rad na izradi Hrvatskoga leksikona Bosne i Hercegovine, koji su pokrenuli Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Sveučilište u Mostaru, Vrhbosanska metropolija, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatska zajednica iseljenika Bosne i Hercegovine, Ogranak Matice hrvatske Mostar te Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, bio je povod za utemeljenje Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine u Mostaru. Ta novoutemeljena hrvatska ustanova u Mostaru izdavat će knjige, novine, časopise i periodične publikacije te provoditi istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Objavljivanje prvoga sveska Leksikona, kojemu je glavni urednik Jakov Pehar, a na kojem radi više od stotinu znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će prikazati ljude, događaje i prostore vezane uz Hrvate od njihova dolaska u Bosnu i Hercegovinu do 2000. godine, kao i njihov prinos multikulturi, znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, očekuje se do kraja ove godine. Ivan Anđelić, ravnatelj novoutemeljenoga Instituta, upozorio je kako druga dva naroda u Bosni i Hercegovini intenzivno objavljuju djela koja krivotvore udjel Hrvata u kulturi i znanosti Bosne i Hercegovine. »Osim toga«, dodao je, »nastala je i praznina u znanstvenim djelima tiskanim hrvatskim jezikom. Djela i istraživanja obuhvatit će objektivno i znanstveno čitavu Bosnu i Hercegovinu i sve njezine narode i kulture, a ne samo hrvatske.« Osnovano je Znanstveno vijeće koje čine znanstvenici iz Bosne i Hercegovine i znanstvenici iz Hrvatske koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, na čelu kojih je akademik Dalibor Brozović.

Sarajevo

Šopova obljetnica

Ove se godine navršava stota godina rođenja velikoga hrvatskoga i bosanskohercegovačkoga pjesnika, pripovjedača, esejista i latinista Nikole Šopa. S tim povodom, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva Napredak Sarajevo, bit će održano nekoliko važnih manifestacija, na kojima će sudjelovati Matica hrvatska, Ogranak Matice hrvatske Sarajevo, Društvo hrvatskih književnika, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, Udruženje hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Općina Jajce i podružnica Hrvatskoga društva Napredak Stjepan Tomašević Jajce. Punu potporu obilježavanju stote obljetnice rođenja Nikole Šopa dali su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i športa Federacije Bosne i Hercegovine te Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Članovi su odbora za obilježavanje prof dr. Mladen Machiedo, Ivan Lovrenčić, Gradimir Gojer, Neven Jurica, Željka Čorak, Mirko Marjanović, Šimun Musa, Ivica Šarić, Branko Čavar Ljubo Lovrić, Radovan Marušić i Ljupko Lukić. U sklopu obilježavanja stote obljetnice rođenja Nikole Šopa otkrit će se bista na platou ispred Šopove rodne kuće u Jajcu, postavit će se spomen-ploča na Gimnaziji u Banjoj Luci koju je pohađao, priredit će se pjesnička večer Nikoli Šopu u čast i organizirati simpozij pod naslovom Kroz vrevu života, predstavit će se tri knjige Nikole Šopa u sklopu edicije Hrvatska književnost u sto knjiga, čiji je glavni i odgovorni urednik književnik Mirko Marjanović, a izdavači Ogranak Matice hrvatske Sarajevo i Hrvatsko kulturno društvo Napredak, a u planu je i uređenje spomen-sobe Nikole Šopa. Hrvatsko kulturno društvo Napredak ustanovit će i nagradu Nikola Šop, koja će se svake godine dodjeljivati za najbolju knjigu poezije napisanu na hrvatskom jeziku, a bit će objavljene i poštanske marke s likom Nikole Šopa.

Beč

Ogranak Matice hrvatske Beč u veljači je ugostio prof. Tihomiru Stepinac Fabijanić, etnologinju zaposlenu u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i utemeljiteljicu udruge ICAM (Internacionalni centar antropologije Motovun). U dvorani Gradišćansko-hrvatskoga centra održala je predavanje Putovima baštine — s obje strane rijeke Kupe. Prof. Tihomira Stepinac Fabijanić predočila je slikom i riječima znanstveni pothvat spašavanja ruralne baštine uz rijeku Kupu, projekt revitalizacije i oživljavanja goranskoga i prikupskog kraja, čiji je cilj pokretanje alternativnih oblika turizma, čuvanje prirodnih bogatstava šume i vode, kulturne baštine te povijesnoga i tradicijskog nasljeđa. Projekt se razvija uz potporu Ministarstva turizma RH, Britanskoga veleposlanstva, UNESCO-a i u suradnji s općinama i gradovima primorsko-goranske i karlovačke županije. Na domjenku, koji za sve nazočne redovito pripremaju i financiraju ženski članovi Predsjedništva, nastavilo se ugodno druženje i razgovor o temi.

Bjelovar

Ovih bi dana iz tiskare trebao izaći šesti broj »Bjelovarskog zbornika« posvećen sto i pedesetoj obljetnici bjelovarske bolnice, a u završnoj su fazi i pripreme za sedmi broj zbornika, koji će sadržavati tekstove posvećene sto četrdeset i petoj obljetnici bjelovarske gimnazije.

Čitluk

U povodu trinaeste obljetnice djelovanja (1991-2004) Ogranak Matice hrvatske Čitluk raspisao je natječaj za priču ili pjesmu na temu Moj zavičaj za učenike osnovnih škola koji je otvoren do 15. svibnja. Tri prvonagrađena rada Ogranak će nagraditi kompletima knjiga izdanja Matice hrvatske, Nakladnoga zavoda Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Čitluk i objaviti u »Cvitku, listu za sretno djetinjstvo«.

Dubrovnik

Dvadeset i četvrtoga veljače u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta Vlaho Benković, Luko Paljetak, Vesna Čučić, Vincije Lupis, Ivana Burđelez i Mario Kopić predstavili su novi dvobroj časopisa »Dubrovnik«, 3-4/2003. Obilježje je ovog dvobroja reportaža o boravku Dragutina Tadijanovića u Dubrovniku u svibnju prošle godine, uz obilježavanje osamdesete obljetnice njegova prvog dolaska u Grad i devedeset i osme godine života. »Odlučili smo Tadijanovićev boravak u Dubrovniku pratiti i tonski zabilježiti te je pred vama zapis što donosi specifičan dokument koji otkriva pjesnika i njegov odnos s Dubrovnikom. Reportaža prati tri etape njegova hoda Gradom; od dolaska i prijema kod gradonačelnice, preko pjesničke večeri održane njemu u čast koja je bila trijumf poezije pjesničkog barda, koji je pokazao da i danas, kad nas je pojela proza, ima smisla pisati i živjeti za poetsku riječ, sve do njegova obilaska Grada, Graca, glasovita Božidarevićeva triptiha u Gospi od Danača« — kazao je na predstavljanju akademik Luko Paljetak. Časopis »Dubrovnik« donosi i niz drugih zanimljivih priloga na četiristo šezdeset stranica.

Sve naše Dakse / Hrvatski jug u vrtlogu Drugog svjetskog rata i jugokomunističke strahovlade naslov je knjige dubrovačkoga pravnika Joška Radice, dobitnika ovogodišnje nagrade grada Dubrovnika za tu knjigu, a koju je Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavio 9. ožujka u palači Matice hrvatske. Knjiga je plod dugogodišnjega autorova istraživanja kao što je to bila i njegova prva knjiga o stradanjima na hrvatskom jugu Crveni teror — listopad 1944. godine. Radica je u knjizi Sve naše Dakse na više od osamsto stranica dokumentirano prikazao stradanje stanovnika Dubrovnika, ali i širega dubrovačkog područja u neposrednom predratnom razdoblju sloma Kraljevine Jugoslavije, u razdoblju od 1941. do 1945. te u poratnom razdoblju. »Moja knjiga odnosi se na žrtve razdoblja jugokomunističke vlasti i utjecaja komunističke partije Jugoslavije na ovim područjima još od 1941. pa do 1974. Ona u sebi uključuje sva ta razdoblja i sve žrtve koje sam mogao registrirati, a sam naslov knjige potaknut je događajima na otočiću Daksi kraj Dubrovnika 1944« — istaknuo je Radica. »Htio sam govoriti o žrtvama jer žrtva mora imati zagovornika pa i kad nosi određeni teret na sebi. Treba reći da oni u pravilu nisu bili optuženi, ni suđeni, ni osuđeni, ali su izgubili živote i tako postali žrtve, a ja sam govorio o događajima i okolnostima pod kojima se to dogodilo. Nisam stvarao mit o njima ni o njihovu svjetonazoru, ni ideologiji koju su slijedili. Govorio sam i o njihovim krvnicima koji su stvarali mit o svojoj idealnoj revolucionarnoj angažiranosti i predanosti socijalnoj širokogrudnosti i vizionarskoj uvjerljivosti u stvaranju raja na totalitarnim osnovama«, naglasio je Radica. U predstavljanju knjige, u prepunoj dvorani, sudjelovali su Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, Trpimir Macan, Frano Glavina i Joško Radica. Ulomke iz knjige čitao je Maro Martinović.

Ilok

U povodu sto dvadeset i prve godišnjice rođenja Julija Benešića iločki Ogranak Matice hrvatske, Muzej i Osnovna škola organizirali su prigodan program uz Benešićev spomenik. Benešić je bio polonist, prevoditelj i intendant Hrvatskoga narodnoga kazališta, a njemu u čast u Iloku se organizira stručni skup.

Jelsa

U nakladi Ogranka Matice hrvatske Jelsa uskoro će biti objavljen prvi čakavski dijalektalni frazeološki rječnik te prvi hrvatski dijalektalni frazelološko-paremiološki rječnik, dakle rječnik u kojemu su obrađene i poslovice iz jednog izvornog čakavskog govora autora Vrbovljanina Dinka Matkovića. Prema mišljenju Sanje Vulić, autorice znanstvenoga rada Frazemi u rječnicima čakavskih govora, rječnik će iznova i najviše obradovati sve Vrbovljane, osobito one starije koji će se s nostalgijom sjetiti zaboravljenih frazema i poslovica, kao izvorna svjedočanstva pučke mudrosti, a mladima će biti prilika da se bolje povežu sa zavičajnom baštinom. To će djelo otočane podsjetiti na rodni govor i omogućiti usporedbu mjesnog i vrbničkoga govora.

Križevci

Knjigu Marijana Jošta i Thomasa S. Coxa Intelektualni izazov tehnologije samouništenja križevački je Ogranak Matice hrvatske, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba — Gradskoga ureda za poljoprivredu i šumarstvo, predstavio 10. ožujka u palači Matice hrvatske. U predstavljanju su sudjelovali Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Križevci, Ljiljana Zergollern-Čupak, Draško Šerman, Ignac Kulier, Zvonimir Radić i Marijan Jošt, a u glazbenom je dijelu nastupila Dunja Knebl. Nakon predstavljanja knjige križevački je Ogranak priredio domjenak s vrlo ukusnim ekološkim proizvodima.

Kutina

Na nedavno otvorenoj izložbi što obuhvaća presjek dvadesetogodišnjeg stvaranja akademskog slikara Mate Gerecija (1957) iz Garešnice uz izloženih pedeset i osam djela posvećenih moslavačkom krajoliku u Galeriji Muzeja Moslavine povjesničar umjetnosti i novoizabrani predsjednik Ogranka MH Kutina Mladen Mitar rekao je: Otkriće moslavačkoga krajolika bitan je trenutak za slikarev opus posljednjih dvadesetak godina. Slikar pažljivo bira motive, mrtve prirode ili krajolike i nastoji ne izgubiti ništa od intenziteta koji posjeduje sama priroda. Mato je zainteresiran, baš kao i Cezanne, za strukturu i kompoziciju u kojoj je izražena tektoničnost. Tamo gdje se slikar udaljava od realističkoga prikaza materijalnog svijeta sve se više približava traženju poetskog, traženju mira, koji se povukao pred agresivnom prirodom čovjeka. Ono što je lijepo i nepatvoreno u prirodi, bez obzira koliko je recentno slikano ili nije slikano, ne smije biti marginalizirano. Oni koji danas misle da moraju biti in, to plemenito tradicionalno slikarstvo smatraju zastarjelim bukoličkim modelom. Ali uvijek će biti hrabrih slikara koji će imati snage oduprijeti se nasrtaju modernosti. U ovom ludom vremenu anarhije vrijednosnih sustava i autoriteta, tko može Mati Gereciju zamjeriti na dosljednosti u onom što slika. Na kraju, njegova su djela opravdavala doseg njegova stila i svrstala ga među najbolje i najplodnije slikare moslavačkoga krajolika.

Livno

U prepunoj učionici livanjske Gimnazije ožujka održano je predstavljanje knjige Sedam vrhova autora Stipe Božića. Više o autoru, a manje o knjizi, govorili su Anto Mišković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Livno, i dr. Zdeslav Bošković. Dok je Mišković hvalospjevima okitio Stipu Božića, njegovu knjigu, način pisanja, fotografiju pa čak i nakladnika, dr. Bošković govorio je o životnom putu svjetski poznata alpinista i njegovim vezama s Livnom i livanjskim vrhovima. Moglo se čuti kako je Stipe Božić kao satnik Hrvatske vojske u Domovinskom ratu ranjen u podnožju Troglava, na kojem je planinario. Na kraju izlaganja dr. Bošković ispričao se što je više govorio o autoru nego o Sedam vrhova — jer Stipe Božić sam je po sebi vrh. Predstavljanju knjige prisustvovali su planinari iz planinarskog društva »Cincar« i HIPD Bjelašnica iz Sarajeva te planinari iz Tomislavgrada.

Mostar

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Mostar u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače predstavljena je knjiga Desetljeće koje se pamti, autora dr. Milana Vukovića, suca Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Sam autor o knjizi je kazao da je vjerna fotografija svakoga malog dana u bitnom vremenu za hrvatsku Republiku i borbe za njezinu samostalnost. Knjiga je autentično svjedočenje, jer su zapisi pisani neposredno u času određenih povijesnih događanja. U programu predstavljanja knjige sudjelovali su dr. Slavko Musa, član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Mostar, prof dr. Božo Zepić, član Upravnoga odbora Ogranka, Josip Jović, novinar i publicist iz Splita i sam autor. Josip Jović naglasio je kako je Desetljeće koje se pamti subjektivno zanimljiva knjiga, koja nas podsjeća na burno povijesno razdoblje kroz koje su svi građani Republike Hrvatske prošli. »Danas možemo objektivno analizirati i dati pravu mjeru događanjima, koja u trenutku njihova odvijanja nismo na takav način doživljavali«, kazao je Jović i dodao da je knjiga izvor za historiografiju, jer riječ je o čovjeku koji je bio na vrhu pravosudnih funkcija te u stalnom kontaktu s vodećim ljudima u državi. Nakon predstavljanja knjige izvedena je monodrama Marlene Dietrich u izvedbi dramske i filmske glumice Ksenije Prohaske, prvakinje Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Splita.

Nin

Na izbornoj skupštini Ogranka Matice hrvatske Nin, koja je održana u Likovnoj galeriji Višeslav, prof. Šime Ljubičić naveo je kako je Ogranak postigao zapažene rezultate na polju izdavaštva knjiga autora s ninskoga područja te u organiziranju kulturnih manifestacija, posebno organizirajući likovne izložbe hrvatskih slikara i kipara. »S ovog mjesta odajem priznanje i našim sponzorima, posebno sadašnjoj ninskoj gradskoj vlasti na čelu s mr. Josom Štulinom, gradonačelnikom, koja nas je financijski pomagala protekle dvije godine« — kazao je prof. Ljubičić. U raspravi koja je uslijedila dr. Marko Mustać napomenuo je kako bi Ogranak Matice hrvatske Nin trebao više poraditi na poticanju i širenju ekokulture na širem ninskom području, dok je prof. Tomislav Relja izrazio potrebu tješnje suradnje sa Središnjicom. Ističući uspjeh u radu Ogranka Matice hrvatske Nin od davnih sedamdesetih godina do danas dr. sc. Želimir Maštrović naglasio je kako je nužno pomladiti ninski Ogranak, a mladi u velikoj mjeri pokazuju interes za rad i aktivnosti Matice. U nastavku skupštine pristupilo se izboru novoga vodstava. Na prijedlog prof. Tomislava Relje na mjesto je predsjednika ponovno jednoglasno izabran prof. Šime Ljubičić, na mjesto dopredsjednika dr. Marko Mustać, a za tajnika prof. Božo Kera.

Opatija

Prvoga ožujka u dvorani Magnolija opatijskoga hotela Ambasador Ogranak Matice hrvatske Opatija organizirao je književnu tribinu Stoljeća hrvatske književnosti na kojoj je predstavljena istoimena biblioteka Matice hrvatske. Antun Onsea, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Opatija, pozdravljajući prisutne naglasio je da se taj događaj, kao i drugi koji se planiraju, posvećuje opatijskom turističkom jubileju i sto i šezdesetom rođendanu, pod motom Opatiji sa srcem. Biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti pred mnoštvom su prisutnih predstavili akademik Dubravko Jelčić, koji je govorio o razlozima objavljivanja te biblioteke, akademik Nedjeljko Mihanović, koji je skrenuo pozornost na prešućene i zaboravljene velikane pisane riječi, a koji su dobili u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti posebno mjesto, te prof. dr. Ivo Pranjković, koji je prisutne upoznao s djelima hrvatskih jezikoslovaca objavljenim u toj biblioteci. Odabrane tekstove kazivali su Edita Karađole i Zrinka Kolak Fabijan, dramski umjetnici Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke, uz umjetničku pratnju Mihalja Ivkovića, dr. glazbene umjetnosti, i učenika opatijske Gimnazije Eugen Kumičić. Nastupili su: Ivan Lošac, Kristina Keler, Dajana Modrić, Marina Frković, Tea Rubeša, Andrea Vinceković i Marin Jugovac, konferenciju je vodila Katarina Pernar, sve u organizaciji prof. Gordane Zurak. Književnoj su tribini prisustvovali i Katica Ivanišević, Ranko Vlatković, gradonačelnik Opatije, Lucijan Kos iz Gradskoga poglavarstva, Eduard Grizilo, vijećnik, Ingrid Mrđen i Marija Trinajstić, predsjednica Čakavskoga sabora — Opatija. Krešimir Kuzle darovao je Gimnaziji Eugen Kumičić desetak knjiga u ime Ogranka Matice hrvatske Opatija.

Ozalj

Molekularne metode u prenatalnoj dijagnostici — RhD status fetusa naslov je predavanja koje je 27. veljače u studijskom odjelu knjižnice u Starom gradu u Ozlju, održao Krunoslav Kranjčec, dipl. inž. biokemije, ozaljski znanstveni novak. Tim predavanjem, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Ozalj i knjižnice Ivana Belostenca, obilježen je Dan liječnika Hrvatske.

Posušje

Knjiga Razgovorom prema životu, peto pisano djelo autora Stanka Bašića, predstavljena je 27. veljače u obnovljenoj dvorani posuškoga kina u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Posušje i Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak.

Požega

U organizaciji požeškoga Ogranka Matice hrvatske i Hrvatske paneuropske unije pred brojnim je Požežanima predstavljen pretisak monografije Miroslav Kraljevićiz 1918. u izdanju kuće Suvremenik Darka Sagraka. Izdavač je na predstavljanju monografije istaknuo da o Miroslavu Kraljeviću, koji se nalazi u samu vrhu hrvatskoga slikarstva danas, na žalost, gotovo ništa ne možemo naći. Ni jednu monografiju, ni jednu knjigu ili pak dobar katalog. Zato je odlučio popuniti tu prazninu kada je prvi put vidio knjigu, koju je još davne 1918. o Kraljeviću tiskao dr. Schneider. Bio je zadivljen tim prekrasnim izdanjem i savršenom tehnikom tiskanja, kojom je Zagreb stao uz bok velikim europskim gradovima toga doba, te je hrvatskoj javnosti ponudio ne reprint nego faksimil, gotovo identičan originalu, koji ukazuje upravo na tu visoku tehniku tadašnjeg knjigotiska s reprodukcijom slika u boji i drvoreza. Monografija Miroslava Kraljevića, jednog od najvećih hrvatskih slikara, čija je smrt zaustavila njegov uzlet među svjetsku slikarsku elitu, sigurno je najbolji način obilježavanja skore sto i dvadesete godišnjice njegova rođenja. Darko Sagrak izrazio je zadovoljstvo što se pretisak monografije predstavlja u Požegi, gradu koji je Miroslav Kraljević neizmjerno volio.

Sarajevo

Tromjesečnik za umjetnost i znanost Ogranka Matice hrvatske Sarajevo »Hrvatska Misao« br. 29, listopad-prosinac 2003. izašao je iz tiska. Glavni je urednik časopisa Mirko Marjanović.

Šibenik

Odjel za likovne djelatnosti Ogranka Matice hrvatske Šibenik organizirao je u Matičinoj knjižari na obali novu izložbu. Ovaj put izlaže zlarinski majstor intarzija Srećko Ljuba. Ljuba je svoju izložbu nazvao Svakomu po malo, a njegove su prekrasne intarzije tematski vezane uz more, što govore i njihovi pojedinačni nazivi: Škver, Svićarice, Konoba, Gajete, Hobotnica... Radovi Srećka Ljube svakako zaslužuju pozornost šibenske publike.

Tuzla

Dvanaestoga ožujka u kazalištu Kabare, u Hotelu Tuzla, Ogranak Matice hrvatske Tuzla organizirao je književnu tribinu Stoljeća hrvatske književnosti. Biblioteku Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti predstavili su akademik Dubravko Jelčić, koji je govorio o biblioteci i prof. dr. Ivo Pranjković, koji je govorio o jezikoslovnom ciklusu unutar biblioteke. Odabrane tekstove kazivali su Milica Kerošević i Vlado Kerošević, glumci Kazališta Kabare iz Tuzle.

Virovitica

Nakon kraće stanke Ogranka Matice hrvatske Virovitica i Gradska knjižnica i čitaonica zajednički su organizirale predstavljanje knjige. U virovitičkoj Gradskoj knjižnici 5. ožujka predstavljena je zanimljiva knjiga Divanimo po slavonski Martina Jakšića, koja je tiskana prošle godine. O knjizi i autoru govorio je mr. sc. Ante Selak, urednik knjige, a o slavonskim govorima i standardnom hrvatskom jeziku i pravopisu govorio je prof. dr. Marko Samardžija. sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. »Naš je identitet u rečenici, a ne samo u kobasicama, šljivovici i tamburici«, rekao je autor Martin Jakšić, objašnjavajući zašto je sastavio slavonski rječnik Divanimo po slavonski s više od dvadeset tisuća riječi, pojmova i fraza karakterističnih za govor na području istočne Slavonije.

Dani Matice hrvatske u Virovitici ove će se godine održati početkom lipnja i trajati četiri dana, odlučeno je na sjednici Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Virovitica. Ovogodišnji programi popularizirat će rad Matice, a posebna će se pozornost posvetiti radu s mladima, kako bi se ostvario jedan od važnih zadataka — pomlađivanje članstva Matice hrvatske. Planira se uključivanje učenika osnovnih i srednjih škola u predstavljanju njihovih uspjeha u natjecanju iz prirodnih i društvenih predmeta te literarnog i novinarskog stvaralaštva. Poziv na sudjelovanje u programu upućen je osječkom Ogranku Matice hrvatske, koji bi trebao predstaviti svoj rad i izdavačku djelatnost. Predsjedništvo će program Dana Matice hrvatske predložiti za uvrštavanje u program obilježavanja sedamsto sedamdesete godišnjice grada Virovitice. Ogranak je utvrdio i izdavački plan za ovu godinu, u kojemu je planirano izdavanje dva broja Časopisa »Zavičaj«, Putopisi Franje Martina Fuisa, drugo izdanje priča za djecu i mladež Pužodrom Drage Vranješ-Vargović i Virovitička foto kronika 1994 — 2004. novinara i fotoreportera Gorana Gazdeka. Razgovaralo se i o pripremama za održavanje znanstvenoga skupa Tomo Maretić i hrvatski jezik, koji bi se od 13. do 15. prosinca trebao održati u Virovitici prigodom sto i pedesete obljetnice rođenja ovog znamenitog jezikoslovca i Virovitičana. Mr. Jasna Razlog-Grlica, predsjednica virovitičkoga Ogranka Matice hrvatske, istaknula je da je Ogranak Matice hrvatske Virovitica u Virovitici pokrenuo akciju prikupljanja knjiga za izgorjelu knjižnicu u Jelsi na otoku Hvaru, a Ogranak će darovati sva svoja izdanja.

Vukovar

Četvrtoga ožujka u Pastoralnom centru Sveti Bono Ogranak Matice hrvatske Vukovar organizirao je gostovanje Ogranka Matice hrvatske Vinkovci. Na poziv Štefice Šarčević, predsjednice vukovarskoga Ogranka, gosti iz Vinkovaca — mr. sc. Ružica Pšihistal, predsjednica, dr. sc. Anica Bilić i prof. Marko Landeka predstavili su Pjesme, knjigu sabranih djela Vinkovčanina Dionizija Švagelja, prigodno objavljenu o osamdesetoj obljetnici pjesnikova rođenja. Govoreći o zbirci i autoru. Anica Bilić kazala je kako je zbirka posebna, od korica do korica, jer je riječ o pjesniku koji ni slučajno nije samo zavičajni, slavonski pjesnik, nego je predvodnik vinkovačke poslijeratne književne skupine, koja je došla do izražaja u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća i kao takva ulazi u suvremeni književni prostor. Stihove Dionizija Švagelja kazivali su učenici recitatorske skupine Gimnazije Vukovar, a iz odabranih pjesama učenici su doživjeli pjesnikovu ljubav prema poeziji, domovini i jeziku kojim prati i izgovara najiskrenije misli. Zbirka Pjesme mnogima je otkrila iznimna pjesnika.

Zadar

Čempresi i druge stvari naslov je prve zbirke poezije Drage Krpine, zastupnika u Hrvatskom saboru od 1990. do 2003, u kojoj je sadržana poezija koju je Krpina pisao tijekom četvrt stoljeća, a koja je 2. ožujka predstavljena u prepunoj dvorani palače Matice hrvatske. U predstavljanju knjige, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar, koja sadrži šezdesetak pjesama podijeljenih u sedam ciklusa, sudjelovali su Igor Zidić, Ante Stamać, Enes Kišević i autor. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, kazao je da je Drago Krpina ostao upamćen kao saborski zastupnik po svojoj iskrenoj angažiranosti za domovinu. Danas je Krpina pokazao da njegov glas ne mora biti samo u funkciji politike nego da ima i poetsku vrijednost. Njegova poezija u ovoj knjizi dodiruje se politike utoliko koliko se dodiruje zavičaja. Krpinina poezija lijepo je i ugodno iznenađenje, a Krpina se ne javlja kao početnik ili mladi pjesnik, nego čovjek istančana ukusa i glasa. Prema riječima akademika Ante Stamaća, riječ je o zatvorenoj, čvrstoj i čistoj pjesničkoj zbirci koja je mnogima iznenađenje, pa i onima koji se poezijom profesionalno bave. Stamać smatra da zbirka potvrđuje Krpinu kao »pjesnika od formata«. Središnja teza zbirke jest da je on pjesnik hrvatske sintakse, što je za njega posebice važno jer poeziju smatra »kristalizacijom jezika«, a pisanje ispod razine sintakse za pjesnika jednim od najpogubnijih načina. Stamać je kazao da je često kritizirao saborske zastupnike koji su govorili ili govore kao da su na placu. No, Krpinin jezik uvijek je bio logičan i u skladu s hrvatskim jezikom i sintaksom jer jezik je pjesništvo, a pjesništvo je jezik...

Zbirka pjesama Čempresi i druge stvari četvrtoga je ožujka predstavljena u dvorani Matice hrvatske Zadar, gdje su uz voditelja Božidara Šimunića o poeziji, autoru Dragi Krpini i samoj zbirci pjesama govorili prof. Julije Derossi, prof. dr. Mile Mamić i autor, a izabrane pjesme iz zbirke čitao je Zlatko Košta, glumac zadarskoga Kazališta lutaka. »Zbirka pjesma Drage Krpine sadrži šezdeset i četiri pjesme, a čempresi spomenuti u naslovu simbol su smirenosti u čovjeku. U zbirci je ta organska povezanost između čovjeka i prirode često naglašena. U svojim pjesmama Krpina često varira temu sjećanja na djetinjstvo, izražavajući se sadržajno i emotivno bogato« — istaknuo je jedan od recenzenata prof. Julije Derosi te dodao kako Krpina voli kratak, slobodan, ali melodiozan stih. Takvim pisanjem jače podcrtava i ističe svaku pojedinu riječ, koja je svaka za sebe važna jer pokreće asocijacije, sjećanja i identifikacije. Inače, sjećanje i povratak u djetinjstvo važne su sastavnice Krpinina pjesništva, a to sjećanje često je nostalgično, kao povratak u te dane i čistoću života drukčijeg od onog u kojem se pjesnik nalazi. Odatle upravo i potječe težnja za odlaskom nekud u novo, daleko od svih arena i predstava. Dojam pjesničke konačnosti temeljna je vrijednost Krpinine zbirke, u kojoj su pjesme najvrednije po tome što im se ne treba ništa dodavati, ali ni oduzeti — zaključio je Derossi. Nešto više o samim stihovima i načinu pisanja rekao je prof. dr. Mile Mamić, profesor na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, a okupljenima se na kraju obratio autor, kojemu ovo nije prva izdana knjiga, budući da je do sada izdao već dvije, no političke tematike. Kao što je sam Krpina u svom obraćanju prisutnima rekao: »I kada sam bio posve zaokupljen pitanjima javnih poslova, u dubini moje duše šumile su krošnje čempresa u zavičaju. Stihovima sam i njih i sve ostalo vezano uz zavičaj pokušao spasiti od neumitne matice vremena... Lakše je govoriti politički nego pjesnički, jer je politika, u svojoj lošijoj strani, prikrivanje, dok je u poeziji najbitnije otkrivanje. Zato je uvijek bilo lakše prikriti, nego otkriti sebe.« No, ovom prigodom otkrivanje Drage Krpine naišlo je na odlične reakcije i jednih i drugih.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar uskoro bi trebalo izaći iz tiska novo književno izdanje u već poslovično plodonosnom miljeu zadarskoga književnoga kruga, u kojem se već poodavno nanizala zavidna biblioteka recentnih proznih i poetskih izdanja i zbirki suvremenih lokalnih autora. Riječ je o lirskoj zbirci naslovljenoj Moja Vrgada pjesnika Mirka Mate Krpetića.

A. Č.-K.