Vijenac 262

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Nacionalna književna nagrada Edwardu P. Jonesu

KNJIŽEVNI GLOBUS

Nacionalna književna nagrada Edwardu P. Jonesu

slikaSAD Prvi roman u deset godina Edwarda P. Jonesa, The Known World, dobitnik je američke Nacionalne nagrade književnih kritičara u kategoriji beletristike. Knjiga govori o životu jednog robovlasnika i kolapsu plantaže nakon njegove smrti. Jones je pobijedio favorite Monicu Ali s romanom Brick Lane i Tobiasa Wolffa s Old School. Nagrada, koja se dodjeljuje u nekoliko kategorija, nije dotirana, a dobitnike bira žiri izdavača i kritičara. U kategoriji publicistike pobijedio je Paul Hendrickson sa Sons of Mississippi: A Story of Race and Its Legacy, a u kategoriji biografije William Taubman s Khrushchev: The Man and His Era. Povjesničar Studs Turkel dobio je nagradu za životno djelo. Edward P. Jones 1993. nagrađen je nagradom PEN/Hemingway, a već je jednom nominiran za Nacionalnu književnu nagradu za svoju prvu zbirku priča Lost in the City.

Leipzig očekuje rekordan broj izlagača

Njemačka Za Leipziški književni sajam, koji se održava od 25. do 28. ožujka, ove godine pristigao je rekordan broj prijava izlagača. U Leipzig stiže više od dvije tisuće izlagača iz 29 zemalja, odnosno pet posto više nego lani. Na sajmu se očekuje oko sto tisuća posjetitelja, ili petnaest posto više nego prošle godine. U sličnom je omjeru povećan i broj priredbi — na oko tisuću i dvjesto, među kojima se ističe program na području književnosti za djecu i mlade, a još jedno tematsko težište drugog po važnosti njemačkoga književnog sajma nakon Frankfurta, bit će širenje Europske unije. Na sajmu će gostovati Christa Wolf, Christoph Hein, Rolf Hochhutz, Günter Kunert i Adolf Muschg, a književne nagrade dobit će bosanski dramatičar Dževad Karahasan, mađarski izdavač i prevoditelj Gábor Csordás te autorica knjiga za djecu Mirjam Pressler.

Umrla Carmen Laforet

slikaŠpanjolska Jedna od najvažnijih španjolskih spisateljica 20. stoljeća, Carmen Laforet, umrla je u dobi od 82 godine u Madridu. Katalonka Laforet godinama je patila od Alzheimerove bolesti. Njezino je najpoznatije djelo roman Nada, koji je 1944. nagrađen prvim izdanjem ugledne književne nagrade Nadal. Knjiga opisuje španjolsku svakodnevicu u doba nakon Španjolskoga građanskog rata (1936-1939), a uspoređivala se s djelima Dostojevskog. Sama autorica roman je smatrala nezrelim. Carmen Laforet, isprva ateistica, koja je 1951. postala stroga katolkinja, 1955. dobila je španjolsku Nacionalnu književnu nagradu. Od tada do 1963. objavila je još samo tri romana, u kojima su vjerske teme igrale važnu ulogu. Treći od tih romana, La insolación (1963) trebao je biti početak trilogije, ali drugi dio Al volver la esquina, koji je doduše završen, nikada nije objavljen. Izdavačka kuća Destino najavila je objavljivanje romana u svibnju. Posljednji poznati radovi Carmen Laforet novinske su kolumne iz osamdesetih godina.

Heineova nagrada Robertu Gernhardtu

slikaNjemačka Pjesnik i karikaturist Robert Gernhardt dobitnik je ovogodišnje Heineove nagrade, dotirane sa 25 000 eura. Ta književna nagrada dodjeljuje se u Düsseldorfu u čast pjesnika Heinricha Heinea, svake druge godine na Heineov rođendan 13. prosinca. Prema navodima žirija Gernhardt, koji je također rođen 13. prosinca, i to 1937. u Tallinu, već je više desetljeća »kritički promatrač njemačkih uvjeta«. Nonsense-liričar Gernhardt, koji je šezdesetih godina radio za satirički list »Pardon«, a 1979. bio jedan od osnivača magazina »Titanic«, tek je osamdesetih stekao književni uspjeh. Osim kratkih priča i eseja, Gernhardt piše liriku, a među poznatijim su mu zbirkama Körper in Cafes, Besternte Ernte i Lichte Gedichte. Heineovu nagradu prije dvije godine dobila je austrijska autorica Elfriede Jelinek, a među dosadašnjim su dobitnicima od 1972. Carl Zuckmayer, Max Frisch, Wolf Biermann i Walter Jens.

Prodan arhiv Johna Murrayja

Velika Britanija Nacionalna knjižnica Škotske pristala je na kupnju za 33 milijuna funti jedinstvene književne zbirke iz 19. stoljeća koja se smatra nacionalnim blagom. Arhiv Johna Murrayja sadrži oko 150 000 pisama i rukopisa autora poput Darwina, Byrona i Sir Waltera Scotta, a vjeruje se da je vrijedna oko 45 milijuna funti. Ipak, vlasnik John Murray, potomak izdavačke obitelji koja je stvorila zbirku, pristao je na prodaju škotskoj knjižnici za nižu cijenu, kako bi zbirka ostala u Velikoj Britaniji. Sedam naraštaja Murrayja izgradilo je arhiv u bliskim odnosima s piscima svoga vremena te zbirka sadrži i Shelleyjeva, Dickensova i Disraelijeva pisma te rukopise Jane Austen. Nakon prodaje, dijelovi zbirke bit će izloženi u Edinburghu, a dio će biti stalno dostupan u posebnoj čitaonici.

Iva Krtalić

Vijenac 262

262 - 18. ožujka 2004. | Arhiva

Klikni za povratak