Tko su suradnici ministra kulture?

Zagreb Ministar kulture Božo Biškupić završio je ciklus izbora svojih najbližih suradnika, a Vlada ih je potvrdila na pet svojih sjednica. Ministar je prvo 5. siječnja odabrao ključnog suradnika — državnog tajnika, mr. Jadrana Anotolovića (Zagreb, 1956), dipl. pravnika koji je dužnost pomoćnika ministra kulture za normativne i upravnopravne poslove obavljao od 1998. do 2004. Na čelu uprave za kulturni razvitak i kulturnu politiku ostala je muzeologinja i arheologinja mr. Branka Šulc (Ilok, 1946), koja dužnost pomoćnice ministra obavlja još od 1996. No, ostala imenovanja nisu slijedila politiku kontinuiteta, nego je Ministarstvo osvježeno novim ljudima.

Tako je tajnicom Ministarstva postala dipl. pravnica Marica Mikec (Zagreb, 1964), koja je od 1997. do 2000. bila tajnica Skupštine i Poglavarstva Zagrebačke županije. Petnaestoga siječnja imenovani su i pomoćnici ministra Krešimir Filipec i Čedomir Višnjić. Najmlađi Biškupićev suradnik, arheolog dr. Krešimir Filipec (Zagreb, 1969) na dužnost pomoćnika za zaštitu kulturne baštine dolazi s položaja docenta na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Politolog Čedomir Višnjić (Ogulin, 1960), pomoćnik ministra za knjigu i nakladništvo, od 1996. urednik je izdavačke djelatnosti u Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta.

Dana 22. siječnja imenovani su pomoćnik ministra kulture za normativne i upravno-pravne poslove, dipl. pravnik Ante Mandarić (Sinj, 1958), bivši upravni savjetnik, policijski inspektor i nadzornik te predstojnik Područnog ureda gradske uprave Susedgrad; te pomoćnik za glazbenoscensko i filmsko stvaralaštvo, prof. hrvatskog jezika i književnoati Srećko Šestan (Šibenik, 1960), bivši intendant HNK Ivana pl. Zajca i ravnatelj Gradskog kazališta lutaka u Rijeci.

Trećega veljače došao je red i na pomoćnice ministra kulture. Za pomoćnicu za međunarodnu kulturnu suradnju imenovana je Goranka Kovačić (Zagreb, 1963), povjesničarka umjetnosti i profesorica engleskog jezika i književnosti, dosadašnja ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, dok je za pomoćnicu za zaštitu prirode imenovana prirodoslovka, znanstvena suradnica na Sveučilištu u Zagrebu dr. Marina Mlakar (Ottawa, 1958). Posljednji je (18. veljače) izabran novi pomoćnik ministra za gospodarenje i financiranje, iskusni Branko Štulić (Vrgorac, 1952), s diplomom Fakulteta za vanjsku trgovinu u Zagrebu, koji je dužnost pomoćnika ministra financija u kontinuitetu obavljao još od 1992.

Ministar-veteran Božo Biškupić (Mala Mlaka, 1938) na visoke dužnosti postavio je tako dvoje iskusnih ljudi koji su bili pomoćnici i za njegova i za Vujićeva mandata, a za nove dužnosnike odabrao je obrazovane i stručne suradnike srednje generacije, koji (s iznimkom Štulića) dosada nisu radili u ministarstvima.

Goranov vijenac Miloradu Stojeviću

Zagreb, 18. veljače Dobitnik je ovogodišnje nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti pjesnik Milorad Stojević. Nagradu Goran dobit će mlada pjesnikinja Blaženka Brlošić iz Đakova. Žiri nagrade navodi da tražeći nove odgovore na stara pitanja Stojevićeva poetika nepopustljive persiflaže nikomu ne ostaje dužna — na udaru su zaslužna stihotvorna baština, arhaični mitovi i vjerovanja, nesavladive prirodne sile, logika užitka, suvremeni društveni trendovi, artističke tehnike, ali ponajviše konformistički čitatelji i njihove ustaljene navike. Milorad Stojević (Bribir, 1948) pjesnik je, prozaik, dramski pisac i kritičar, predaje hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, a sastavio je antologiju Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća (1987). Nagrade će biti uručene 21. ožujka u Lukovdolu.

Otkriveni tuneli pod Splitom

Split, 18. veljače Tijekom obnove Nadbiskupske palače u Splitu u parku pred zgradom pronađeni su ostaci bastiona sv. Petra: tuneli koji su se pružali uz bedeme te skladište streljiva. Pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu Joško Belamarić izjavio je za »Slobodnu Dalmaciju« da je riječ o tzv. kapucinskom bastionu izgrađenu u drugoj polovici 17. stoljeća, koji je jedan od najvažnijih spomenika fortifikacijske arhitekture u vrijeme Kandijskog rata u Dalmaciji, te da su predložene promjene prvobitnoga projekta uređenja parka pred Palačom, a predstavnici Crkve složili su se s prijedlozima prezentacije otkrivenih baroknih spomenika.

Biškupić ukinuo carine na knjige za građane

Zagreb, 20. veljače Na prijedlog ministra kulture Bože Biškupića Središnji ured Carinske uprave Ministarstva financija izdao je naputak prema kojem se pri uvozu knjiga građanima više neće naplaćivati upravna i carinska pristojba. Pri uvozu CD-a, video- i audiokaseta te DVD-a od strane građana nema više jedinstvene carinske deklaracije, pa neće trebati angažirati špeditere za čije je usluge dosad trebalo izdvajati veću svotu nego što je iznosila vrijednost uvezene robe.

Naputkom je predviđeno i pojednostavnjenje u slučajevima uvoza pravnih osoba, što znači da pri uvozu knjiga, uzoraka robe i reklamnoga materijala pravne osobe više neće trebati podnositi jedinstvenu carinsku deklaraciju, nego će se ta roba deklarirati posebnom izjavom.

Smijehom i falšanjem do lifta za invalide u HNK u Zagrebu

Zagreb, 21. veljače Društvo pokrovitelja HNK u Zagrebu uspješno je realiziralo humanitarnu akciju u svrhu prikupljanja novca za postavljanja dizala kojom će se osobama s tjelesnim invaliditetom omogućiti pristup na prvi kat zgrade — foyer i u lože. U sklopu te akcije Opera HNK u Zagrebu izvela je zabavnu i duhovitu predstavu, komičnu operu Kazališne zgode i nezgode Gaetana Donizettija nadopunjenu ulomcima iz predstava hrvatskih nacionalnih kazališnih kuća iz Splita, Rijeke i Osijeka, ali i aktualnostima iz rada u HNK. Dirigirao je Berislav Šipuš, a predstavu je režirala Caterina Panti Liberovici. U glavnim su ulogama nastupili Sotir Spasevski (zvijezda predstave kao mama Agata), Mira Vlahović, Davor Radić, Ivica Trubić, Dalibor Hanzalek, Biljana Keserić-Košćal, Ivana Kladarin i drugi, a osobito je dobro odabran falš-tenor Nikša Radovanović.

Iz HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke gostovala je ukrajinska sopranistica Olga Kaminska s vrsno otpjevanom arijom Abigaille iz drugog čina Nabucca, dok su Valentina Fijačko i Tvrko Stipić s mnogo energije (osobito pri skakanju po krevetu na pozornici) izveli duet iz Offenbachove Lijepe Helene u produkciji HNK iz Osijeka. Od gostiju razočarao je samo tenor Sveto Matešić Komnenović iz HNK Split (koji je zamijenio ranije najavljena Tomislava Mužeka) sa za njega prezahtjevnom arijom iz Donizzetijeva Ljubavnog napitka. Nakon predstave u predvorju HNK nastupio je Revijski orkestar Zagrebačke filharmonije.

Otkriven dio Dioklecijanovog akvadukta

Split, 22. veljače Otkriće dijela Dioklecijanova akvadukta ispod gradilišta stambeno-poslovne zgrade na južnoj strani Ulice Hrvatske mornarice potvrdilo je dosadašnja predviđanja arheologa o njegovoj trasi. Taj je akvadukt dovodio vodu do Palače od izvora rijeke Jadra iznad nekadašnje Salone. Nalazište dokazuje pretpostavke da vodovod nije izgrađen pravocrtno, nego u skladu s konfiguracijom terena. Novopronađeni dio akvadukta zaštitit će se pri izgradnji stambeno-poslovne zgrade te će investitor izmijeniti prvobitni projekt po kojem su se na mjestu gdje prolazi akvadukt trebale izgraditi podzemne garaže. Voditeljica je istraživanja arheologinja Tajma Rismondo.

NSK izdaje bibliografiju hrvatskih knjiga na CD-ROM-u

Zagreb, 22 veljače Na proslavi Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice njezin ravnatelj NSK Josip Stipanov najavio je projekt stvaranja europske knjižnice, u kojem aktivno sudjeluje i NSK, te početak priprema za proslavu četiristo godina od početka rada biblioteke u Zagrebu. Predstavljena su i dva projekta knjižnice — Hrvatska bibliografija knjiga na CD-ROM-u u razdoblju od 1990. do 2002. godine, te projekt virtualne edukacije, a Stipanov je izrazio nadu da će novi zakon omogućiti da NSK postane referalni bibliotekarski centar za Zagrebačko sveučilište.

Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika

Zagreb, 23. veljače U Austrijskome kulturnom forumu u Zagrebu predstavljena je prva Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, koju je izdao Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) u Željeznom. Gramatika se nadopunjuje s Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatskim rječnikom iz 1982. te Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimškim rječnikom iz 1991. godine.

Gradišćanskohrvatski književni jezik standardni je jezik gradišćanskih Hrvata u školi, crkvi i medijima, osobito nakon 1987, kada je postao drugim službenim jezikom u Gradišću. Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, čiji je temelj čakavski dijalekt, opsežno je znanstveno djelo nastalo na temelju gradišćanskohrvatske pisane tradicije uglavnom posljednjih stotinu godina, a oslanja se i na koncepciju Hrvatske gramatike Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Gramatika je uglavnom deskriptivna, ali daje i neke normativne naputke, propisuje tronaglasni sustav te dvostruko pisanje jata.

Milijun CD-ova Maksima Mrvice

Šibenik, 24. veljače Koncertom u povodu desete obljetnice djelovanja znanstveno-umjetničkog projekta Šibenik — metropola mladih u šibenskom kazalištu mladi šibenski pijanist Maksim Mrvica najavio je veliku turneju u okviru koje će od 9. do 30 travnja održati osamnaest koncerata u dvanaest azijskih zemalja. Nakon toga Mrvica planira turneju po Hrvatskoj, Sloveniji te BiH.

Njegov album The Piano Player (EMI) ovih je dana dosegnuo prodanu nakladu od milijun primjeraka. U Hrvatskoj je taj album u šest mjeseci prodan u više od pet tisuća primjeraka, što je tzv. zlatna naklada za licencna izdanja, pa će Maksimu Mrvici u sklopu dana Porina 17. ožujka 2004. godine u Rijeci biti dodijeljena Zlatna ploča.

Nagrada »Jutarnjeg lista« Miljenku Jergoviću

Zagreb, 27. veljače Nagrada »Jutarnjeg lista« za najbolje prozno djelo 2003. dodijeljena je književniku Miljenku Jergoviću za roman Dvori od oraha. U užem izboru za nagradu su bili i književnici Daša Drndić s romanom Leica format, Marinko Košćec s romanom Wonderland, Josip Mlakić s romanom Živi i mrtvi te Edo Popović s romanom Izlaz Zagreb jug. Jergoviću je pripala nagrada od 50 000 kuna i skulptura akademskoga kipara Daniela Kovačića. Tu su nagradu dosad dobili Zoran Ferić, Miroslav Kirin i Davor Slamnig. O dobitniku je odlučio žiri u kojemu su, osim urednika kulturne rubrike »Jutarnjeg lista« Ivice Buljana, bili i profesori na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Krešimir Bagić i Andrea Zlatar, urednica Trećega programa Hrvatskoga radija Gordana Crnković te književni kritičari Velimir Visković, Zdravko Zima i Jagna Pogačnik.

U Dubrovniku pronađene freske iz 14. stoljeća

Dubrovnik, 27. veljače Prilikom obnove istočnog krila franjevačkog samostana Male braće iznad bačvastog svoda sakristije, najstarijeg dijela samostana koji se počeo graditi u ožujku 1319. godine, otkrivene su tri freske. Na freskama su motiv iz života sv. Franje Asiškog, utvrda te motiv Navještenja. O važnosti tog otkrića javnost su upoznali gvardijan fra dr. Stipe Nosić i pročelnica dubrovačkog konzervatorskog odjela Državne uprave za zaštitu kulturne baštine Žana Baća. Novi arheološki nalaz mijenja dosadašnje mišljenje da je sakristija sačuvana u izvornom gotičkom slogu.

Koliko novca za kulturu?

Zagreb, 2. ožujka Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstvo kulture dobilo bi 690 milijuna kuna iz ovogodišnjeg državnog proračuna, dok je prošle godine dobilo točno 641 729 661 kuna. Kako Državni proračun u vrijeme zaključenja ovog broja još nije usvojen, te postoji mogućnost njegovih izmjena putem amandmana u Saboru, o detaljima vezanim uz raspodjelu novca za kulturu i usporedbama s prijašnjim izdvajanjima bit će više riječi u narednom broju »Vijenca«.