Poslastica za stručnjake

Poslastica za stručnjake

Autori ove fascinantne izložbe vode nas tematski u svijet portreta, zatim u El Grecovu jedinstvenu ikonografiju i strukturu slike, među njegove izdužene likove, manirističke boje, proizvoljne perspektive, u svijet u kojemu je sve podređeno slikarstvu, iluziji, u svijet gdje se sveto i profano isprepleću snagom kista i vjere

Neka vas nadahne (kao što je inspirirao Cézannea, Jacksona Pollocka i Picassa)

Tako Nacionalna galerija u Londonu oglašava prvu veliku izložbu Domenikosa Theotokopulosa (1541-1614) u Velikoj Britaniji. Izložba je otvorena u Londonu nakon što je predstavljena u Muzeju Metropolitan u New Yorku. Ciklus projekcija i predavanja, filmovi s temom Grčke i grčki filmovi, grčka i španjolska glazba, dio su promidžbe te jedinstvene izložbe. Kao i u slučaju nezaboravne Tizianove izložbe, tako je i El Grecov opus obrađen u izvanrednom katalogu za koji su tekstove napisali David Davies, profesor povijesti umjetnosti na Londonskom sveučilištu, Sir John Elliott, profesor na Sveučilištu u Oxfordu, Xavier Bray i Lois Oliver, kustosi Nacionalne galerije, London, Gabriele Finlandi iz Prada, Keith Christiansen iz Metropolitana i Marcus Burke, kustos iz New Yorka. Precizna kronologija prati El Greca od rodne Krete preko Venecije, gdje na njega utječu Tizian i Tintoretto, do Rima, gdje ga našijenac Julije Klović preporuča kardinalu Farneseu kao mladića iz Kandije, učenika Tizianova, i na kraju do Španjolske, gdje je u Toledu naslikao svoju posljednju sliku Poklonstvo pastira za obiteljsku grobnicu u crkvi Santo Domingo el Antiguo u kojoj je pokopan 1614.

Najnovija arhivska otkrića

Iz kataloških opisa saznajemo za najnovija arhivska otkrića, kao što je na primjer El Grecovo pismo u kojemu se obraća kardinalu Farneseu i moli ga da ponovo razmotri zašto je nepravedno optužen i izbačen iz njegove službe. Kloviću, koji ga je uveo u elitni krug umjetnika, povjesničara, pjesnika i crkvenih veličina, El Greco se odužio dvama portretima: jedan je samostalni portret slavnoga minijaturista koji u ruci drži svoje remek-djelo, molitvenik kardinala Farnesea, a drugi je u prednjem planu slike Izgon iz hrama s početka 1570-ih godina, gdje ga je naslikao uz portret Tiziana, Michelanghela i Raphaela, poput slikarske fusnote umjesto imena slikara koji su ga nadahnuli za ovu veličanstvenu kompoziciju. Obje su slike izložene na izložbi, gdje je okupljen nevjerojatan broj remek-djela iz najvažnijih muzeja, galerija, s oltara, iz nepristupačnih samostana, iz privatnih zbirki. Gotovo je nezamislivo da u jednoj dvorani možemo u razmaku od dva koraka uspoređivati djela nadahnuta istom temom, nastala u različitim razdobljima, poneseni smo kontinuitetom ideja, slikarskim slobodama, duhovnim poletom i dubokom mistikom.

Od prve dvorane, koja je postavljena isključivo kronološki, gdje je među prvim poznatim djelima i nedavno otkrivena ikona Bogorodičin san iz samostana Ermoulopolis, Syros, autori ove fascinantne izložbe vode nas tematski u svijet portreta, zatim u El Grecovu jedinstvenu ikonografiju i strukturu slike, među njegove izdužene likove, manirističke boje, proizvoljne perspektive, u svijet u kojemu je sve podređeno slikarstvu, iluziji, u svijet gdje se sveto i profano isprepleću snagom kista i vjere. Uspoređujemo krajolike Toleda, nebo i oblake koji su se nadvili nad gradom kao prijetnja i one oblake koje Sv. Ivan u svojoj viziji otkrivanja Petog pečata kao da razgrće rukama ili možda podupire da se ne sruče na gola tijela vjernika. Očekujemo da ti oblaci zagrme od električnog naboja, kist proizvodi zvuk koji čujemo i nakon izlaska iz dvorane, baš kao što nas dugo omamljuje svjetlost koja se raspršila po licima dječaka koji pušu u voštanicu. Premda bi se moglo reći da su slike dječaka koji se u tami igraju plamenom rijetka profana tema, i ovdje, kao i u drugim njegovim slikama, svjetlost nije samo slikarski eksperiment, nego simbol života.

Snaga svjetlosti snaga je vjere, koja i u njegovu posljednjem remek-djelu Poklonstvo pastira zrači iz aure djeteta Krista i istim žarom obasjava pastire i anđele koji su se nad njim nadvili.

Ova je izložba prava poslastica za stručnjake, ali vjerujem i nadahnuće tisućama posjetitelja i mladoj generaciji umjetnika koji će se pridružiti Cézanneu, Pollocku i Picassu, kao što najavljuje plakat.

U uvodu kataloga direktori Nacionalne galerije i Muzeja Metropolitan zahvaljuju sponzorima, bez kojih ne bi bilo moguće ostvariti tako kvalitetnu izložbu, pa i mi možemo mirno reći da je ovo sjajno ulaganje farmaceutske tvrtke GlaxoSmith Kleine u duševno zdravlje ljubitelja umjetnosti.

Iz Londona Flora Turner-Vučetić