Otvorenost za sve

»Književna revija«, časopis za književnost i kulturu, gl. ur. Delimir Rešicki, god. 43, br. 4-6, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2003.

Osječku »Književnu reviju« karakterizira otvoreniji, donekle i ležerniji pristup širem području umjetničkog stvaralaštva, čime se časopis izdvaja od sličnih izdanja. Iako je težište zadržano na književnosti, dobar dio novoga broja posvećen je performerskoj sceni, a časopis prati i nova glazbena izdanja i događanja te strip, što je pohvalno jer se na taj način tom u nas posve zanemarenom likovnom žanru otvara barem mali dio medijskoga prostora.

Jednako tako, (s)likovni prilozi mjesto su promoviranja rada pojedinih likovnih umjetnika. U ovom je broju predstavljen mladi kipar Tihomir Matijević, uz čije se reprodukcije radova, koje svojom duhovitošću i poetikom dosjetke dobro funkcioniraju unutar časopisa tvoreći zabavne cezure, predahe između različitih priloga, nalazi i osvrt na umjetnikov dosadašnji rad. Neće izostati ni stručni tekstovi, pa sve navedeno u novom broju »Književne revije« rezultira raznolikošću tema, ali i dobro uspostavljenom ravnotežom između lakšeg i težeg štiva.

Broj otvara novopokrenuta rubrika pod naslovom Teorija identiteta, čija je svrha, kako navodi uredništvo, iz današnje vizure promotriti globalni hrvatski, odnosno srednjoeuropski kulturni identitet. Prvi gost rubrike, filozof i književnik Žarko Paić, u svome se eseju bavi pojmom Mitteleurope kao utopije — »posljednjeg utočišta sanjara i hodočasnika ljepote«, koji je u tom značenju posve iščezao u današnjem svijetu »bez utopijskih vrtova nade«, u kojem, kako on to naziva, prevladava hiperrealizam gole globalitarne proze.

Komadić sjećanja

Jedan od važnijih priloga i aduta ovoga broja svakako je predstavljanje izvrsna i osebujna pjesništva Brazila. Kvalitetan prijevod Tomice Bajsića omogućuje potpuni čitateljski doživljaj pjesama osmero brazilskih pjesnika, no mala zamjerka ovdje se ipak mora uputiti zbog nepostojanja bilo kakvih podataka o izabranim pjesnicima, pa čak ni godine rođenja (ili stvaranja) koje bi pomogle osnovnoj orijentaciji čitatelja pri upoznavanju s ovim pjesništvom. Dio posvećen književnom stvaralaštvu nastavlja proza domaćih autora, pa u ovom broju čitamo ulomke iz Smetlara, novoga romana Damira Miloša, koji će u cijelosti biti dostupan jedino na internetu, te prozne fragmente — komadiće vlastitih sjećanja Miroslava Mićanovića, objedinjene pod naslovom Jednosmjerne ulice.

Rubrika Nova hrvatska drama donosi dramski tekst Novi Nosferatu Tomislava Zajeca, izvorno rađen za Kazališnu radionicu Gustl, koji žestinom slijedi poetiku tzv. nove europske drame te fragmentarnom strukturom i karikiranim likovima brzim ritmom diktiranim daljinskim upravljačem pripovijeda priču o mentalno poremećenoj braći kriminalcima, svojevrsnu trash-verziju murnaovske legende. Teorijom drame bavi se Adriana Car-Mihec, koja razmatra pitanje pripovijedanja u drami. Polazeći od pojmova mimezis i dijegezis autorica, slijedeći Genettovu teoriju kojom se ta dihotomija poništava, ukidanje mimezisa u prozi preispituje u kontekstu dramskog diskursa pronalazeći za to potvrdu u Pfisterovoj teoriji drame i njegovim tumačenjima tzv. epskih komunikacijskih struktura kojima se drama približava dijegetskom polu.

Treći po redu Performance Art Festival, održan ovoga ljeta u Osijeku, neposredan je povod tematu posvećenu umjetnosti performansea u kojem možemo čitati intervjue s nekoliko trenutno najaktivnijih hrvatskih performera. Pored veterana Toma Gotovca, ovdje su predstavljeni i mlađi umjetnici koji govore o radovima s kojima su sudjelovali na festivalu, ali i o vlastitom poimanju performansea, umjetničkim postupcima i bavljenju temama koje se kreću od područja vlastite intime i tijela do društvenopolitičkih pitanja. Uz svojevrstan presjek stanja na hrvatskoj performanserskoj sceni temat donosi i ogled o stvaralaštvu umjetnika Ivana Faktora.

Treba još spomenuti rubriku posvećenu kritičkim osvrtima novih izdanja koja se od uobičajenih pristupa razlikuje koncepcijom kritičareva izbora, a taj je u ovom broju usmjeren isključivo na domaća izdanja.

Ljubica Anđelković