Nagrada Alfaguara Lauri Restrepo

Nagrada Alfaguara Lauri Restrepo

Španjolska/Kolumbija Kolumbijska autorica Laura Restrepo dobila je ovogodišnju, sa 138 000 eura dotiranu nagradu Alfaguara. Alfaguaru, jednu od najvažnijih španjolskih književnih nagrada, koja se ove godine dodjeljuje sedmi put, dobila je za roman Delirio, koji se bavi temom nasilja u Kolumbiji. Predsjednik žirija, portugalski nobelovac José Saramago, pohvalio je napose jezične sposobnosti 53-godišnje novinarke, spisateljice i voditeljice Kulturnog instituta u Bogoti. Laura Restrepo bila je članica pregovaračke komisije za mir između vlade i gerilaca, a živjela je i u meksičkom i madridskom egzilu. Prvu knjigu, Historia de un entusiasmo, objavila je 1986, a uslijedile su La isla de la pasión, Leopardo al sol, Olor a rosas invisibles... Ove godine za Alfaguaru se natjecalo čak 635 knjiga iz Španjolske i hispanofone Amerike, a u prošlim izdanjima dobili su je Sergio Ramírez iz Nikaragve, Kubanac Eliseo Alberto, Argentinac Tomás Eloy Martínez i drugi.

Goetheov i Schillerov arhiv bez novca

Njemačka Rad najstarijega njemačkog književnog arhiva, Goetheova i Shillerova arhiva u Weimaru, u opasnosti je ako kuća ne dođe do potrebnih 100 000 eura. Razlog za nestašicu novaca drastične su mjere štednje Zaklade vajmarske klasike, koje su ugrozile projekte arhiva, poput internetskih prezentacija, restauriranja građe i spremanja građe na film. Među oko pet milijuna stranica iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća, koliko ih se nalazi u arhivu, već ih je sada oko 15 posto oštećeno — među njima i rukom ispisane bilješke za jednu postavu Schillerova Wilhelma Tella u Weimaru. Arhiv je osnovan 1885, kad je posljednji Goetheov unuk Walther predao rukopisnu ostavštinu svoga djeda. Arhiv danas sadrži 120 ostavština pisaca, znanstvenika, skladatelja i umjetnika, među njima Christopha Martina Wielanda, Friedricha Nietzschea, Georga Büchnera i drugih.

Opet zabranjena Taslima Nasreen

Bangladeš Bangladeška vlada zabranila je i novu knjigu autorice Taslime Nasreen zbog blasfemije. U vladinoj izjavi objavljenoj u Dhaki stoji da roman All That Darkness sadrži uvredljive napomene o islamu. Ovo je druga knjiga feminističke autorice rođene u Bangladešu, koja trenutno predaje na američkom sveučilištu Harvard, koja je stavljena na indeks zabranjenih knjiga u samo tri mjeseca. Roman Ka, objavljen u studenome i odmah vrlo uspješan, koji je izazvao brojne polemike u kulturnim i političkim krugovima u Bangladešu i Inidiji, konfisciran je u bangladeškim knjižarama nakon vladine zabrane. Nasreen, koju već zovu »ženskim Salmanom Rushdiejem« prije deset godina zaradila je fetvu zbog navodne blasfemije i uvrede Kurana, a već su joj zabranjivane i ranije knjige.

Sabrana Pasternakova djela u Rusiji

Rusija Sabrana djela Borisa Pasternaka, koji je u Sovjetskom Savezu bio zabranjen trideset godina, konačno će biti objavljena u cijelosti u njegovoj domovini. Pasternakov je izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca 1958. nakon što je dobio Nobelovu nagradu za književnost (roman Doktor Živago), a zabrana njegovih djela ukinuta je tek 1988. tijekom politike glasnosti Mihaila Gorbačova. Svih jedanaest svezaka sabranih Pasternakovih djela bit će objavljeno do veljače sljedeće godine, kad se obilježava 115. obljetnica Pasternakova rođenja, a prva dva sveska pjesama napisanih između 1912. i 1959. već su objavljena u izdavačkoj kući Slovo. Inače, ljetos je skupina trinaest ruskih umjetnika prosvjedovala pri ministarstvu obrazovanja zbog toga što su pisci disidenti, među njima i Pasternak, izbačeni iz obvezne školske lektire.

Nagrađen Švicarac Klaus Merz

Švicarska Švicarski pisac Klaus Merz nagrađen je za životno djelo uglednom nagradom Gottfrieda Kellera. Nagrada, dotirana s 25 000 švicarskih franaka, najstarija je švicarska književna nagrada, a žiri je dodjelu argumentirao time da Merz danas pripada među najvažnije liričare i pripovjedače. Merz je rođen 1945. u Aarau, a debitirao je 1967. knjigom Mit gesammelteer Blindheit. Do sada najveći književni uspjeh postigao je 1997. djelom Jakob schläft, a nedavno mu je objavljena i jedanaesta knjiga, Löwen Löwen. Venezianische Spiegelungen.

Garcia Márquez dopustio kazališni komad po svom djelu

Kolumbija Roman kolumbijskoga nobelovca Gabriela Garcíe Márqueza Sto godina samoće, bit će, gotovo četrdeset godina nakon objavljivanja, postavljen na pozornicu. Autor je pristao na kazališnu adaptaciju knjige za Treći bijenale u Valenciji 2005. godine. Projekt će voditi, kako navodi španjolski tisak, jedan za sada neimenovan filmski redatelj, a sam García Márquez neće sudjelovati u projektu. Pristanak 76-godišnjeg autora može se zahvaliti zalaganju njegove znanice, grčke glumice Irene Papas, koja je na čelu Zaklade Bijenala u Valenciji. Romanom Sto godina samoće, obiteljskoj sagi o selu Macondo, Márquez je 1967. postigao svjetsku slavu.

Iva Krtalić