Ljepota, Gracija i Harmonija

Ljepota, Gracija i Harmonija

Miju Čorak Slavensku na njezinu je stalnom uzlaznom putu blistavim vrhuncima baletne umjetnosti vodila zamisao o spoju klasične baletne umjetnosti s modernom, bilo da gradi moderan ples na temelju tehnike klasičnog baleta, bilo da oslobodi klasični ples njegove same dekorativne i pomalo šablonske vanjske forme u želji, da ga produhovi na način modernog plesa, ili, kako je drugom prilikom ustvrdila i objasnila vlastiti plesni izraz, njezin je cilj bio ujediniti ples Wigmanove i klasičnu tehniku.

Novim putevima

Mia Čorak Slavenska rođena je u doba kada je prevladavajući ruski balet dao sve od sebe i sagorio, te se kao reakcija, ali i kao prirodan proces, javljaju težnje za otkrivanjem novih putova. Hrvatska je balerina do savršenstva usvojila klasično znanje i vrhunski plesala klasičan balet, ali se intuitivno, vođena osjećajem za suvremeni trenutak, hrabro uputila novim putovima, jednako suvereno kao i onima dobro poznatim i davno osvojenim.

Mia Čorak Slavenska rođena je 20. veljače 1916. u Brodu na Savi. Već s dvanaest godina održavala je plesne solo večeri, s trinaest je solistica, a s osamnaest prva domaća primabalerina Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Potkraj tridesetih godina odlazi iz Hrvatske, postiže svjetsku karijeru i doživljava najprije prešućivanje, a zatim i zaborav u domovini. Ne potpun, jer se o Miji Čorak uvijek govorilo kao o velikoj hrvatskoj balerini, a da se o njoj zapravo znalo vrlo malo. Spasa od zaborava, kao u slučaju nekih drugih plesnih umjetnika koje je obradila, i nekih koje priprema, te današnjeg osvješćivanja o mjestu i značenju Slavenske, prihvatila se, dakako, Maja Đurinović. Njezina monografija Mia Čorak Slavenska, nastala u suradnji sa Zvonimirom Podkovcem, predstavljena je 26. veljače u Slavonskom Brodu kao dio cjelodnevne manifestacije posvećene Slavenskoj. Na Mijinoj rodnoj kući u Starčevićevoj ulici otkrivena je spomen-ploča, u Kazališno-koncertnoj dvorani Ivana Brlić-Mažuranić otvorena je izložba njezinih fotografija. Zajedničkoj akciji Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika, Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod i KKD Ivana Brlić-Mažuranić, pridružilo se i Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba baletnom predstavom Mačak u čizmama i izložbom kazališnih plakata.

Maja Đurinović podijelila je Mijin umjetnički život u tri razdoblja — U domovini, Osvajanje svjetske scene od 1936. do 1938. i Amerika. Prije toga u knjizi je uvod Zvonimira Podkovca i osvrt na djetinjstvo u rodnom Brodu Stribora Schwendenmanna. Poseban je odjeljak svojevrstan umjetnički credo Mije Slavenske Umjetnost radi života, objavljen u američkom časopisu »Theatre Arts«.

Spoj klasičnog s modernim

Maja Đurinović obradila je opsežnu građu, ponajprije kritika, novinskih članaka i pisama. Ples Mije Čorak Slavenske izazivao je poetski intonirane kritičke osvrte u kojima su pojmovi poput Ljepote, Gracije i Harmonije (uklesani također na spomen-ploču na njezinoj rodnoj kući) pisani velikim slovima. Podastreta građa slikovito je i dovoljno koncizno opisala Mijinu umjetničku osobnost u spoju klasičnog s modernim. Poentirala je neke ključne događaje i trenutke u karijeri, kao sukob s upravom zagrebačkog kazališta, nastup na Plesnoj olimpijadi u Berlinu, igrani film Smrt labuda, nastupe s vlastitim trupama u Americi i po čitavome svijetu. Pored prikaza Mije Čorak, knjiga dobrodošlo osvjetljava i ne tako malo razdoblje zagrebačkog baleta dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća, uz naznaku glavnih kretanja u svijetu.

Posebna su ne samo vrijednost nego upravo atrakcija fotografije! S jedne je strane prelijepa žena, ženstveno oblikovana tijela i lica stvorena za filmsku kameru, s druge balerina savršeno oblikovanih klasičnih poza i plesačica dojmljive izražajnosti. U nekim je pozama, kao na naslovnici i još jednoj srodnoj fotografiji unutar knjige, Mia Slavenska čudotvorka ravnoteže, čiji nastup prkosi uobičajnim zakonima fizike.

Entuzijazam Maje Đurinović s kojim je nekoliko godina radila na knjizi i koji je prenijela na sve sudionike manifestacije posvećene Slavenskoj u Slavonskome Brodu daje joj pravo da ustvrdi kako je Mia Čorak Slavenska najveća hrvatska balerina svih vremena.

Davor Schopf