KRONIKA DOGAĐAJA

Duhovna biografija vremena

Svečano obilježena 50. obljetnica pjesničkoga stvaralaštva Slavka Mihalića

Dvadesetoga veljače u prepunoj dvorani karlovačkoga Gradskoga kazališta Zorin dom, uz obilježavanje četrnaeste obljetnice obnovljenoga rada Ogranka Matice hrvatske Karlovac, svečano je proslavljena pedeseta obljetnica pjesničkoga stvaranja Slavka Mihalića i predstavljena njegova najnovija zbirka Močvara. Brojnoj publici, poklonicima Matice, tom je prigodom bio podijeljen pretisak Mihalićeva prvjenca Komorna muzika, koju je Ogranak Matice hrvatske Karlovac ponovno tiskao za ovu svečanost, u znak zahvalnosti pjesniku, a čijim je povodom i tiskana Mihalićeva nova zbirka Močvara, u izdanju Naklade Ljevak.

Svečanost je započela glazbenim izvođenjem; Sanjarenja R. Schumanna, Zlatnih kornjača J. Imerta, Scherzom D. van Goensa, u izvedbi glazbenika B. Gagića i Ž. Švaglića, te klavirskim solo dodatkom Bogdana Gagića; Chopinove Mazurke i Etide A. N. Skrjabina.

U spriječenosti predsjednika Ogranka Matice hrvatske Karlovac Ivana Jurkovića pjesnika je, brojne Karlovčane, ugledne goste iz Zagreba (akademika Josipa Bratulića i potpredsjednika Stjepana Sučića) pozdravio potpredsjednik Ogranka, profesor Antun Hakenberg.

Četrnaest uspješnih godina

Rad Ogranka Matice hrvatske Karlovac predstavio je njezin tajnik Stanko Rožman, prisjećanjem na Skupštinu održanu 21. veljače 1990. u istom prostoru Zorin doma. Govoreći o dotad ostvarenim ciljevima; bogatoj i vrijednoj nakladničkoj djelatnosti, ponovnom pokretanju i izlaženju časopisa »Svjetlo«, organiziranju i održavanju brojnih predavanja iz područja kulture, književnim večerima, susretima s drugim ograncima te utemeljenju i desetogodišnjem uspješno provođenu natječaju Hrvatska književna nagrada Zdravko Pucak za mlade pjesnike do trideset godina, na čelu čijega je Prosudbenog povjerenstva upravo akademik Slavko Mihalić. Rožman je u svom izvješću istaknuo iznimne zasluge predsjednika Ivana Jurkovića za uspjeh i ugled Ogranka Matice hrvatske Karlovac.

O ljudskom i stvaralačkom putu Slavka Mihalića, od novinara do pjesnika i znanstvenika govorio je akademik Josip Bratulić, osvrnuvši se posebice na pojavu Mihalićeva prvjenca Komorna muzika, tiskane prije punih pola stoljeća, kao prve knjige Biblioteke vlastitih izdanja tadašnjeg izdavačkog poduzeća Lykos u Zagrebu. Naglasio je s kakvim je iznenađenjem dočekana u našoj kulturnoj i književnoj javnosti toga vremena, što je značila i što znači i danas. Iznio je zasebnu pjesničku snagu Mihalićeva egzistencijalnoga pjesništva navodeći pjesme: Put u nepostojanje, Ne nadaj se, Metamorfoza i druge. Vrijednost i veličinu Mihalićeve zbirke Komorna muzika ocijenio je po mnogočemu međašu u razvoju naše suvremene književnosti.

Pedesetu obljetnicu pjesničkog stvaranja Slavka Mihalića pozdravila je draga karlovačka profesorica Neda Omrčen govoreći o Mihalićevoj stvaralačkoj energiji, o superiornosti njegova načina pisanja, autentičnosti, o unutrašnjoj snazi Mihalićevih stihova što teku bez zastoja i bez poetskoga zamora, od prve zbirke do ove najnovije. Obrazlažući Mihalićev pjesnički opus — kao impresivnu duhovnu biografiju vremena — svjedočenje o ugroženoj egzistenciji čovjeka, zbilji i istini o nama, naglasila je vrsnoće kojima je ostvarena; oštrinu, ozbiljnost, dramatičnost, misaonost, muzikalnost njegovih stihova, snagu Mihalićeve intuicije, sposobnost poistovjećivanja u proživljavanju zbiljskih problema pročišćenih do univerzalija. Predstavljajući njegovu najnoviju zbirku Močvara, gospođa Omrčen označila ju je britkim Mihalićevim ispitivanjem novoga vremena, novih stanja i situacija navodeći pjesmu Močvara kao »poistovjećenost s tragikom postojanja, slikom vode koja je nekad mogla odozdo motriti let ptica, no sada mutnoj od toliko bačenih otpadaka ništa ne odražava nego raščinja.« Naglasila je sugestivnost tih pjesama, ekspresivnost, lucidnost, ali i spontanost, bez obzira na Mihalićevo golemo iskustvo stvaranja te istodobnu okrenutost univerzalnome, danas kozmičkom, metafizičkom, dokidanju svih granica — primjerima uspostavljanja harmonije neba i zemlje, sna i jave, mogućeg i nemogućeg, i onog što dolazi, a još se ne zna.

Mihalićeve pjesme iz najnovije zbirke prisutni su čuli u vrsnoj interpretaciji dramskog umjetnika Zlatka Crnkovića.

Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, srdačno pozdravivši Karlovčane, ugledne akademike Stjepana Mihalića i Josipa Bratulića te izvođače ove svečanosti, osvrnuo se na rad Ogranka Matice hrvatske Karlovac riječima da karlovački Ogranak ima razlog za ponos jer je među prvima započeo obnovljeni rad svoje Matice, donio rijetke i dragocjene knjige, pretiske i djela suvremenika, popraćena brojnim priznanjima Glavnog odbora Matice hrvatske. Iznio je zasluge Ogranka, ali i obveze u budućem radu. U završnoj riječi kritički se osvrnuo na položaj kulture danas uopće, njezino minoriziranje, nezastupljenost u medijima, televizijsko zaobilaženje u informiranju javnosti o ovakvim i sličnim kulturnim događanjima diljem hrvatskih gradova.

Čitluk

U suizdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje izašao je sedmi broj časopisa za najmlađe »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, ožujak 2004.

Dubrovnik

Mr. Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, sudjelovao je u predstavljanju zbornika radova Hrvati Boke kotorske, tiskana u izdanju Pomorskoga muzeja u Orebiću i suizdanju Zaklade dr. Cvita Fiskovića i Sveučilišta u Zadru, koji je predstavljen u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Zbornik se sastoji od tri dijela u kojima se obrađuju prirodne karakteristike, politička i kulturna povijest Boke kotorske od prapovijesnih vremena do Drugoga svjetskoga rata i koji potvrđuje neprekidnu nazočnost Hrvata na tom području od ranoga srednjega vijeka do danas.

Glina

»Matica glinska«, glasilo Ogranka Matice hrvatske Glina, br. 13. za veljaču 2004, ovih je dana izašla iz tiska. Glavna je urednica časopisa Katica Gašljević Tomić.

Livno

Ogranak Matice hrvatske Livno i Svetislav Stjepan Krnjak-Bjelovar izdavači su knjige Mirka Vidovića Panonija, s nadnaslovom Hrvatski iranski korijeni. Knjiga je dogradnja i nadgradnja izvorna Vidovićeva pregleda povijesnih podataka građenih na najstarijem poznatom povijesnom opisu pučanstva na prostorima između Dunava i Jadrana u njegovu djelu Hrvatski iranski korijeni, objavljenu 1991. Panonija je, na šesto stranica, nadopunjena brojnim navodima starih i novih klasika s područja antičke povijesti, cjelovitim rječnikom Gatha, iscrpnim rječnikom starogrčko-hrvatskih istokorijenskih i istoznačnih riječi te bretonsko-hrvatskim rječnikom iz kojega se vidi srodnost bretonskog i hrvatskog rječnika, kao i to da je suvremeni hrvatski jezik najbliži staroiranskom, i od antičkih i od drugih jezika po europskim prostorima.

Mostar

Knjiga Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni autora Miroslava Šilića predstavljena je 9. veljače u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Na predstavljanju knjige, koja je izronila iz prošlosti, a služi budućnosti, stručna su mišljenja iznijeli recenzenti dr. Stjepan Sremec i mr. Dunja Rihtman, dok su programu koji je vodila Monika Anđelić glazbeno pridonijele narodne umjetnice iz Hrvatskoga kulturnog društva Klis iz istoimenoga mjesta u konjičkoj općini.

Mrkopalj

U biblioteci Goranski pisci Ogranak Matice hrvatske Mrkopalj objavio je zbirku poezije Silvane Kružić Dvije polovice duše.

Murter

Četrnaestoga veljače, na Dan sv. Valentina, u Narodnoj knjižnici i čitaonici Ogranak Matice hrvatske Murter priredio je Večer ljubavne poezije pod naslovom Kad nam se dogodi ljubav. Svoje su stihove govorili članovi Ogranka Matice hrvatske Murter: Ivan Skračić, Mirko Mudronja, Tanja Skračić, Ante Stipanela, Ada Dreschler i Ive Šikić Balara.

Našice

Ogranak Matice hrvatske Našice u suradnji s Maticom slovačkom organizirao je 13. veljače u izložbenom salonu Zavičajnog muzeja Našice u Pejačevićevu dvorcu izložbu Hrvatsko plemstvo u Slovačkoj, autora dr. sc. Jana Botika iz Slovačkoga narodnoga muzeja u Bratislavi. Izložbu je otvorio Jan Petrik, slovački veleposlanik.

Novi Marof

Devetnaestoga veljače u prostorijama Kulturno umjetničkog društva Novi Marof, u sklopu osnovne škole, održana je redovita izborna skupština Ogranka Matice hrvatske Novi Marof, na kojoj je za predsjednika izabran Zlatko Meštrić. Za potpredsjednike su izabrani Nadica Rain i Neven Smoljanec. Poslove tajnika i nadalje će obnašati Sanja Vragović, dok je za blagajnika izabran Ivan Šantek. Matija Kopjar, dosadašnji predsjednik novomarofskoga Ogranka izabran je za predsjednika Nadzornoga odbora čiji su članovi Dragutin Košćak i Duško Hokman. Zbog iznimnih zasluga u obnovi i radu Ogranka Matice hrvatske Novi Marof počasnim je članom proglašen njezin dugogodišnji predsjednik i aktivni član Ivan Rabuzin. O radu Ogranka govorili su dosadašnji i novoizabrani predsjednik, koji je istaknuo da će se Ogranak i dalje brinuti o očuvanju kulturnoga blaga i običaja hrvatskoga naroda, a među najvažnije aktivnosti svakako treba uvrstiti organiziranje i održavanje kulturnih manifestacija u gradu kao što su izložbe, koncerti te prikupljanje etnološke i etnografske građe novomarofskoga kraja. Skupštini novomarofskoga Ogranka prisustvovali su Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, i akademik Josip Bratulić, koji je po završetku skupštine održao predavanje pod naslovom Kulturna baština i novi naraštaji.

Orahovica

Jedanaestoga veljače Ogranak Matice hrvatske Orahovica predstavio je u prostorijama Školskoga centra knjige Naselja u istočnoj Hrvatskoj krajem 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća i Sandžak Požega 1579. godine, u izdanju Državnoga arhiva u Osijeku. Knjige, u kojima se opisuju i povijesna zbivanja orahovičkoga kraja, predstavili su autori mr. Dražen Kušen i dr. Stjepan Sršan.

Osijek

Trinaestoga veljače u Club galeriji Magis predstavljena je knjiga Pogled grad, koju su priredile Helena Sablić Tomić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Osijek, i Valentina Majdenić, a kao glavni urednik potpisuje ju Josip Cvenić, tajnik osječkoga Ogranka. Knjiga je svojevrstan dokumentarij događanja u Club galeriji Magis, vlasnika Marijana Kuduza, u razdoblju od 1993. do 2003. i obilježava deset godina suradnje Ogranka Matice hrvatske Osijek i Galerije Magis. Uz predstavljanje knjige Pogled grad otvorena je i izložba aktova osječkoga slikara Josipa Karežića pod naslovom Eros grada. U palači Matice hrvatske, 17. veljače, Ogranak Matice hrvatske Osijek predstavio je knjigu Helene Sablić Tomić i Gorana Rema Slavonski tekst hrvatske književnosti. Prisutne je u ime Matice hrvatske pozdravio Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske i urednik knjige. Knjigu, podijeljenu u četiri razdoblja: Slavonski tekst od početaka pismenosti (srednjovjekovlje) do romantizma, Slavonija u književnosti od početka 19. stoljeća do 1950, Književnost u Slavoniji, koja započinje lirskim minijaturama Vladimira Rema iz 1952. do 1999. te na kraju Slavonsko ratno pismo od 1991. do 1994, predstavili su Vinko Brešić, Cvjetko Milanja i autori Helena Sablić Tomić i Goran Rem. Vinko Brešić naglasio je da je autorski dvojac tragao za novim, široj javnosti nedovoljno poznatim imenima, ali istodobno podsjećajući na već poznata imena slavonske književnosti, čak i kada je riječ o polilingvalnim autorima kojima hrvatski nije materinski jezik, ali su im knjige objavljivane na hrvatskom jeziku. Autori su upozorili kako im je svrha bila istražiti kulturno-povijesni prostor Slavonije i naznačiti njegov književni korpus od rudinskih slova (12. stoljeće) do kraja dvadesetoga stoljeća. Iz knjige je izuzet korpus usmene književnosti, ponajprije zbog metodoloških teškoća uklopivosti usmene književnosti u pisanu, ali su s druge strane uvršteni autori književnosti za djecu vezani uz kulturni prostor Slavonije. Knjiga Slavonski tekst hrvatske književnosti dio je znanstvenoga projekta autora pod naslovom Povijest hrvatske književnosti u Slavoniji.

Ozalj

Svjetlosni plam naziv je zbirke pjesama Valentine Kovačić, mlade ozaljske studentice Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, koja je 13. veljače predstavljena u studijskome odjelu Knjižnice Ivana Belostenca u ozaljskom Starom gradu, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Ozalj i Pučkog otvorenog sveučilišta. Zbirka sadrži četrdesetak pjesama, podijeljenih u šest tematskih područja, odvojenih ilustracijama autorice. U dvorani ispunjenoj posjetiteljima do posljednjega mjesta zbirku pjesama Valentine Kovačić predstavili su Josip Jakovčić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ozalj, Zdenka Stupić, u ime Učilišta i Knjižnice te Jasenka Stančić, koja je nadahnuto govorila o umjetničkoj vrijednosti zbirke Svjetlosni plam.

Petrinja

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Petrinja predstavljena je knjiga dnevničkih zapisa

Milana Vukovića Desetljeće koje se pamti. To je treća knjiga s kojom je Petrinjce upoznao istaknuti sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske, a u kojoj je ukoričen život o godinama (1990-1999) bez kojih bi Hrvatska bila drukčija. O Milanu Vukoviću i Desetljeću koje se pamti govorili su Ivan Rizmaul, u ime Ogranka Matice hrvatske Petrinja, Nives Tomašević, urednica Naklade Ljevak i Marko Barišić, novinar Vjesnika.

Primošten

Na drugoj po redu javnoj tribini Ogranka Matice hrvatske Primošten, održanoj u ispunjenom predvorju restorana Casa di pasta s temom Tolerancija, voditelj don Krešimir Gaćina pokušao je definirati razloge zbog kojih nema tolerancije među Primoštencima. Posebno je apostrofirao problem Matice hrvatske, koja, kako tvrdi, doživljava u Primoštenu isto ono što je 1971. godine doživljavala u cijeloj Hrvatskoj. Josip Luketa, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Primošten, na kraju tribine ustvrdio je da problem leži u tome što nema ljubavi, pa se zbog njezina nedostatka ne prihvaćaju drugi ljudi koji različito misle.

Dvadesetoga veljače u restoranu Casa di pasta u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Primošten održana je tribina s temom Primošten d. d. danas i sutra. Tom su prigodom govorili članovi Uprave hotelske kuće, a voditelj programa bio je dugogodišnji dopisnik i novinar nekoliko hrvatskih medijskih kuća Darko Barac.

Prozor — Rama

Ogranak Matice hrvatske Prozor — Rama ove se godine prihvatio organizacije pokladnih svečanosti u Rami u suradnji s Uredom društvenih djelatnosti ramske općine, koja je i pokrovitelj svečanosti. U cijeli su projekt uključene ramske škole i dječji vrtići čiji će učenici pod maskama krenuti Ulicom kralja Tomislava.

Rijeka

U spomen na sto pedeset i petu godišnjicu rođenja Milutina Barača u Pomorskom i povijesnom muzeju predstavljen je uspješni dokumentarni film o životu i djelu tog graditelja riječke Rafinerije, kojoj je četrdeset godina bio direktorom, a Rafinerija je pod njegovim vodstvom bila tada najveći pogon za preradu nafte u Europi i prvi europski pogon koji je naftu prerađivao na industrijski način. Veliki domoljub Milutin Barač bio je jedan od utemeljitelja Matice hrvatske.

Dvadeset i trećega veljače u Hrvatskom državnom arhivu u Rijeci Ogranak Matice hrvatske Rijeka predstavio je biobibliografsko izdanje zbirke pjesama Tišina srca Vesne Miculinić-Prešnjak tiskane glagoljičkim pismom na platnu. Zbirku Tišina srca predstavili su Goran Crnković, Anton Šuljić i Darko Deković, a u glazbenom su dijelu programa nastupili Jelena Jakupak, na flauti, i Alenka Špoljar, na gitari.

Samobor

Ogranak Matice hrvatske Samobor organizirao je 14. veljače u kafiću Fulir Večer ljubavne poezije, na kojoj se okupilo dvanaest pjesnika, koji su u opuštenoj atmosferi i uz glazbu sedamdesetih pridonijeli dobru raspoloženju Matičara.

Devetnaestoga veljače članovi samoborskoga Ogranka Matice hrvatske obilježili su godišnjicu rođenja Bogumila Tonija, samoborskoga pjesnika. Sjećanje na pjesnika održano je u školi koja danas nosi njegovo ime. Ivanka Brekalo, voditeljica povijesnoga odjela samoborskoga Ogranka, održala je predavanje o životnom putu Bogumila Tonija, Mira Čebušnik, voditeljica Zavičajne zbirke pri Gradskoj knjižnici Samobor, priredila je izložbu, recital njegovih pjesama govorili su učenici škole, a za glazbeni se dio pobrinuo Miljenko Bradić, nastavnik iste škole, koji je odsvirao uglazbljenu pjesmu Bogumila Tonija Samoboru.

Ogranak Matice hrvatske Samobor aktivno se uključio i u organizaciju tradicionalnoga Samoborskoga fašnika pišući tekstove za skupine učenika — sudionika Dječjega fašnika. Izdavački je pothvat Ogranka Matice hrvatske Samobor, vezan uz Samoborski fašnik, zbirka aforizama, humoreska i epigrama Ive Hrčića. Članovi Likovnoga odjela samoborskoga Ogranka, imenovani od Turističke zajednice grada Samobora, članovi su ocjenjivačkoga suda za originalnost krabulja.

Slavonski Brod

Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, KKD Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika organizatori su manifestacije posvećene jednoj od najvećih hrvatskih baletnih umjetnica Miji Čorak Slavenskoj (Brod na Savi, 20. veljače 1916-Los Angeles, 5. listopada 2002). Mia Čorak Slavenski školovala se u najboljim bečkim i pariškim školama, s dvanaest godina izvodila je vlastite plesne programe, s trinaest je bila solistica, a s osamnaest godina postala je prva primabalerina Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Svojim plesnim umijećem uveliko je odskakala od tadašnjeg trenutka Zagrebačkoga baleta, što ju je brzo odvelo na brojne svjetske pozornice, u Ruski balet u Parizu, Ruski balet Monte Carla, nekoliko vlastitih trupa što ih je osnovala te u Operu Metropolitan. Nakon Drugoga svjetskog rata živjela je u Americi. Iz domovine je nije udaljila samo želja za širenjem umjetničkih vidika nego i neslaganje s tadašnjom politikom vođenja kazališta i baletnog ansambla, što je i javno kritizirala. Otada se o Miji Čorak Slavenskoj u nas vrlo malo znalo, napose među mlađim generacijama. Istraživanja života i karijere Mije Čorak Slavenske te njezina približavanja suvremenim ljubiteljima baleta i plesa prihvatili su se Maja Zalar Đurinović i Zvonimir Potkovec. Jozo Meter, gradonačelnik Slavonskoga Broda u Starčevićevoj ulici 3, na kući u kojoj je prije osamdeset i osam godina rođena, otkrio je spomen-ploču velikoj balerini. U Staklenom salonu Kazališno koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić premijerno je predstavljena Monografija Mia Čorak Slavenska Maje Zalar Đurinović i Zvonimira Podkovca, ispunjena sjećanjima, dokumentima, Mijinim pismima i fotografijama. »Mia je bila vrlo lijepa žena, a njezina tehnika plesa bila je tako vrhunska da je graničila s akrobacijom. Sve je to nadahnulo kritičare da o Miji pišu kritike kao poeziju, to su bile ode ljepoti, tehnici i gracioznosti«, kazala je između ostaloga autorica Maja Zalar Đurinović. Velika miljenica publike Mia Čorak Slavenski najveća je priznanja dobila za jedan od najboljih plesnih filmova u povijesti Smrt labuda, a obilježila je povijest američkoga baleta plesnom predstavom Tramvaj zvan čežnja. Ljepota i gracioznost Mije Čorak Slavenski predstavljena je i izložbom fotografija i plakata Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u KKD-u Ivana Brlić-Mažuranić. Balet Hrvatskoga narodnog kazališta iz Zagreba izveo je baletnu predstavu Mačak u čizmama Brune Bjelinskog, a prema iskazanim težnjama organizatora tom su izvedbom započele ubuduće tradicionalne baletne svečanosti u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod osvijetlio je uspomenu na proslavljenu sugrađanku koju su, kako piše na postavljenoj spomen-ploči, zvali Ljepota, Gracija i Harmonija, koja je u Americi stekla svjetsku slavu, a koja u svojoj domovini do danas nije dobila dostojno sjećanje.

Stolac

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Stolac, kojem je na čelu dr. Mladen Bošković, počele su pripreme za drugu po redu manifestaciju Stolačko kulturno proljeće, s namjerom da ona postane tradicionalna, ali i sadržajno i organizacijski još kvalitetnija od prve, prošlogodišnje manifestacije. Kao i prošle godine, i ove će se Stolačko kulturno proljeće održati u svibnju, sadržaji i manifestacije trajat će više dana, a odvijat će se na lokalitetima staroga stolačkoga grada Križevaca, nekropoli stećaka na Radimlji i vjerojatno još nekim otvorenim prostorima. Manifestaciju će, kao i protekle godine, pratiti prigodan Godišnjak, u kojem će biti objavljeni radovi više autora iz povijesti, umjetnosti i književnosti, a sadržavat će i aktivnosti i sjećanja vezana uz stolački kraj. Radovi za Godišnjak primaju se do 1. travnja ove godine.

Subotica

Dvadeset i drugoga siječnja Ogranak Matice hrvatske Subotica organizirao je u prostorijama subotičke Gradske knjižnice književnu večer posvećenu Toni Kujundžić, na kojoj je predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić, u izdanju Velikog križarskog sestrinstva iz Zagreba. Knjigu je predstavila Branka Rajković, dopredsjednica Ogranka Matice hrvatske Subotica, i govorila o Toni Kujundžić kao »ženi na harfi patnje« prikazujući apostolski i patnički lik te žene, križarske apostolske djelatnice, koja je svoj životni put pretakala u stihove i meditativne tekstove, od koji je dio i objavljen u ovoj knjizi. Đurđinski Komorni tamburaški orkestar Musica chorda svojim je skladbama dao svečanosti umjetničku notu.

U palači Matice hrvatske Ogranak Matice hrvatske iz Subotice predstavio je 18. veljače pet književnih izdanja; Knjige Jasne Melvinger, Ta renesansa ne još kao posljednja šansa, u kojoj pjesnikinja razmatra to umjetničko razdoblje što su ga odredili poznati protagonisti, sukob vjere i politike te pobornike platonizma i aristotelizma, i Moderna i njena mimikrija u postmoderni, književno-povijesno djelo u kojemu autorica uspoređuje pjesničke izričaje starijih pisaca i njihov utjecaj na one novoga naraštaja. Među ostalima piše o Antunu Matiji Reljkoviću, Kranjčeviću, Matošu, Vidriću, Krleži, Tadijanoviću i Mihaliću. Milovan Miković autor je knjige Iznad žita nebo, u kojem istražuje književnost Hrvata iz Vojvodine. Knjige Petka Vojnića Purčara Putovanje prema Crnome moru i Put u Egipat satkane su od razmišljanja književnika o ulozi pojedinca u društvu, pitanjima smisla i besmisla te primjerima iskustvenog i spoznajnog. Uz autore, o knjigama su govorili Tonko Maroević, dopredsjednik Matice hrvatske, Branimir Donat i Lazar Merković.

Tomislavgrad

Desetoga veljače u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Tomislavgrad i Kulturno umjetničkoga društva fra Mijo Čuić održano je predstavljanje knjige Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni Miroslava Šilića. Šilićevu knjigu, koja je, kako se moglo čuti te večeri, vrijedan čuvar narodne baštine Hrvata sa širega dinarskog područja, predstavili su dr. Stjepan Sremac, etnolog, mr. Dunja Rihtman-Šotrić i Jozo Mašić, tomislavgradski književnik i profesor hrvatskoga jezika. Knjiga je podijeljena u nekoliko srodnih tematskih cjelina. Autor se pozabavio kulturnim amaterizmom i njegovom ulogom u očuvanju kulturne baštine hrvatskoga nacionalnoga korpusa sjeverne Hercegovine, Tomislavgrada, Livna i Kupresa. Nakon općenite obrade plesova, pjesama i običaja, autor u knjizi donosi pojedinačnu razradu po užim područjima, obrađuje kola, pjesme, nošnje i kazivače s područja Klisa-Konjica, Duvanjskoga polja, Šujice, Livanjskoga polja i Kupreške visoravni.

Vinkovci

Dokumentarni film o bombardiranju Dresdena, u kojem se vidi kako su taj stari njemački grad Saveznici gotovo sravnili sa zemljom i kako je u nekoliko dana bombardiranja stradalo više od dvjesto pedeset tisuća stanovnika na kraju Drugoga svjetskoga rata 1945, autora Davida Irvinga, prikazan je 13. veljače u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci.

Od 13. do 14. veljače u izlogu Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, u prostoru ljekarne u Zvonimirovoj ulici, postavljena je, u povodu sedme godine maskirane pokladne povorke u Vinkovcima, koja je održana 22. veljače na vinkovačkom korzu i ulicama u središtu grada, izložba fotografija snimljenih na ovogodišnjem međunarodnom karnevalu u Opatiji, na kojem su 8. veljače sudjelovali i mali maskirani Vinkovački crnci iz vrtića Eden. Mr. sc. Ljubica Gligorević, voditeljica Etnološkoga odjela Gradskoga muzeja Vinkovci, autorica je izložbe na kojoj su, osim fotografija, izloženi rekviziti, maske, dijelovi odjeće i nakit, koje su izradili djeca, roditelji i djelatnici Katoličkoga dječjega vrtića Eden.

U sklopu koncertne sezone 2003/2004. Vinkovačke glazbene scene, koju organiziraju Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, Osnovna škola Josip Runjanin i vinkovačko Gradsko poglavarstvo, 20. veljače u dvorani Osnovne glazbene škole Josip Runjanin, ljubiteljima klasične glazbe predstavili su se Cveto Kobal, flautist, i Jakša Zlatar, pijanist, s djelima Michela Blaveta, Franczoisa Couperina, Alda Kumara, Dariusa Milhauda i Francka Martina.

Zadar

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar i Arheološkoga muzeja Zadar objavljen je prvi svezak knjige U osvit povijesti (od starijega kamenog doba do Liburna) / Zbornik odabranih radova i Opera selecta I. Šime Batovića. Knjiga je objavljena u povodu sedamdeset i pete obljetnice života i gotovo polustoljetna znanstvenog djelovanja prof. dr. Šime Batovića, ugledna hrvatskog arheologa i prapovjesničara, a u dogovoru sa Šimom Batovićem radove izabrala Sineva Kukoč. Radovi su u zborniku raspoređeni u devet tematskih cjelina: Starije i srednje kameno doba, Mlađe kameno doba, Bakreno doba, Brončano doba, Željezno doba — Iliri, Liburni, Prapovijest pojedinih područja, Posebne teme i Prikazi i ocjene. Na osamsto šezdeset stranica prvi svezak obuhvaća prve četiri skupine radova. Knjiga je slojevit i osebujan znanstveni opus, prezentira cijenjenoga znanstvenika, ali i glavne domete hrvatske prapovijesne arheologije u zemlji i inozemstvu.

Ogranak Matice hrvatske Zadar i Odjel za talijanski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru 26. veljače organizirali su, u dvorani Matice hrvatske, predavanje prof. dr. sc. Luciane Borsetta, profesorice talijanske i komparativne književnosti Sveučilišta u Padovi, pod naslovom Kako sam prevela Juditu Marka Marulića na talijanski jezik. Dr. Borsetta objasnila je kako se i zašto upustila u prijevod djela toga značajnoga hrvatskog i svjetskog srednjovjekovnog i renesansnog pjesnika i pisca te kako je na kraju pothvat uspješno završila, čime se svrstala u red priznatih marulologa. Osim Marulićem, prof. Borsetta bavila se i prijevodima djela Ive Andrića i Ivana Gundulića, tako da se može smatrati pravom ambasadoricom naše književnosti u svijetu. »Izabrala sam za temu proučavanja hrvatsku književnost jer je slabo poznata u svijetu, a ako je po nečemu poznata, onda su to pisci dvadesetoga stoljeća, i to najviše Krleža, dok su stariji pisci nepoznati. Uputila sam se u prevođenje Marulića, na poticaj profesora Mirka Tomasovića, i nakon što sam prevela prvih dvadesetak stihova, odlučila sam krenuti dalje u posao, koji se pokazao vrlo zahtjevnim«, kazala je prof. Borsetta. Osim motivacije o prevođenju književnoga klasika, drugi joj je motiv bio proučiti na koji je način Marulić izlazio na kraj s epsko-religioznom tematikom, a naglasila je da je Marulić trideset godina prije talijanskih autora uporabio religiozne motive u svom djelu. Najveće su poteškoće bile leksičke naravi te problem versifikacije. Trebalo je dvostruko rimovane dvanaesterce prilagoditi talijanskoj tradicionalnoj književnosti uobičajenim jedanaestercima, a istovremeno sačuvati Marulićev duh, stilska obilježja i ritmiku stihova. Potporu su joj pritom pružili i zadarski akademici Nikica Kolumbić i Branimir Glavičić. O kakvu je važnu događaju riječ pokazuje i vijest da su uglednu talijansku znanstvenicu primili u radni posjet Sveučilištu u Zadru prof. dr. Damir Magaš, rektor, te prof. dr. Danica Škara i prof. dr. Živko Nižić, prorektori.

U nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar objavljena je prva zbirka poezije Drage Krpine Čempresi i druge stvari.

Zadar — Povjereništvo Preko

Nis sve vazela naziv je zbirke pjesama na preškoj čakavici Mercedes Cede Barić, čije je predstavljanje u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Preko, 19. veljače održano u Ogranku Matice hrvatske Zadar. Program je vodila prof. Marija Rušev, a događaj je pjesmom uljepšala izvorna folklorna skupina Kanica iz Preka, pod ravnanjem časne sestre Katarine Zanki, čije su članice ujedno čitale i pojedine izabrane pjesme iz zbirke. O knjizi su govorili prof. dr. Mladen Dorokin, prof. Vesna Donatov i Senko Sorić. Govoreći o stvaralaštvu Mercedes Cede Barić prof. dr. Mladen Dorokin istaknuo je da sve veća pojava čakavskih pjesnika na zadarskom otočju u proteklih nekoliko godina svojevrstan fenomen, koji u današnje doba zamiranja otočnih narječja ipak uspijeva oteti čakavski govor zaboravu. Među pjesnicima koji su se pojavili u posljednje vrijeme naglašena je ljubav prema zavičaju, a neki od njih uspjeli su se potvrditi kao istinski talenti. U tom kontekstu javlja se i zbirka Mercedes Cede Barić, istaknuo je Dorokin, te nastavio kako naglašavajući ljudske vrednote i ostavljajući uvijek pouku u svakoj pjesmi autorica čitkim stihovima daje ugođaj panorame svakodnevnog života, čime se davne slike prošlosti sagledavaju kroz prizmu sadašnjosti. Nekoliko riječi o samu oblikovanju i sadržaju knjige dodao je Senko Sorić, voditelj Kanice, kazavši kako zbirka pjesama sadrži trideset i tri pjesme, od kojih je pet već uglazbljeno. Knjiga obiluje i slikama koje prate sadržaje pjesama, a većinu od trinaest slika ustupio je Senko Sorić, dok su za ostale zaslužni drugi Prečani. Otočki mentalitet s pravom dozom humora prisutan je u svakoj pjesmi, a Mercedes Cede Barić slobodno se može svrstati u sve veći val obećavajućih otočkih pjesnika, koje polako otkriva zadarski arhipelag. Izvatke, odnosno pojedine pjesme iz zbirke Nis sve vazela čitale su Mira Košta, Ankica Stipanov, Sonja Kačan, Jelica Lovrić, Julijana Dorokin, Marija Sorić, Zora Mašina, Joška Gregov, Ankica Brižić i Anka Jurin.

Zaprešić

Ogranak Matice hrvatske Zaprešić i Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačić predstavili su 1. ožujka u Gradskoj knjižnici, na pjesničko-glazbenoj tribini, prvu knjigu pjesama Drage Mlinarca Pjesme. Knjigu Drage Mlinarca, člana zaprešićkoga Ogranka Matice hrvatske, predstavili su akademik Tonko Maroević, potpredsjednik Matice hrvatske, Krešimir Blažević, glazbenik i tajnik Središnjice Matice hrvatske, Stjepan Laljak, predsjednik Ogranka i sam autor. U glazbenom su dijelu nastupili Drago Mlinarec i Krešimir Blažević na gitarama. Godine 1995. glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak napisao je o Dragi Mlinarcu: »...godinu dana mlađi od Dylana, Mlinarec je svojim opusom zadužio hrvatsku rock scenu. Kad podijeli pozornicu s tridesetak godina mlađima — a to mu se ponekad događa — doima se kao djed, otac i sin istodobno. Toliko je, otprilike, i dugačak njegov sag od zelene trave...«

A. Č.-K.