Bez pustolovnoga duha

Bez pustolovnoga duha

Dalmatino, Dobro jutro, Dancing Bear

Nakon što su sa albumom prvencem Cukar i sol pokrenuli malu revoluciju unutar uvijek privlačna i zanimljiva dalmatinskog popa, grupa Dalmatino izdala je novi album pod naslovom Dobro jutro. Album donosi deset hitova s bonusom od tri instrumentalne verzije (Molitva za ribara, Jel’ to grijota i Dobro jutro). Neke od pjesama, poput Mendula, Čovik i tovar te Jematva, već su postale hit singlovi na radijskim postajama.

Novi je album istinski nasljednik prvenca Cukar i sol, samo što je ovaj put riječ o mnogo bolje i modernije produciranu nosaču zvuka. Uz tekstopisca i autora glazbe Ivu Jagetića, na albumu Dobro jutro surađivala su i eminentna imena s domaće glazbene scene, a to su: Nikša Bratoš, Remi Kazinoti i Vedran Ostojić.

Posebnost je drugoga albuma skupine Dalmatino i u omotu, odnosno sadržaju knjižice koja prati CD. Naslovnicu i unutrašnjost knjižice čine originalne slike poznatog akademskog slikara Marija Tomasa. Slikar je slušajući album oslikao svaku pjesmu, pa je knjižica zapravo svojevrsna izložba.

Članovi Dalmatina često su u intervjuima naglašavali kako album nije na prvu loptu. Ta je tvrdnja istinita, ali Dobro jutro sa sigurnošću možemo svrstati među pitke i pristupačne ploče na kojima, na svu sreću, nije ostalo prostora za prevelika filozofiranja. Prethodnu tvrdnju valja shvatiti kao pohvalu, jer odlika pravog i kvalitetnog popa upravo leži u jednostavnosti i izravnosti glazbenog izričaja. Već na prvo slušanje jasno se nazire nekoliko potencijalnih hitoidnih nasljednica pjesme Ditelina s četri lista, najvećega hita s albuma prvenca. Šteta je jedino što Dalmatino nema više pustolovnog duha ni smisla za proboj. Na našoj je sceni oduvijek bilo važno znati se dobro laktariti, usta punih samohvale, a za glazbeni talent — koga briga. Iako mi je takvo ponašanje mrsko, iskreno žalim što ga dečki iz Dalmatina ne prakticiraju. Tako bi uistinu zauzeli prostor koji zaslužuju na našoj sceni.

Što se čisto glazbene strane tiče, Dalmatinu prilično nedostaje poslovične dalmatinske razuzdanosti i živosti. Svaka čast na ukusno aranžiranim baladama, ali ako se pretendira na dulje zadržavanje na sceni i trajnije obilježavanje glazbenog terena, nužno je u pjesmaricu ubaciti i nešto življih pjesama — po mogućnosti iste kvalitete kao što su i balade.

Goran Jovetić