Suvremenici i Platon

»Prolegomena«, god. 2, br. 2, gl. ur. Josip Talanga, Udruga za promicanje filozofije, Zagreb, 2003.

Najnoviji broj »Prolegomene« sadrži četiri znanstvena članka i čak deset prikaza knjiga, što je dosta neuobičajena praksa među časopisima za filozofiju. Günter Figal sa Sveučilišta u Freiburgu analizira Platonovu Gozbu polazeći od paradoksa kako je Platon kao žestoki osporavatelj vrijednosti umjetnosti upravo svoj Symposion učinio više poetskim i umjetničkim negoli filozofskim djelom. Prisutnost filozofije u njezinoj odsutnosti, kao i pitanje ljepote i istine, teme su Figalova teksta. Platonom se bavi i Andrina Tonkli-Komel s Fakulteta u Kopru, no ne samo Gozbom nego i Fedrom i Ionom, razmatrajući erotički entuzijazam filozofije kao neku vrstu pomaknutosti.

Pitanja pjesništva, čuđenja, ali i prisjećanja, okosnica su rada. Günter Zöller iz Münchena u svom članku ispituje poznatu Kantovu prosvjetiteljsku koncepciju metafizike kao znanosti koja bi trebala biti ustanovljena pod uvjetima intersubjektivno važećeg diskursa. Ograničenje »metafizike kao znanosti« na transcendentalnu filozofiju dotiče se pitanja da li je naše postkantovsko vrijeme ujedno i postmetafizično. Zvonimir Čuljak iz Zagreba u analitičkom članku bavi se djelom Edmunda Gettiera, odnosno logičkim problemima u diobi znanja.

Britko i duhovito o filozofima

Prikazi knjiga u ovome broju uglavnom su korektni, a obrađeno je deset naslova izašlih u protekle dvije godine u Hrvatskoj i inozemstvu. Prilozi su uglavnom informativni i pregledni, a pojedine recenzije (npr. one o izdanjima Gadamera) detaljnije su od drugih. Posebna je zanimljivost u ovome broju prilog Tomislava Bracanovića Doktorske disertacije iz filozofije u Hrvatskoj. Britak i duhovit, ali i vrlo pregledan i koristan, taj tekst dragocjeno je štivo za sve one koji žele doznati tko je sve i kada u Hrvatskoj doktorirao iz filozofije u razdoblju od 1880. do 1989. godine. Metodologija je vrlo jednostavna, a podaci su grupirani prema godinama, autorima, životnoj dobi u trenutku obrane doktorske radnje, broju stranica, članovima komisije te prosječnu broju doktorata prema godištima. Zanimljivost je i podatak o proizvodnji 0, 7 doktora filozofije godišnje, što je za zemlju kapaciteta Hrvatske prilično velika brojka. Uz to, u »Prolegomeni« se može naći i redovita rubrika Filozofska kronologija te koristan popis novijih knjiga objavljenih u protekloj godini na domaćem tržištu.

Tonči Valentić