Rimska kuća arhitekture

Rimska kuća arhitekture

U Rimu je nedavno otvorena Casa dell’Architettura, sjedište rimskoga Reda arhitekata, inačice talijanske komore arhitekata, koja u Rimu broji više od četrnaest tisuća članova. Locirana u središtu četvrti Esquilino, nedaleko od kolodvora Termini, Rimska kuća arhitekture udomljena je u ovalnom povijesnom zdanju nekadašnjega Rimskog akvarija, koji je kratko zadržao izvornu namjenu, nakon čega je redom bio teatar, koncertna dvorana i skladište te je konačno nakon dugotrajne obnove sretno preuređen u sjedište arhitekture. Kuća arhitekture zamišljena je da bude mnogo više od sjedišta profesionalne udruge — svojevrsna platforma za dijalog struke i javnosti s prezentacijama novih gradskih projekata i promjena u gradu i okolici, s informacijama o važnim međunarodnim projektima i natječajima, kontaktima sa sveučilištima i institucijama u zemlji i svijetu te s bogatom stučnom knjižnicom. Također je planirano da postane dinamičan međunarodni centar za izložbe, konferencije i predavanja. Tako su, između ostalih događanja, za ovu godinu najavljene retrospektivna izložba Adalberta Libere te izložba slovenske arhitekture.

Gehry se vraća kući

Nakon više od pola stoljeća kako se odselio iz Toronta u Los Angeles, Frank Gehry vratio se u rodni grad kako bi realizirao projekt redizajna Umjetničke galerije Ontarija, desetog po veličini muzeja umjetnosti u Sjevernoj Americi. Gradski se oci nadaju da bi Gehry mogao pomoći u promjeni gradske slike na način kako je svojim projektom promijenio profil španjolskog Bilbaa. Iako će i u Torontu Gehry uporabiti prepoznatljiv repertoar spektakularnih baroknih formi od stakla i titana, ovdje je ipak riječ samo o rekonstrukciji postojećeg, a ne o izgradnji potpuno novog zdanja kao u slučaju Bilbaa i Koncertne dvorane Walt Disney u Los Angelesu. Obnova Umjetničke galerije, kojom će se uz ulaganje od 195 milijuna dolara povećati izložbeni prostor za 40 posto, dio je širega plana rekonstrukcije gradskih kulturnih ustanova uz angažman arhitektonskih zvijezda. Tako će Libeskind dograditi Kraljevski muzej Ontarija, a Will Alsop rekonstruirati Koledž umjetnosti i dizajna Ontario — sve u svrhu predstavljanja Toronta kao važnoga međunarodnog kulturnog središta, što bi grad trebalo izvući iz krize izazvane prošlogodišnjom pojavom SARS-a, kada je drastično opao turistički promet.

Novi muzej na Akropoli

Nakon dugogodišnjih neuspješnih i frustrirajućih pokušaja Grci su skovali novi plan: nadaju se da će s pomoću publiciteta oko ovogodišnje ljetne Olimpijade, kada će oči svijeta biti uprte u Atenu, privoljeti Britance da im vrate slavne skulpture, ukradene s Partenona prije dva stoljeća, a sada izložene u Britanskom muzeju u Londonu. Kako bi uklonili glavni argument Britanaca protiv povrata grčkih ikona, naime da nemaju primjerena muzeja za njihovo izlaganje, Grci su proveli međunarodni arhitektonski natječaj na kojem je pobijedio arhitekt Bernard Tschumi, prema čijoj se zamisli upravo gradi Novi muzej podno atenske Akropole. U muzeju će biti dovoljno prostora za stotine antičkih izložaka, no njegovu svrhu ispunjava ostakljena galerija na gornjoj etaži, u kojoj bi trebale biti izložene slavne skulpture. Zaokrenuta za 23 stupnja u odnosu na donju etažu, galerija je identično orijentirana kao i obližnji Partenon. Skulpture će biti postavljene u obliku pravokutnika na isti način kako su stajale i prije dvije i pol tisuće godina, a posjetitelji će imati pogled i na njihov originalni dom u pozadini. Izgradnju muzeja prate mnoge kontroverze i sve je izvjesnije da neće biti završen do početka Olimpijade. No veliko je pitanje da li će se Britanci ikada odreći najvrjednijih izložaka Britanskog muzeja. U slučaju da se skulpture ne vrate kući, galerija će prema riječima grčkog ministra kulture ostati prazna kao »stalni podsjetnik na taj neispunjeni dug svjetskoj baštini«.

Vinko Penezić