KRONIKA DOGAĐAJA

Slovo Davora Salopeka, člana Glavnog odbora Matice hrvatske, na proslavi trideset i treće obljetnice osnutka Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru 24. siječnja 2004.

Proslava trideset i treće obljetnice osnutka Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru prigoda je za iskrene čestitke na hrabrosti trenutka i dalekosežnosti posljedica.

To je istodobno i prigoda da se zapitamo o programskoj orijentaciji u vremenu koje je pred nama. Sigurno da postoje specifični uvjeti pojedinog hrvatskog prostora i nema istih recepata za naše djelovanje. Upravo zato, radi usporedbe, koja ne smjera slijeđenju, već umnažanju pristupa, htio bih vam prenijeti neka iskustva iz horizonta djelovanja petrinjskog Ogranka.

Nedavno smo raspravljali o programskoj orijentaciji Ogranka MH u Petrinji. Jedan mlađi član Predsjedništva Ogranka je zavapio: Dosta povijesti!!!

I, doista, pogledamo li naslove ključnih izdanja Ogranka u Petrinji sve je to manje-više povijest, ili manje preuzetno rečeno: dobrim dijelom sve je to sjećanje na minule događaje, ili na ljude, kojih više nema.

Otvaramo li takvim bavljenjem ili zatvaramo izglede za opstanak?

Otvaramo li time ili zatvaramo perspektivu razvoja?

Kad je riječ o opstanku, treba reći da je glavnina tema, koje smo kao Ogranak Matice hrvatske uknjižili, začeta u progonstvu. Petrinja je bila okupirana, mi razasuti fizički i duhovno. Teme sjećanja na grad su nas ponovno duhovno povezale. Treba se prisjetiti prepune Dvorane Vatroslav Lisinski na predstavljanju knjige Ivice Goleca Povijest grada Petrinje 1993. godine i prodanih više od četiristo primjeraka te večeri.

To nije bilo samo ostvarivanje apstraktne duhovne veze, nego nešto daleko čvršće, projicirano na privremeno izgubljen zavičaj.

S povratkom u Petrinju počeli smo s izdavanjem našeg Petrinjskog zbornika, i tada nije slučajno za podnaslov zbornika odabran slogan: »Za povijest i obnovu zavičaja«.

Kad je riječ o razvoju, treba reći da mnoge teme još nisu otvorene, mi naime dobar dio svoje energije još uvijek ulažemo u obnovu.

Razorene kuće u petrinjskom prostoru broje se na tisuće, obnova još traje.

Nema u prostoru Banovine nerazorene katoličke crkve, obnova će još dugo trajati.

U obalnom području rijeke Kupe nije bilo neminiranog područja, razminiranje sporo napreduje.

U gospodarskoj sferi oslonac je mesna industrija, koja još nije dosegnula predratnu proizvodnju, a ne oslanja se niti na moguću lokalnu sirovinsku bazu.

Na pitanjima razvoja tek se nalazimo pred donošenjem koncepcija.

Taj razvoj, uvjereni smo, treba usmjeravati i razrješavati; uz očuvanje identiteta naslijeđenih prostora, oslanjanjem na karakter zajednice te selektivnim izborom inovacija, primjerenih duhu naroda i mjerilu prostora.

Ukratko rečeno, taj bismo poželjni proces mogli nazvati održivim razvojem.

Čini mi se da takav pristup nadilazi lokalnu filozofiju jednog razorenog i opljačkanog hrvatskoga grada; principi održivog razvoja pretpostavka su i uporište za globalni opstanak.

Jer, promjene u tehnologijama svladavanja prirode su goleme, u tehnikama komuniciranja nesagledive, ali u sferi ljudskog bića i njegove duhovnosti nužno je pretpostaviti limitiranost ljudske naravi, i susljedno naglasiti potrebu da joj budu primjereni svi napreci.

Bjelovar

Bez nas

Nakon smrti Željka Sabola, istaknutoga hrvatskog pjesnika, povjesničara umjetnosti i leksikografa, godine 1991. u podrumu njegova zagrebačkoga stana pronađen je rukopis ciklusa pjesama pod nazivom Bez nas. Slučajno otkrivene pjesme dospjele su u ruke Arsenu Dediću, koji ih je pokazao dr. Anti Stamaću, zahvaljujući kome je šest godina nakon smrti lirika Željka Sabola ugledala svjetlo dana. Ovih je dana Sabolov rukopis stigao u Bjelovar. Prof. Mladen Medar, predsjednik bjelovarskoga Ogranka Matice hrvatske, dugogodišnji prijatelj, suradnik i biograf Željka Sabola, kaže: »Nakon smrti Anđelka Novakovića, dopredsjednika Društva hrvatskih književnika, u ladici njegova stola u DHK pronađen je rukopis zadnje Sabolove zbirke pjesama. Prilikom moga nedavnog posjeta Društvu hrvatskih književnika uručen mi je rukopis sa željom da ga i dalje čuvam, i to u Ogranku Matice hrvatske Bjelovar, kojemu je Željko bio jedan od utemeljitelja 1971. godine, a nakon toga postao i jednom od žrtava Hrvatskoga proljeća. Bio sam ganut, primio sam rukopis sa zahvalnošću. Taj detalj namjeravam uvrstiti u monografiju o Željku Sabolu na kojoj radim i koja bi u dogledno vrijeme trebala ugledati svjetlo dana.« Rukopisna zbirka napravila je krug i završila tamo gdje je i nastao najveći broj pjesama Željka Sabola — u Bjelovaru.

Mostar

Pravo na svoj jezik

Ovih je dana izašao dvadeset i deveti broj časopisa »Motrišta«, glasila Ogranka Matice hrvatske Mostar. U novom broju »Motrišta«, uz ostale, pišu fra Žarko Ilić, prof. Mile Mamić, prof. dr. Franjo Ljubić, prof. Zdravko Kordić, Zlatko Tomčić, prof. dr. Pero Šimunović, dr. sc. Zoran Primorac. Pišući o ostvarenju jednakopravnosti položaja hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini prof. Franjo Ljubić ističe kako hrvatski narod i hrvatski jezik nisu u jednakopravnom položaju s druga dva konstitutivna naroda i druga dva službena jezika u Bosni i Hercegovini. »Sa sadašnjih pozicija Hrvati ne mogu učiniti ništa što bi željeli i što bi im odgovaralo i kad bi imali apsolutnu potporu svih Bošnjaka u izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti RS ili potporu svih Srba u tijelima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine«, piše Ljubić u poglavlju Kako ostvariti jednakopravan položaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski intelektualni krug 04

Na inicijativu Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne u Mostaru je, u prostorijama Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 30. siječnja utemeljen Hrvatski intelektualni krug 04, koji će voditi mr. fra Miljenko Stojić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Na sastanku, kojim je predsjedao Zdravko Kordić, dopredsjednik DHK HB potporu Hrvatskom intelektualnom krugu 04 dali su dr. Franjo Ljubić, rektor Sveučilišta u Mostaru, Nada Dalipagić, dopredsjednica Ogranka Matice hrvatske Mostar, Ivica Ovčar, ravnatelj Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru, Josip Milić, predsjednik Sindikata prosvjete HNŽ, Miro Šilić, predsjednik Matice hrvatskih iseljenika, Ante Mišković, dopredsjednik Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, dr. Jakov Pehar, urednik Hrvatskoga leksikona u Bosni i Hercegovini, Miroslav Vidović iz Ministarstva HNŽ, Vesna Zovko, novinarka i književnica, Ružica Soldo, književnica i pjesnikinja, i Ilko Barbarić, predsjednik Hrvatske udruge hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini. Povod su organiziranom okupljanju hrvatskih intelektualaca, u posljednje vrijeme, uskraćena prava hrvatskome narodu na izbor školskog sustava, jezika, kulture te brisanja hrvatskoga imena u nazivima javnih medija, i poduzeća, čime se, suglasni su intelektualci, briše i zatire hrvatski kao najstariji narod u Bosni i Hercegovini. Pravi se protektorat, nameću se pravno i politički nepoznata rješenja svjetskoj političkoj praksi, Mostar je izoliran od Bosne i Hercegovine, Hrvati sa zebnjom očekuju sutrašnji dan i sustavno se iseljavaju.

Usvojena je Deklaracija od sedam članak koja definira pravo naroda na svoj jezik, izbor školskog sustava, medijsku slobodu, predlaže promjenu ustavnoga, administrativno-pravnoga, političkoga i teritorijalnoga uređenja Bosne i Hercegovine, bori se protiv prisila, asimiliranja, unitarizacije, a napose formiranja nepostojeće bosanske nacije koja poriče postojanje tri suverena naroda. Deklaracija upozorava na sveopće političko, gospodarsko, društveno, kulturno, jezično, obrazovno i civilizacijsko zatiranje Hrvata u Bosni i Hercegovini. »Pozivamo sve demokratske snage u svijetu da nam pomognu izboriti se za jednakopravnost te za demokratsku Bosnu i Hercegovinu«, — rekao je Zdravko Kordić. »Pozivamo sve hrvatske intelektualce u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i diljem svijeta da podupru naše zahtjeve i potpišu ovu deklaraciju i time podupru naše istinsko pravo na Bosnu i Hercegovinu i naša prava u Bosni i Hercegovini«, stoji, uz ostalo, u preambuli Deklaracije od sedam točaka. »Deklaraciju ćemo poslati svim tijelima vlasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Europskom parlamentu te brojnim državama svijeta preko Hrvatskoga svjetskoga kongresa, koji je suglasan s njom i koji će je proslijediti i Ujedinjenim narodima« — je fra Miljenko Stojić.

Dubrovnik

Nagrade grada Dubrovnika

Drugoga veljače na Kandeloru, u Kazalištu Marina Držića, održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su, u prigodi Dana grada Dubrovnika i Blagdana sv. Vlaha, zaštitnika grada, uručene nagrade grada Dubrovnika. Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo, na prijedlog Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik i Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posmrtno je dodijeljena Miljenku Foretiću, povjesničaru, teatrologu, kulturnom djelatniku, članu Glavnoga odbora Matice hrvatske preminulom 24. prosinca prošle godine. Dobitnik je Godišnje nagrade grada Dubrovnika, na prijedlog Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik Joško Radica, dipl. pravnik, autor knjige Sve naše Dakse — Hrvatski jug u vrtlogu Drugoga svjetskog rata i jugokomunističke strahovlade objavljene u listopadu 2003. godine u izdanju dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske.

Beč

Jednom mjesečno Ogranak Matice hrvatske Beč okuplja svoje članove i prijatelje u Gradišćansko-hrvatskom centru. Raznolikim i bogatim programom privlači sve veći broj posjetitelja. Tako je 28. siječnja bilo veliko zanimanje za predavanje prof. Ive Sučića o temi Odnos gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika i hrvatskoga standardnog jezika. Povod za to predavanje bilo je objavljivanje prve opširne Gramatike gradišćanskohrvatskoga pisanog jezika, koju je izdao Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata, a urednik je upravo mr. Ivo Sušić, slavist i dugogodišnji profesor hrvatskoga i ruskoga jezika u Mattersburgu. Zbog odsutnosti mr. Branislave Zaradić, predsjednice Ogranka Matice hrvatske Beč, nazočne je pozdravio i biranim riječima predstavio dipl. ing. Miroslav Cvar, naglasivši da je »to predavanje još jedan mali doprinos zbližavanja entiteta u Austriji što je članovima Matice Hrvatske i želja i nastojanje«. Prof. Sučić dao je pregled razvoja književnojezične norme te nastojanje gradišćanskih Hrvata da tijekom povijesti približe svoj književni jezik onome u matičnoj zemlji, što im je jedino u preuzimanju rječničkog blaga uspjelo. Nakon predavanja uslijedila je živa rasprava u kojoj se pokazala podijeljenost mišljenja kod matičnih i gradišćanskih Hrvata.

Čakovec

Autorica nedavno izašle knjige naslova Međimurska prezimena, doc. dr. Anđela Frančić, 22. je siječnja u prostorijama čakovečkog Ogranka Matice hrvatske održala zanimljivo predavanje s temom Osobna i krsna imena između tradicije i mode u hrvatskom narodu. Anđela Frančić, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, suradnica brojnih lingvističkih glasila, specijalistica za antroponimiju, upoznala je mnogobrojne znatiželjnike s poviješću nadijevanja osobnih imena u Hrvatskoj i govorila o suvremenoj problematici osobnih imena kao o rezultatu višegodišnjeg istraživanja u nekoliko naših gradova. Upozorila je na brojne morfološke nepravilnosti pri izboru imena stranog porijekla, na nemogućnost deklinacije, uporabe slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku, problematici pisanja dvostrukih imena itd. Nakon izlaganja i rasprave prisutnih zaključeno je kako su se u posljednjih nekoliko godina, roditelji ipak vratili odabiru tradicijskih, narodnih i imena iz vjerskoga života.

Čapljina

Ogranak Matice hrvatske Čapljina i Poglavarstvo općine Čapljina proteklih su dana u restoranu Astorija u Čapljini predstavili knjigu Nedjeljka Kujundžića i Milana Vege Kompendij radijskog novinarstva. Riječ je o priručniku namijenjenu ponajprije studentima novinarstva, koji je izrađen u skladu s nastavnim programom Radijsko novinarstvo i koji na dvjestotinjak stranica, podijeljen u šesnaest dijelova, ima zadaću kao sintetski informatorij pružiti studentima potrebne informacije za savladavanje teorije i prakse radijskoga novinarstva. Kako je zbog ratnoga vihora u Bosni i Hercegovini stradalo mnogo stručne literature, dodatna je zadaća priručnika nadoknaditi tu prazninu. Kompendij radijskoga novinarstva predstavili su Ante Brkić, akademski kipar, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čapljina, kao domaćin, Manuela Jelčić, voditeljica programa, prof. dr. Šimun Musa, prof. dr. Ante Markotić, Željko Raguž i autori.

Čitluk

Na sjednici Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Čitluk, na čelu kojega je prof. Andrija Stojić, član Glavnoga odbora Matice hrvatske, usvojen je godišnji okvirni plan izdavačke djelatnosti za 2004. godinu. U samostalnoj nakladi i u suradnji sa suizdavačima čitlučki Ogranak planira osam ambicioznih nakladničkih planova, sedam izložbi akademskih slikara, grafičara i kipara, autora iz Bosne i Hercegovine, najvećim dijelom nastanjenih u Brotnju te poznatih i priznatih autora koji pišu o Brotnju. Tiskat će se »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, knjige: Stjepan Krasić: Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću, Čedomil Šilić: Atlas dendroflore Bosne i Hercegovine, Ivan Bor: Malene priče, Emil Raspudić: Povijest školstva u Brotnju, Branimir Bartulović: Kuća na poli (pjesme), Zbornik: Brotnjo 3, Sportski bilten Brotnja za 2003.

»Cvitak, list za sretno djetinjstvo« br. 6/2004. u suizdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje ponovno je razveselio male Matičare.

Đakovo

Četvrtoga veljače Ogranak Matice hrvatske Đakovo i Gradska knjižnica i čitaonica organizirali su predstavljanje knjige Martina Jakšića Divanimo po slavonski. Ante Selak, urednik knjige, istaknuo je »Knjiga ili, bolje rečeno, rječnik pojmova slavonskih govora Divanimo po slavonski neuobičajeno je, neučestalo, doista rijetko, ako ne i pionirsko izdanje. Ono je toplo, pitko, dirljivo i spaja nas s korijenima, vraća u zavičaj, otima od zaborava, obnavlja sjećanja, čuva povijesna pamćenja, jednom riječju, ova knjiga značajno je izdanje za hrvatsko jezikoslovlje.« Prof. dr. sci. Stjepan Damjanović, recenzent knjige, napomenuo je da Slavonija ne napreduje više od pola stoljeća, a poznato je da krajevi bez novoga napretka više govore o prošlosti, zato i Slavonija više bježi u svoju prošlost, da sačuva svoju pjesmu, svoje kolo, svoje nošnje pa tako i svoj stari govor. Imam siguran osjećaj da je i Martin Jakšić htio nešto reći i sačuvati, a to su riječi. One su u ovom rječniku upotrebljavane po načelu da su korištene u govoru davne Slavonije, ali i drugdje, što im ne umanjuje slavonske korijene. Martin Jakšić tako je predano i studiozno napisao ovaj rječnik da se on može doživjeti kao album s mnoštvom slika. Prof. dr. Marko Samardžija, stručni konzultant, istaknuo je da je »Jakšić napisao korisnu knjigu riječi poput zaustavljene slike davne Slavonije, pa, ako i niste znanstvenik, prelistat ćete je kao drag spomenar. Zahvaljujući ovakvim rječnicima mnoge riječi nisu izumrle.«

Karlovac

Početkom veljače izašao je novi dvobroj časopisa za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja »Svjetlo«. Dvobroj 3-4/03. mnogo je literarniji od prethodnih brojeva, a čitatelji se u njemu mogu upoznati s Romanom Karlovićem, zagrebačkim pjesnikom, koji je prošle godine osvojio nagradu za poeziju Ogranka Matice hrvatske Karlovac Zdravko Pucak, kao i literarnim radovima Zlatka Tomičića i Žarka Milenića. Glavna je urednica časopisa Irena Lukšić.

Kutina

»Programima Ogranka Matice hrvatske Kutina u minulom dvogodišnjem razdoblju prisustvovalo je više od tri tisuće i petsto posjetitelja«, rekao je na izbornoj skupštini 6. veljače dosadašnji predsjednik Ante Juretić. Osobito je bio zapažen rad s mladima. Oni su kao istraživači — početnici ili interpretatori nosili glavne sadržaje osobito uz stručni skup Kutinski dani znanosti i umjetnosti. Ogranak s podružnicom u Popovači, posebno priredbom Budućnost na rubu močvare, brine se o afirmiranju vrijednosti Parka prirode Lonjsko polje. Na dobar rad Ogranka osvrnuo se i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, spomenuvši korisne programe u manjim mjestima. Uz nastupe, primjerice u Zagrebu, Splitu, organizirano je i više putovanja u inozemstvo. Posebni programi odnosili su se na kulturu gradišćanskih Hrvata te na suradnju s Maticom hrvatskom u Sarajevu. Boško Zelić, predstojnik Ureda župana sisačko-moslavačkog, posebno je pohvalio na petsto šezdeset stranica objavljenu monografiju o Kutini s rezultatima sociološke ankete uz identitet današnjice. Komentirajući plan za ovu godinu, koji uključuje i pripreme za obilježavane 750. obljetnice spomena imena Kutina 2006. godine, rekao je kako on i u materijalnom pogledu zaslužuje potporu Županije. Za novoga predsjednika Ogranka prvi put za četverogodišnje razdoblje izabran je Mladen Mitar, potpredsjednica je Ljerka Čorak, a tajnica Ana Bobovec.

Poslije skupštine u suradnji s Udrugom vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić i Pučkim otvorenim učilištem Ogranak je bio nositelj promocije trećeg proširenog izdanja Ampelografskog atlasa. Na vrijednosti tog nakladničkog projekta upozorili su upravo članovi Matice hrvatske Ivan Gašpar u ulozi promotora, voditelj promocije Dragutin Pasarić i Mladen Mitar, govoreći o likovnim vrijednostima Atlasa koje je slikajući brojne sorte grožđa dala Greta Turković. U tom izdanju prvi put predstavljena je i autohtona moslavačka vinska sorta škrlet. O njoj je govorio jedan od autora knjige prof. dr. Nikola Mirošević. Doktorska disertacija tog uglednog znanstvenika bila je posvećena upravo moslavačkom škrletu.

Ljubuški

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Ljubuški i Naklade Jurčić d.o.o. objavljena je u biblioteci Stećak, knjiga Veselka Koromana Plaćene riječi. Urednik je knjige Vjekoslav Boban.

Nova Gradiška

Sedamnaestoga veljače u Gradskoj vijećnici Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška predstavio je Godišnjak 2003, br. 4, koji donosi priloge razvrstane u sedam cjelina: Iz prošlosti Novogradiškog kraja, Obljetnice, O zdravstvenom prosvjećivanju, Knjižničarstvo, književni izlog, Iz rada ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška. Urednik je zbornika prof. Josip Ostić.

Novalja

Ogranak Matice hrvatske Novalja objavio je knjigu stihova Antona Šuljića, teologa i povjesničara umjetnosti, pod naslovom Pinčokanje, u kojoj su sabrani njegovi stihovi na čakavici nadahnuti otokom Pagom, djetinjstvom, ljudima, životom... i popraćeni fotografijama autorova zavičaja. U prenesenom smislu pinčokanje označava bezbrižan, lagodan život i ludovanje u mladosti.

Novi Marof

Trinaestoga veljače Ogranak Matice hrvatske Novi Marof predstavio je zbirku ljubavnih pjesama Oči od žada Sonje Gosarić. U programu su sudjelovale Dijana Vrtar, recitator, i Marija Bađun, kao glazbena pratnja.

Orašje

Siromašnu kulturnim manifestacijama, posavsku svakidašnjicu popravlja u velikoj mjeri oraški Ogranak Matice hrvatske. Stotinjak se članova Ogranka i zaljubljenika u književne riječi okupilo 30. siječnja u hotelu Rivijera, na Tribini Ogranka, na kojoj je predstavljena biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Voditelj programa bio je Ivan Janjić, suradnik Tajništva za ogranke Matice hrvatske, prof. dr. Ivo Pranjković i doc. dr. Julijana Matanović predstavili su Matičinu biblioteku, a odabrane su tekstove iz djela hrvatskih književnika govorili Nela Kočiš i Tatjana Bertok-Zupković, glumice Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Osijeka. Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti pokrenuta je 1995. godine. Planira se objaviti više od dvjesto naslova, a među njima i pet knjiga o hrvatskim jezikoslovcima. Prof. Pranjković govorio je baš o jezikoslovnim temama, dok je veličinu projekta pojasnila Julijana Matanović, objašnjavajući kako se mnogo radi na tekstovima i provjeravaju svi podaci, pa je hod te biblioteke nešto sporiji, no naglasila je, riječ je o kapitalnom projektu hrvatske književnosti. Julijana Matanović posebno se osvrnula na književno stvaralaštvo Jagode Truhelka i Josipa Eugena Tomića. Vidan Janjić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Orašje, kazao je kako im je čast što je Matica hrvatska omogućila da se u malom Orašju predstavi tako veliki kulturni projekt.

Istoga dana Tribina biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti predstavljena je i u Domu kulture u Brčkom. O uspješnosti održavanja tribina biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti najbolje svjedoči velik broj prisutnih i velik broj prodanih knjiga biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti.

Osijek

Osječka Club-galerija Magis već je deset godina mjesto okupljanja ljubitelja kulture i prepoznatljiva institucija koja trajno nudi raznovrstan kulturno-umjetnički i zabavni program. Ogranak Matice hrvatske Osijek, kao institucija koja je velik dio programa i kulturnih zadaća ostvarivala upravo u prostorijama Magisa uskoro će objaviti knjigu — dokumentarij o »Magisu«, urednik je Josip Cvenić, a priređivačice Helena Sablić Tomić, nedavno izabrana za predsjednicu Ogranka Matice hrvatske Osijek, i Valentina Majdenić. Knjiga će biti podijeljena u četiri cjeline, odnosno podijeljena je na tekstove o književnim predstavljanjima, izložbama, džez-koncertima i ostalim zbivanjima u Magisu, uz obilje fotografija i popratne tekstualne građe iz dnevnoga tiska.

Rama

U Domu kulture u Prozoru Ogranak Matice hrvatske Prozor — Rama i Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Uzdol organizirali su 8. veljače predstavljanje knjige Miroslava Šilića Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni. O knjizi su govorili prof. Šimun Novaković, prof. dr. Rajko Glibo, prof. dr. Stjepan Sremac, mr. Dunja Rihtman-Šotrić i autor Miroslav Šilić. U sklopu predstavljanja nastupili su HKDD-KUD Rama i HKUD Uzdol te izveli izvorne napjeve i plesove Rame koji su predstavljeni i u Šilićevoj knjizi.

Rijeka

Trinaestoga veljače u velikoj dvorani Filodrammatice, u organizaciji riječkoga Ogranka Matice hrvatske, izvedena je drama Romana Karlovića Uličarka s kamelijama, redatelja Darka Dekovića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske.

Sinj

U dvorani franjevačkoga samostana Ogranak Matice hrvatske Sinj priredio je 5. veljače Večer hrvatske glagoljice. Skup je otvorio i nazočne pozdravio dr. Neven Strukan, dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske Sinj. Na početku zanimljivoga kulturnog događaja nastupile su tri učenice sinjske gimnazije, koje su pročitale nekoliko starih hrvatskih tekstova na glagoljici, objavljenih na dijelu Bašćanske ploče i drugim dokumentima sve do 15. stoljeća. Akademik Josip Bratulić, član Glavnoga odbora Matice hrvatske, govorio je o postanku glagoljice i o djelovanju Ćirila i Metoda te njihovu stvaranju prvih slavenskih tekstova, prijevodima Svetoga pisma i liturgijskih knjiga. Posebno je upozorio na nekoliko detalja iz kojih se vidi kako je sveti Ćiril stvorio sustav slavenske glagoljice prema grčkom alfabetu i prilagodio ga slavenskom govornom sustavu, koji, za razliku od grčkoga, ima slova č, ž, š. Naglasio je što je glagoljica značila za hrvatsku kulturu, identitet i duhovnost, kao i njezinu ulogu u europskoj kulturi. Dr. Stjepan Damjanović govorio je o glasovnim aspektima glagoljske književnosti te o tome kako se glagoljica proširila ne samo po jadranskom prostoru nego i daleko u unutrašnjost. Posebno je predstavio pet knjiga fra Petra Runje, vrijedna i samozatajna fratra — znanstvenika i zaljubljenika u glagoljicu, koji je podrijetlom iz Karakašice pokraj Sinja, a trenutačno je gvardijan u Ogulinu. Fra Petar Runje cijeli je život posvetio proučavanju hrvatske glagoljice, pišući brojne članke koji su prevedeni na talijanski i engleski jezik. Autor je knjiga Prema izvorima, O knjigama hrvatskih glagoljaša, Pokornički pokreti i franjevci trećoreci glagoljaši do 16. stoljeća, Tragom stare ličke povijesti i Školovanje glagoljaša, a priprema i novu knjigu glagoljaške tematike. Fra Petar Runje obratio se velikom broju prisutnih, prikazao svoj curriculum vitae, istaknuo kako pripada dvjema franjevačkim provincijama, po rođenju provinciji Presvetoga Otkupitelja, a po životu i pozivu franjevcima Trećega reda, govorio je o svom istraživačkom radu u raznim arhivima Zadra, Venecije i Rima te osvijetlio mnoge osobe, o kojima se prije nije ništa znalo (tko su bili, gdje su živjeli, što su radili...). U istraživačkom radu posebno ga je podupirao i bodrio fra Srećko Badurina, pokojni šibenski biskup. Podaci koje je iznio dokazali su kako glagoljaši nisu bili neuki i primitivni, kako to neki misle, nego su većinom bili temeljito obrazovani. Svi su poznavali latinski, a većina i talijanski jezik, iako su se u liturgiji služili staroslavenskim jezikom. Na glagoljičkom su pismu napisana važna djela ne samo crkvena nego i svjetovna, koja se brižno čuvaju u nas i u svijetu. Fra Petar Runje zahvalio je svima, posebno uvijek aktivnu fra Josipu Anti Soldu, predsjedniku Ogranka Matice hrvatske Sinj, i glavnom organizatoru te uspjele i lijepe večeri. Večer, za koju je među Sinjanima vladalo veliko zanimanje, upotpunio je student treće godine Muzičke akademije iz Splita Ante Jelinčić, solist na klarinetu, uz pratnju Hane Gavranić, na glasoviru.

Slavonski Brod

»Godišnjak 2002« Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod, koji je uredila Jasna Ažman, na tristotinjak stranica s mnoštvom fotografija i ilustracija nastavlja pratiti aktualna kulturna događanja, ali i pridonositi očuvanju povijesnih tradicija i baštinjenih znamenitosti toga kraja.

Ston

Blagdan sv. Vlaha, koji se proslavlja od 1931. godine, i ove je godine obilježen brojnim vjerskim sadržajima. Trećega veljače nakon puštanja golubice mira i svečana dočeka barjaka kraj Solane koncelebriranu sv. misu u crkvi sv. Nikole predvodio je pater Drago Kolimbatović, dominikanac iz Korčule, a potom je slijedila tradicionalna procesija i izvijanje barjaka te povratak u crkvu sv. Nikole, gdje je uslijedilo grličanje i ljubljenje svečevih relikvija. Don Frano Kuraja, stonski župnik i Ante Mlinarić iz Česvinice i Frano Ficović iz Malog Stona, ovogodišnji festanjuli, iskazali su radost zajedništva u slavljenju i čašćenju svoga nebeskoga zaštitnika. Ogranak Matice hrvatske Ston u povodu blagdana otvorio je izložbu Iva Vukičevića, stonskoga slikara, koji je uljima na platnu prikazao svoje viđenje stonskoga krajolika.

Šibenik

Ogranak Matice hrvatske Šibenik 12. je veljače u Katoličkom domu organizirao Književnu večer ljubavnih pjesama članova Kluba pisaca šibenskoga Ogranka. U ime Ogranka prisutne je pozdravio Marko Menđušić, predsjednik Ogranka. Sudjelovali su Ante Batinica, Vinko Vučenović, Vera Butko i Stipe Papak, a u glazbenom su dijelu nastupile učenice Glazbene škole Ivana Lukačića: Tina Banovac i Mara Sekso, na glasoviru, Tomislav Scotti, na trobonu, Tea Slavica, Nina Šare, Mateja Šeneta i Mihaela Bošnjak pjevale uz glasovirsku pratnju profesorica Tine Krnić, Marije Sekso i Gordane Pavić.

Trogir

U Muzeju grada Trogira, u organizaciji trogirskoga Ogranka Matice hrvatske, 27. siječnja predstavljena je zbirke pjesama Čarolija i otvorena izložba slika Nataše Zerdun, pjesnikinje i slikarice. Zbirku su kao sunakladnici objavili Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Ogranak Matice hrvatske Split. U prigodnom je programu sudjelovao Stefan Kokoškov, tenor.

Vinkovci

U Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci Slavonija sveta zemlja Hrvatska građani su Vinkovaca od 26. siječnja do 9. veljače imali prigodu pogledati izložbu slika — ulja na platnu i kaširanom kartonu Marije Komljenović iz Andrijaševaca. O radovima Marije Komljenović, koja se slikarstvom bavi nešto više od dvije godine, Dean Duraković, akademski kipar, kaže: »Vidni pomaci tijekom godine rada rezultirali su u autorice otklonom od deskriptivnosti i kretnji prema čistom doživljaju te u smjeru rasterećenosti od okova realizma. Doživljaji i razmišljanja autorice sigurno će se razvijati ka novim saznanjima i kvaliteti na trnovitom putu stvaralaštva.«

U okviru koncerata u sezoni zima 2004. Vinkovačke glazbene scene mladih, čiji su organizatori Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Hrvatska glazbena scena mladih, u koncertnoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina 30. siječnja nastupili su Tamara Petir, na violini, i Krešimir Bedek, na gitari, oboje studenti Muzičke akademije u Zagrebu, koji već imaju iza sebe nekoliko uspješnih nastupa. Na programu su bila djela Telemanna, Josipovića, Sarasate, Albeniza, Bartoka i Miletića, koja su mladi glazbenici odsvirali mladenački poletno, dijeleći svoju radost s drugima.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 4. veljače predstavljena je knjiga Divanimo po slavonski autora Martina Jakšića, u kojoj je predočeno leksičko blago slavonskoga dijalekta, koje je autor prikupljao u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. O knjizi, koju je struka ocijenila kao vrijedan prinos očuvanju leksika izvornih slavonskih govora, važnom izdanju za hrvatsko jezikoslovlje, kojim se povećava nevelik broj rječnika izvornih lokalnih govora štokavskoga narječja, u kojem će, uz široku primjenu, polazište za dalja istraživanja zasigurno naći i znanost o jeziku, uz autora, govorili su Ante Selak, urednik knjige, prof. dr. Marko Samardžija, stručni konzultant, i prof. dr. sci. Stjepan Damjanović, recenzent. Riječ je o knjizi koja na četiristo stranica donosi tri dijela: Riječi, Rečenice i Priloge, građu prikupljenu od izvornih kazivača, iz literature proteklih dvaju stoljeća te, kako sam autor ističe, temeljem sjećanja iz vlastitoga djetinjstva provedena u Starim Mikanovcima, te iz vremena školovanja u Vinkovcima i Osijeku. »Na ovoj sam knjizi radio nekoliko godina, a poticaj mi je bila činjenica da javnost, pa čak ni slavonska, ne pridaje dovoljno pažnje slavonskom dijalektu i očuvanju izvornih govora ovoga kraja. Zanimljivo je da gotovo sve regije imaju rječnike svojih dijalekata, a Slavonija nema, i zbog toga se nadam da će ova moja knjiga biti poticaj, posebice mladim ljudima s ovoga područja za slične projekte, koji su nam nužni da bi se sačuvalo jezično blago ovoga kraja«, istaknuo je Martin Jakšić, potvrđujući još jednom naslov proslova svoje knjige Pomozimo da slavonski divan traje!

Petoga veljače u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci predstavljena je knjiga pod naslovom Nešto poslije ponoći autora Vladimira Bakarića. Riječ je o dvjema pripovijetkama Nešto poslije ponoći i Tragom staklene mape, namijenjenima djeci, u kojima autor suprotstavlja svijet odraslih dječjemu svijetu, a glavni likovi zbog svoje hrabrosti, radoznalosti i istinske žeđi za znanjem i novim doživljajima odgovaraju na sve izazove svijeta odraslih. O knjizi u izdanju vinkovačkoga Ogranka Matice hrvatske su, uz autora, govorili mr. Ružica Pšihistal i Viktor Lukačević, urednik, te dr. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci.

Vukovar

Ogranak Matice hrvatske Vukovar, osnovan početkom prošle godine, do sada je djelovao u darovanim prostorima Gradskoga muzeja i Pastoralnoga centra sv. Bone. Kako se zgrada Hrvatskoga doma, u kojoj će Ogranak biti trajno smješten, još obnavlja, gradska je uprava odlučila vukovarskom Ogranku Matice hrvatske ustupiti na korištenje prostor u Zmajevoj ulici br. 1.

Zadar

Suvremeni demografski trendovi u Hrvatskoj / Stanje i perspektive naslov je predavanja koje je 5. veljače, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar, održao prof. dr. Anđelko Akrap.

Prof. Akrap priznati je stručnjak za ovu tematiku, djeluje kao profesor demografije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a posebno se bavi pitanjima povijesne demografije. »Prema popisu stanovništva od 1991. do 2001. godine Hrvatska je ostala bez tristo tisuća stanovnika. U istom je razdoblju iz Hrvatske iselilo četiristo pedeset i šest tisuća stanovnika, a uselilo se dvjesto trideset i tri tisuće, od čega sto i devedeset tisuća iz Bosne i Hercegovine. Hrvatsku je napustilo dvjesto tisuća mladih ljudi, a cijela zemlja i dalje bilježi zabrinjavajući negativni prirodni prirast« — istaknuo je prof. dr. Akrap. »Ako se hitno ne poduzmu i započnu primjenjivati kvalitetne mjere u pronatalitetnoj politici, Hrvatska će 2050. imati dvadeset i sedam tisuća rođenih i pedeset pet tisuća umrlih, prosjek starosti stanovništva će sa sadašnjih 39 godina narasti na 50, a zemlja će ukupno imati 3, 5 milijuna stanovnika.« Da ipak postoje određeni razlozi za utemeljeni demografski optimizam, koji bi trebao dovesti do promjene negativnoga trenda, dr. Akrap je naveo rezultate posljednjega istraživanja provedena na reprezentativnom uzorku žena u Hrvatskoj, koje imaju najmanje jedno dijete. Više od polovice žena željelo bi imati i drugo i treće dijete, ali kao uvjet ističu da država mora provoditi kvalitetniju i dugoročnu pronatalitetnu politiku.

Dvanaestoga veljače Ogranak Matice hrvatske Zadar predstavio je zbirku pjesama uglednoga zadarskoga pjesnika Miljenka Mandže Zaklana Škabrnja. »Ponavljam istinu, pišem protiv zaborava« — jedan je od lajtmotiva koji je pokrenuo zadarskoga pjesnika i erudita. U trenutku kada je ta zbirka stihova prvi put objavljena, a bilo je to 1995. godine, u ratnom ozračju, kritičari su je jednoglasno prepoznali kao — zadarsku Guerniku. Ogranak Matice hrvatske Zadar izdavač je i ovoga, drugoga, dopunjenoga izdanja. U spomen, danas nažalost pokojnom, pjesniku i njegovu stvaralaštvu govorili su prof. dr. Nikola Ivanišin, Tomislav Marijan Bilosnić i Julije Derosi, književnici, i prof. Marko Vasilj. Stihove je čitao glumac Zlatko Košta.

Zenica

Tema je novoizašloga broja glasila Ogranka Matice hrvatske Zenica »Krijesnica«, br. 25, prosinac 2003. 800. obljetnica sabora na Bilinom polju. Novi je glavni urednik »Krijesnice« Dragan Gavran.

A. Č.-K.