Peti element

»Književna Rijeka«, časopis za književnost i književne prosudbe, gl. ur. Davor Velnić, br. 4, DHK Rijeka, 2003.

Posljednji prošlogodišnji broj »Književne Rijeke« sastoji se od šest cjelina te se usredotočuje na prozne i poetske priloge. U bloku eseja izdvajaju se dva priloga posvećena Kafki: u kratku tekstu Eberhard Hübner govori o nekim detaljima iz Kafkina života, a Karl Erich Grozinger vrlo iscrpno o utjecaju kabale na Kafkino djelo i svjetonazor. Taj je tekst ulomak iz veće cjeline i uglavnom se usredotočuje na filozofske i teološke interpretacije kabale, pokazujući na konkretnim primjerima iz različitih djela na koji je način židovsko učenje postalo Kafkinom referentnom točkom.

Tu su još i dvije omanje kroatističke studije, te tekst Igora Žica koji se obračunava s Miroslavom Krležom čineći to, posve neuobičajeno i čudno, preko djela američkog pisca Philipa Rotha. Raspravom o malim piscima i velikim književnostima Žic nedvojbeno otvara prostor za polemiku, no jednostrano shvaćanje Krleže kao onoga koji je svoj položaj izborio »u prvom redu, na partijskim forumima« ne govori ništa o njegovoj literaturi, kojoj Žic ionako ne posvećuje ni retka u svojoj analizi (Roth je, dakako, prošao mnogo bolje).

Poezija je zastupljena s petoro autora. Rimski triptih Karola Wojtyle, odnosno Ivana Pavla II, nastao je kao religiozna refleksija na ponovno otkrivanje Sikstinske kapele prije deset godina. Pjesme nade, patnje, bunta i gnjeva odlika su Jamesa Matthewsa, južnoafričkog pjesnika. Snažna izraza, usredotočene oko brutalne zbilje aparthejda, pune metaforičkih stilskih figura i duševne snage, ove su pjesme izraz unutrašnje patnje i fizičkih represalija nastale u krvavu vremenu koje često ne vjeruje u mogućnost postojanja boljeg svijeta (»mi smo bojovnici osnaženi vodom/iz duboke gorčine zatrovanih bunara«). Ostatak bloka čine domaći autori s pretežno dijalektalnom poezijom.

Lucidan komentator

Najbolji prilog u proznom bloku šest je pripovjedaka japanskog autora Shinichija Hoshija. Jedan od najpopularnijih pisaca kratke pripovijetke u Japanu, Hoshi se u ovom prijevodu predstavlja kao autor »bizarnih situacija i iznenadnih obrata«. Humorističan, ali i opor, zagledan u budućnost, u kojoj vidi uglavnom pesimizam, jasan, kratke i funkcionalne rečenice, Hoshi je istodobno i lucidan društveni komentator, bez obzira što mu teme uglavnom zadiru u područje znanstvene fantastike. U proznom bloku još se nalaze i tekstovi Marka Manninga i Antuna Paveškovića. Temat nazvan Peti element donosi tri kratke priče, no ne izdvajaju se kvalitetom. Tu su prikazi i prosudbe, odnosno tekstovi o književnoj produkciji, kao i zanimljiv prilog Kim Cuculić o riječkoj izvedbi nekima očito kontroverzne Karoline Riječke. »Književna Rijeka« ima solidnih priloga, no ne izdvajaju se svi kvalitetom. Vrlo dobro funkcionira kao konzervativni časopis (pri čemu ovo treba shvatiti kao karakteristiku, a ne kao vrijednosnu kategoriju), ali bi joj s vremena na vrijeme dobro došlo osvježenje u obliku provokativnijih tekstova ili barem onih koji su u većoj mjeri aktualni.

Tonči Valentić