KRONIKA DOGAĐAJA

Komemoracija Miljenku Foretiću

Dvadeset i devetoga siječnja u dvorani Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta održana je komemoracija Miljenku Foretiću, članu Glavnoga odbora Matice hrvatske, dugogodišnjem članu Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, istaknutom hrvatskom povjesničaru i teatrologu, kritičaru i esejistu, istraživaču hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti.

Miljenko Foretić rodio se u Dubrovniku 5. svibnja 1939. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a u Zagrebu diplomirao povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Od 1963. radio je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Bio je stipendist Universita cattolica di Sacro Cuore u Rimu 1963. i 1965. Proučava političku, kulturnu i književnu povijest, bavi se teatrologijom i kazališnom kritikom te historiografijom i bibliografijom. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima surađuje u časopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Organizator je znanstvenih skupova Hrvati i Novi svijet (1992) i P. A. Kazali (1994). Bio je glavni urednik časopisa »Dubrovnik« od 1969. do 1971, kada je izdavanje časopisa nasilno prekinuto, a Miljenko Foretić osuđen i zatvoren, te od 1990. do 1995. Uređujući časopis s težištem na tematskim cjelinama znamenitima za hrvatsku povijest i kulturu te okupljajući velik broj suradnika iz cijele hrvatske, Miljenko Foretić je »Dubrovnik« učinio jednim od središnjih hrvatskih časopisa trajne vrijednosti. »Dubrovnik u ratu«, br. 2-3/92, važan je prinos poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju. Kao voditelj nakladništva Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik uredio je četrdesetak knjiga i nekoliko zbornika, priredio je i izdanje Dubrovačka Republika i Francuska revolucija te više kulturoloških izložaba.

Bio je član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika te Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa.

U Matici hrvatskoj ostvario je svoje životno djelo, dajući najbolje i prinoseći najvrjednije.

Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne povelje Matice hrvatske 1996.

Sahranjen je 27. prosinca na Groblju sv. Luke na Korčuli.

Od svoga uglednog člana oprostili su se Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, Luko Paljetak, tajnik dubrovačkog Ogranka i Ivana Burđelez. Miše Martinović, Dubrovački kvartet i Pietro Cavaliere, klarinet, dali su svoj umjetnički prinos sjećanju na Miljenka Foretića.

Bjelovar

Vrijedni darovi za slavljenika

U povodu proslave trideset i treće obljetnice Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, koja utemeljenje veže uz Hrvatsko proljeće i 24. siječnja 1971, u velikoj vijećnici Bjelovarsko-bilogorske županije, 24. siječnja Ogranak Matice hrvatske Bjelovar, uz potporu Bjelovarsko-bilogorske županije, organizirao je svečani susret u prisutnosti članova Ogranka i gostiju.

Prigodne govore održali su Zdravko Ivković, predsjednik bjelovarskoga Ogranka, prof. Ante Rade, zamjenik župana Bjelovarsko-bilogorske županije, Davor Salopek, član Glavnoga odbora Matice hrvatske, Ivan Rizmaul, tajnik Ogranka Matice hrvatske Petrinja i urednik Petrinjskoga zbornika.

Gašen i osporavan, nakon uspostavljanja hrvatske samostalnosti bjelovarski Ogranak Matice hrvatske danas djeluje putem pet odbora, s isto toliko gradskih ogranaka na županijskoj razini. Iz bogate izdavačke djelatnosti Mladen Medar, tajnik bjelovarskoga Ogranka, posebno je izdvojio publiciranje časopisa za književnost, kulturu i društvena zbivanja »Rusan«, bjelovarske zbornike, djela bjelovarskih književnika i pjesnika Mirka Sabolovića, Vladimira Jurčića, Vladimira Bažanta, Ede Špoljara i Branka Kreštana. S tim povodom gospodin Medar pripremio je izložbu izdanja bjelovarskoga Ogranka od 1971. do 2003, koja je postavljena u predvorju županijske zgrade. Na zajedničkoj radnoj sjednici predstavnika ogranaka Matice hrvatske Bjelovarsko-bilogorske županije iz Bjelovara, Čazme i Garešnice razmotrena je zamisao o izdavanju zajedničkoga časopisa za kulturu i društvena zbivanja.

Gospodin Salopek predao je bjelovarskom Ogranku dar Središnjice — trideset i tri knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti s prijedlogom da ih se daruje bjelovarskim odlikašima, kako bi i učenici bili dionici Matičine proslave, Djela Dragutina Tadijanovića s njegovom posvetom za knjižnicu bjelovarskoga Ogranka te spomenicu Vukovar za Županiju bjelovarsko-bilogorsku. Davor Salopek i Ivan Rizmaul darovali su vrijedne knjige u izdanju Ogranka Matice hrvatske Petrinja.

Zadar

Odjel za čakavsku rič

Nekolicina aktualnih stvaralaca otočkoga podrijetla, koji se pri zadarskom književnom krugu koristi izričajem Domaće riči čakavskoga narječja, okupila se 19. siječnja u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar sa svrhom pronalaženja suvislih načina selekcioniranja i pravilne prezentacije naše izvorne baštine. Namjera im je pri Ogranku Matice hrvatske Zadar, kao vodećoj instituciji koja više od stoljeća djeluje na polju svenacionalne kulture, osnovati udrugu čakavaca kao njezin poseban odjel, koji će aktivnije predstavljati sve vrjednote baš s ovih područja, gdje se još njeguje čakavski izričaj. Prioritet njihova djelovanja bit će otimanje zaboravu i brisanje prašine povijesti sa svih oblika neprocjenjiva blaga našeg etnosa koji je primjer naše jedinstvenosti u žrvnju sveopće globalizacije. Pravilnom sistematizacijom i valorizacijom domaće baštine ona bi mogla postati vodećom alternativom turističke ponude i dostojnom zamjenom njezinih trenutnih surogata i implantata uvoznih civilizacijskih tečevina. »Već više od desetljeća pri zadarskom Ogranku sustavno nastojimo pri detaljnom evidentiranju, dokumentiranju i objelodanjivanju svih oblika građe pisanoga etnološkog nasljeđa kulturne baštine na našim otocima. Ponuđena inicijativa samo je produžena ruka ovim našim nastojanjima, koja su zašla u slijepu ulicu na iznalaženju novih mogućnosti najadekvatnijeg selekcioniranja i konkretiziranja prioriteta u ovom smjeru našega djelovanja« — istaknuo je prof. dr. Šime Batović, predsjednik zadarskoga Ogranka Matice hrvatske, pri susretu s entuzijastima u lokalnoj kulturi, predlažući zadaću njihova budućega djelovanja pri toj instituciji rad na daljem sakupljanju svekolike baštine u svim mjestima ovdašnjega areala. Isto tako, prema Batoviću, važna je već započeta sistematizacija leksika toga kraja i izrada rječnika govora pojedinih mjesta. »Potrebno je više entuzijazma u teškom probijanju leda i nedostatku sluha relevantnih struktura i foruma koji prate suvremena nastojanja u kulturi«, — čulo se na ovom susretu, zbog toga je potrebno snažnije djelovanje i uža suradnja sa srodnim institucijama. Na primjeru stvaralaca slične vokacije okupljenih oko splitskoga književnog časopisa »Čakavska rič« postaje jasnije i naše okupljanje, kojim poboljšavamo kvalitetu našega pisanja, djelovanja i vokacije.

Temelji budućem djelovanju ovog novog odjela pri Matici hrvatskoj dosadašnja su ostvarenja na planu prezentacije čakavske baštine i to višegodišnje uzastopno održavanje Domaće riči u Matici i književnih susreta u Ateljeu Benini kao susretišta na kojima se razmjenjuju umjetnička ostvarenja i kritički ogledi njihovih dometa.

Ovom je prigodom formiran inicijativni odbor od pet članova koji će oblikovati poseban Odjel za čakavsku rič pri Ogranku Matice hrvatske Zadar i pronaći najbolje načine njegova budućega djelovanja te donijeti program i plan svoga rada kao i određenje žarišta svojih aktivnosti. Inicijativni odbor čine Slavko Govorčin, Anter Šarunić, Ante-Toni Valčić, Tomislav Meštrić i Robert Bacalja, čakavski pjesnici i poznavaoci dijalektalne proze. Predsjednik je odbora Slavko Govorčin.

Čakovec

Rješavanje nesporazuma

Na sjednici Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Čakovec, održanoj 22. siječnja, razmatrana je zamolba Grada Čakovca za ustupanje jednog četvornog hvata zemljišta, koje je u vlasništvu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, gradu. Riječ je o zemljištu vezanu uz prostorije čakovečkog Ogranka, uz Park Rudolfa Kropeka. Nakon rasprave zaključeno je da nitko, u načelu, nema ništa protiv tog prijedloga. Kako bi se razjasnili dosadašnji nesporazumi s Gradom Čakovcem, zaključeno je da vodstvo Ogranka zamoli Branka Šalamona, gradonačelnika, za prijem na kojem će pojasniti pitanja od zajedničkog interesa. Konkretno, Ogranak Matice hrvatske Čakovec zamjera gradu što Grad Čakovec ne pomaže rad i djelatnost čakovečkog Ogranka već više godina na pravi način i vodi maćehinsku politiku. To se posljednjih godina očitovalo u potpunu neprepoznavanju projekta Zrinske garde Čakovec, ali i u izdavaštvu. Kako je već više puta ponovio dr. Zvonimr Bartolić, predsjednik čakovečkoga Ogranka, nigdje u Hrvatskoj grad ne izdaje svoj časopis koji debelo plaća. S druge strane, Ogranak Matice hrvatske Čakovec nema dovoljno novca za poticaje mladim autorima, tako da i ne raspisuje natječaje i odlučuje se samo za izdavanje kapitalnih kulturnih projekata u suradnji sa Zrinskim d. d. poput Decretuma 1574, pa se onda na sve strane traže načini financiranja. Nesporazumi se dotiču i drugih pitanja, na primjer Čakovec nema pravih spomenika, prioriteti su Vinko Žganec, Ivan Novak i Zrinski. Posljednji spomenik Zrinskima napravili su u Čakovcu još 1904. Mađari. Čakovečki perivoj uz Stari grad pravo je mjesto za niz povijesnih spomenika s temom Zrinskih, koji bi bili i turistički vrlo atraktivni. Rješavanje pitanja spomenika u gradu Čakovcu, kako povijesnih, tako i suvremenih, u općem je interesu identiteta Čakovca — istaknuo je dr. Zvonimir Bartolić.

Bjelovar

Na sastanku Damira Bajsa, župana Bjelovarsko-bilogorske županije i članova Odbora za ratne i poratne žrtve bjelovarskoga Ogranka Matice hrvatske te članova Mjesnoga odbora Mosti, održanom 21. siječnja, rečeno je da će Bjelovarsko-bilogorska županija poduprijeti zahtjev mještana Donjih, Gornjih i Srednjih Mosti za gradnju spomen-obilježja sedamdesetero Hrvata, stradalnika s toga područja tijekom Drugog svjetskoga rata. Govoreći o žrtvama iz Drugog svjetskog rata Zdravko Ivković, predsjednik bjelovarskog Ogranka Matice hrvatske, kazao je kako su upravo mještani Mosta zavrijedili da nakon pola stoljeća šutnje dobiju spomen-obilježje, budući da je na tom prostoru 10. travnja 1941. počinjen prvi ratni zločin u bivšoj državi, jer su toga dana četnici bez povoda pobili jedanaest mještana, o čemu se desetljećima šutjelo.

Čitluk

Dvadeset i petoga siječnja u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku Ogranak Matice hrvatske Čitluk predstavio je zbornik Kršni zavičaj, br. 36, te zidni i stolni kalendar za 2004. godinu Dragulji hercegovačke flore. U kalendaru se nalazi trinaest fotografija biljaka karakterističnih za hercegovačke prostore i za neke planine dinarskoga sustava, kojih nema nigdje na svijetu, osim na visokim hercegovačkim planinama, kojima je nakladnik želio ukazati na samo dio biljne raznovrsnosti i osebujnosti hercegovačkih predjela i ukazati na potrebu efikasne zaštite prirode.

»Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, br. 5, god. IV, siječanj 2004, što ga izdaju Ogranak Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje izašao je iz tiska.

Đurđevac

Đurđevački Ogranak Matice hrvatske i Gradska knjižnica Đurđevac predstavili su kalendar-plakat poezije za 2004, koji već četvrtu godinu izdaje Ogranak Matice hrvatske Đurđevac. Plakat je i ove godine uredio prof. Zdravko Seleš, predsjednik đurđevačka Ogranka, ovaj put uz pomoć Vladimira Miholeka i u likovnoj opremi Zdravka Šabarića. Plakat, naslovljen Medalica sonca, posvećen je đurđevačkom književniku Mati Kudumiji (1914-1997), društvenom i kulturnom djelatniku, pripovjedaču, autoru nekoliko romana i memoarske proze.

Garešnica

U srijedu, 21. siječnja, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Garešnica i Srednje škole Augusta Šenoe u Garešnici gost učenika gimnazije bio je Dragutin Pasarić, tajnik Ogranka Matice hrvatske Kutina, poznati kulturni djelatnik, autor više knjiga o Moslavini. Vrlo zainteresiranu mladu publiku podsjetio je na svoje, upravo uz garešnički kraj vezane novinarske početke prije 35 godina. Posljednjih godina osobito rado predstavlja pjesničko djelo Đure Sudete, kako u Garešnici, tako i pjesnikovu rodnom mjestu Staroj Ploščici. Danas je suradnik u Matičinu »Garešničkom godišnjaku«. Prvi broj pod uredništvom predsjednika Ogranka Zvonka Faraga treba se pojaviti u sljedeća dva mjeseca. Osim toga Pasarić je i urednik za tisak pripremljene monografije o Garešnici. Autorica tog djela od tristotinjak stranica prva je predsjednica Ogranka Matice hrvatske Garešnica Ruža Lenac-Brleković. Objava se, kako je rečeno i za nedavna primanja autorice i urednika kod garešničkoga gradonačelnika Milana Sužnjevića — očekuje u drugoj polovici travnja. Uz spomen na Matka Peića i hrvatski putopis, osobito omiljenu Pasarićevu temu, prikazana su i njegova dva dokumentarna filma Zauzdani pejzaž i Konjanička misija mira. Sadržajno oni su vezani uz poznati sedmodnevni petsto kilometara dug konjanički maraton arapskih konja. Ishodište je u moslavačkom selu Voloderu, a cilj svake godine u drugom hrvatskom kraju. S obzirom da su susretu bili nazočni i profesori škole s ravnateljicom Đurđicom Međurečan, Dragutin Pasarić kao tajnik Ogranka Matice hrvatske Kutina iznio je svoja vrlo dobra iskustva u suradnji sa Srednjom školom Tina Ujevića u tom gradu.

Gospić

Dvadeset i četvrtoga siječnja u lektoriju Ogranka Matice hrvatske Gospić održana je komemoracija u povodu desete godišnjice smrti Ante Rukavine, doktora veterinarske medicine, književnika, planinara, člana Matice hrvatske od 1966. godine i obnovitelja Ogranka Matice hrvatske Gospić, čiji je predsjednik bio od 1990. do 1994, kada je za Oluje nesretnim slučajem nastradao u gospićkom parku Kolakovac. O životu i radu dr. Ante Rukavine, iznimnog intelektualca, jednog od najboljih poznavatelja Velebita, zaljubljenika u pisanu riječ, kroničara Like i Gospića, književnika, autora tri knjige s velebitskom tematikom: Velebitskim stazama, Zvona ispod zvijezda, Baške Oštarije i okolica, pisca brojnih studija, članaka, eseja, pjesama, novela, aktivnog društvenog radnika, nadasve hrabra, objektivna i nepokolebljiva hrvatskog rodoljuba, govorili su Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, Ranko Šimić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Gospić, Andrija Benković, doajen planinarstva u Gospiću, Julije Derosi i Grga Rupčić, književnici te dr. Ante Bežen, urednik lista »Vila Velebita«. Nakon komemoracije prisutni su se uputili na groblje sv. Marije Magdalene, gdje su na pokojnikov grob položili vijenac s hrvatskom trobojnicom i zapalili svijeće.

Jelsa

Fabijan Peronja, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Jelsa, prisustvovao je sastanku Županijskoga povjerenstva za obnovu u požaru stradala Općinskoga doma, koje je vodio Miće Gamulin, iz županijskoga Zavoda za prostorno planiranje, s predstavnicima općine, Marijom Gamulin, načelnikom, Ivom Bojanićem, donačelnikom, Lukom Bunčugom, članom Poglavarstva te dipl. inž. arh. Zorkom Dubokovićem i dipl. inž. građ. Bartulovićem, projektantima, kojom su tom prigodom razgovarali o idejnoj dokumentaciji i definiranju projektnoga programa. Na skupu je rečeno da su od sama početka u osmišljavanje rješenja uključeni konzervatori, te da se može krenuti u obnovu, radovi na obnovi realno bi mogli početi za dvadesetak dana, a trebaju biti završeni najkasnije do početka iduće turističke sezone.

Kutina

U povodu Svjetskog dana zaštite močvara ili vlažnih staništa, 2. veljače Ogranak Matice hrvatske Kutina i njegova podružnica u Popovači bili su u subotu, 31. siječnja, organizatori skupa Budućnost na rubu močvare. Donja Gračenica, selo u Parku prirode Lonjsko polje bila mu je uzoran domaćin. »Ovo je već treći skup koji Matica hrvatska uz poruku poznate Ramsarske konvencije, donijete u Iranu 1971. organizira u interesu ekološke ravnoteže u zaštiti močvarnih područja. Potpisnica je konvencije od 1994. i Republika Hrvatska«, podsjetio je Dražen Kovačević, predsjednik popovačke podružnice Matice hrvatske. Na potrebu očuvanja Lonjskog polja ukazano je pred prepunom dvoranom Društvenog doma projekcijom njemačkoga TV-filma. Tekst je za ovu prigodu prevela Vesna Jakovljević, članica kutinskoga Igranka), a film je Moslavcima otkrio uz snimateljsku djelatnost poznati Kutinčanin Ivan Pavlović Rip. Prikazane scene donijele su fascinirajuće detalje iz biljnog i životinjskog svijeta, ali i života čovjeka u tradicionalnim uvjetima gospodarenja i stanovanja. Goran Gugić, ravnatelj Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje predočio je turistički master-plan toga područja i brojnim sudionicima (tristotinjak) podijelio bilten Lonjsko polje. Matici hrvatskoj na skrbi za promidžbu toga prostora zahvalili su načelnik općine Popovača Zvonimir Lukšić i predsjednik Mjesnog odbora Donje Gračenice Josip Kolarić. Sudionike je s prigodnim tekstom o selu domaćinu u kojemu dio stanovništva još živi u 87 očuvanih kuća tradicijske baštine podsjetila mlada mještanka Andrea Šneler. Priređeno je i više izložaba (učeničkih radova, iz rada Konjogojske udruge Moslavina, lovačkih trofeja). Nastupili su i KUD-ovi iz Gornje i Donje Gračenice, Strušca i Osekova. Poseban dojam ostavio je posjet kočijama privatnoj etno zbirci Ankice Kemfelja, na čiju je vrijednost upozorila Slavica Moslavac, etnologinja i ravnateljica Muzeja Moslavine. U mjesnoj drvenoj kapelici Sv. Fabijana i Sebastijana Marko Karača, voloderski župnik služio je Svetu misu. Na značenje tradicionalne graditeljske baštine s početka 18. stoljeća, kada je izgrađeno spomenuto vjersko zdanje, podsjetio je povjesničar umjetnosti Mladen Mitar, potpredsjednik kutinskoga Ogranka Matice hrvatske.

Mrkopalj

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Mrkopalj i KUD Osnovne škole Fran Franković iz Rijeke objavljena je zbirka poezije Marka Starčevića Dvadeset pet.

Osijek

Praizvedbom predstave Kvaka na vratima, dramskoga prvjenca Josipa Cvenića, tajnika Ogranka Matice hrvatske Osijek, održane 10. siječnja u Kazalištu Virovitice, Hrvatsko narodno kazalište Pečuh još je jednom oduševilo mnogobrojne posjetitelje. Prvo profesionalno i autonomno manjinsko kazalište Hrvata izvan Hrvatske dobro je poznato zahvaljujući mnogobrojnim gostovanjima u proteklih deset godina. Pokraj mađarskih glumaca Stipana Đurića, Ive Grišnika i Andrasa Meszarosa u glumačkoj su se ekipi našle Osječanke Vlasta Ramljak i Nela Košiš te Zagrepčanin Slaven Vidačković. Praizvedbu Kvake na vratima Hrvatsko kazalište Pečuh redovito prikazuje u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Osijek, a baš zbog te suradnje s tekstom i jezikom nije bilo problema.

Petrinja

Knjigu o sto dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskoga crvenog križa Gradsko društvo Petrinje darovalo je Ogranku Matice hrvatske Petrinja. Ravnateljica Ana Malović uručila je publikaciju Ivanu Rizmaulu, dopredsjedniku Ogranka i članu Skupštine gradskoga Crvenoga križa.

Pula

U vrlo opuštenoj atmosferi, pred mnogobrojnim prijateljima pisane riječi, u knjižari Castropola održana je proslava pedesetog rođendana i predstavljena je pjesnička zbirka Još se vrti crna ploča dr. Gorana Filipija. Još se vrti crna ploča, sedma pjesnička zbirka Gorana Filipija, objavljena je u nakladi Skupštine ogranaka Matice hrvatske Istarske županije, u sklopu knjižnice Suvremeno pjesništvo. Knjigu je uredio Milan Rakovac, recenzenti su Milorad Stojević i Slavko Gabrec. Govoreći o zbirci i o autoru dr. Ivan Zoričić kazao je kako je ova zbirka posebna, počevši od korica do sama kraja, jer je riječ o rođendanskoj zbirci, a nema boljega načina za pjesnika da proslavi taj važan datum. Zbirka je tiskana u znaku brojeva pet: za pedeseti rođendan autora, ima pet cjelina, u pedeset primjeraka, prvih pedeset primjeraka numerirano je i potpisano autorovom rukom, a pet sati prije predstavljanja izašla je iz tiskare.

Rijeka

I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji naslov je knjige Drage Štambuka, koja je u organizaciji riječkoga Ogranka Matice hrvatske predstavljena na prvoj ovogodišnjoj redovitoj tribini riječkoga Ogranka. Riječ je o djelu kojem je pripala Nagrada Slobodne Dalmacije za postignuća u umjetnosti Jure Kaštelan za 2003. godinu. O knjizi su, uz autora, govorili prof. dr. Milorad Stojević i mr. sc. Darko Deković, predsjednik Ogranaka Matice hrvatske Rijeka.

Sinj

Iz tiskare je izašao dvadeset i drugi broj časopisa Ogranka Matice hrvatske Sinj »Cetinska vrila«, u kojem su objavljeni zanimljivi članci iz povijesti, kulture, književnosti i drugih oblika života. Objavljena je čestitka Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske kardinalu Josipu Bozaniću, tekst fra Luke Tomaševića o proslavljanju Božića, fra Ante Solde o povijesti Sinja, prof. Frane Duševića o 150. obljetnici Ante Starčevića... Od idućega broja uredništvo će na nekoliko stranica objavljivati stare fotografije Sinja i osoba važnih za Sinj pa se obraća čitateljima sa zamolbom da ih pošalju na adresu: Ogranak Matice hrvatske Sinj, Glavička 29, 21230 Sinj.

Split

U Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu predstavljena je u utorak, 20. siječnja, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Split, knjiga Anglo-američki establishment na hrvatskom jeziku, autora Carrola Quigleya (1910-1977). Prvo i jedino izdanje te knjige objavljeno je 1981. godine, a nedugo zatim rasprodano. Očito je bilo razloga da se ne pojavi drugo izdanje, kako knjiga ne bi trovala svijet suvišnim informacijama. Knjigu su predstavili Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, Josip Jović, Joško Čelan, Ferdo Šarić i Emil Čića. Knjigu na 440 stranica u osobnoj je nakladi izdao i s engleskog preveo Emil Čića. Knjiga Carrolla Quigleya, ugledna profesora na School of Foreign Service pri Sveučilištu Georgetown, koji je bio predavač na Princetonu i Havardu; savjetnik Ministarstva obrane SAD, u Odboru Bijele kuće za astronautiku i korištenje svemira, te savjetnik mornarice SAD, govori o svjetskim zavjerama, o tome koliko su anglo-masoni utjecali na promjenu zemljopisne, političke, gospodarstvene i kulturološke slike svijeta, događanjima u 20. stoljeću i što nam se događa danas.

Anglo-američki establishment pruža uvid u neosporive dokaze da je suvremena slika svjetske globalizacije, što se u 21. stoljeću odigrava pod anglo-američkim vodstvom, planirana barem stoljeće prije, a ima naznaka i dokaza da je to plan što se ostvaruje još od vremena prvih uspjeha i pri širenju britanskog imperija. Autor u knjizi vjerno prikazuje povijest tajnih udruga grupe Cecila Rhodesa (1853-1902) i Alfreda Milnera (1854-1925), koje su od 1891. imale ključnu ulogu u formiranju britanske tajne službe. Tako su djelovale do kraja Drugoga svjetskog rata, da bi zatim promijenile ustroj i nastavili djelovati posredovanjem Londonskog kraljevskog instituta. Knjiga nam otkriva britanski način tajne organizacije, opću usmjerenost i političku viziju te kako se sve to odražava na Hrvatsku. Knjiga će svakom čitatelju poslužiti kao izvor važnih podataka i kao poticaj za ispravno shvaćanje političkog trenutka od sredine 20. pa do početka 21. stoljeća.

Knjiga Emilia Marina Historia magistra archaeologiae objavljena je u suizdanju Ogranka Matice hrvatske Split i Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik.

Vinkovci

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, 23. siječnja, održana je u Matičinim prostorijama kulturna večer posvećena bačkim Hrvatima. Tijekom večeri predstavljena je fotomonografija o žetelačkim radovima i običajima bačkih Hrvata, autora Augustina Jurage iz Subotice, u kojoj je prikazano kako se nekada živjelo u selima nastanjenim bačkim Hrvatima i Bunjevcima. Prikazan je i dokumentaran film Branka Ištvančića Pokretne slike moga dide o Hrvatima u Bačkoj, iz bogate zbirke filmskih zapisa Stjepana Marića iz Starih Mikanovaca. Skup je pozdravio velečasni Lazar Ivan Krmpotić, dopredsjednik Pučke kasine, najstarije kulturne institucije bačkih Hrvata i Bunjevaca u Vojvodini, koja je, pokrenuta 1878, prošle godine proslavila 125. obljetnicu. Ta je institucija, čiji je rad obnovljen 1998, imala zadaću okupljati Hrvate u Vojvodini, boriti se za pravo na svoj jezik i pismo, njegovati, čuvati i promicati svoje nacionalne značajke i običaje. Velečasni Krmpotić govorio je o nastojanjima da se u Vojvodini očuvaju jezik, običaji i kulturna tradicija bačkih Hrvata i pozvao je Hrvate u Hrvatskoj da pokažu više senzibiliteta prema potrebama svojih sunarodnjaka u Vojvodini, koji, kako je rekao, žive u teškim prilikama očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta. Tijekom Večeri s bačkim Hrvatima prisutni su imali prigodu razgledati izložbu fotografija o žetvenim običajima u Bačkoj; izložba je nastala 1985. godine, a sastoji se od četrdeset i jedne fotografije s prikazom žetvenih običaja Hrvata u Bačkoj od posvete i blagoslova žita na blagdan Sv. Marka, 24. travnja, do završetka žetve u kolovozu. Fotografije je predstavila mr. Ljubica Gligorević, etnologinja vinkovačkog Gradskog muzeja.

Zadar

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar objavljena je monografija Kukljica Tomislava Maričića Kukljičanina, osnivača Matičina Povjereništva Kukljica, čije je bio prvi predsjednik.

Crveno jato naslov je knjige eseja Đurđice Ivanišević, pjesnikinje i novinarke, čije je predstavljanje održano 12. siječnja u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar u organizaciji Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak. Knjiga sadrži skup njezinih kolumni, objavljivanih u »Vjesniku« od 1991. do 1995, dok su prva i posljednja kolumna napisane 2000. To nisu klasične novinarske kolumne, nego prave male životne priče koje je sama autorica proživjela tijekom Domovinskoga rata, ispričane s mnogo emocija i iskrenosti. Pisanom se riječju borila protiv zaborava, totalitarizacije, protiv mržnje, nesreće i smrti. O knjizi su govorili Đovani Matešić Jeremija, Stijepo Obad i Đurđica Ivanišević, ulomke iz političkih eseja čitala je prof. Marija Rušov, a predstavljanje je pjesmom uljepšao pjevački zbor iz Arbanasa.

Dvadeset i drugoga siječnja u dvorani Ogranka Matice hrvatske Zadar Visoka teološko katehetska škola i Hrvatsko kulturno društvo Napredak predstavili su knjigu Tražitelji svetoga — prilog fenomenologiji eklezijalnih pokreta dr. Stipe Tadića s Instituta Ivo Pilar iz Zagreba. Knjigu su predstavili dr. Željko Mardešić, dr. Erna Ivoš Nikšić, dr. fra Toni Vučković i mr. don Marinko Duvnjak.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar objavljeno je drugo, dopunjeno izdanje zbirke poezije Miljenka Mandže pod naslovom Zaklana Škabrnja.

Zadar — Povjereništvo Preko

U izložbenom prostoru Gradske straže na Narodnom trgu, 14. siječnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Preko i Kulturno-umjetničkoga društva Preko otvorena je zanimljiva i vrijedna izložba fotografija pod naslovom Otočka žena/Portreti prečkih žena autora Senka Sorića, laureata Zadarske županije za životno djelo u području kulture. Snimke su plod njegova rada u protekloj godini, u kojoj je sebi postavio zahtjevan plan: fotografirati sve preške žene koje još nose fuštan. Time je ostvario niz portreta na kojima je ovjekovječio trideset i devet autentičnih Preški, od kojih tri više nisu na životu. Sugestivnim i izražajnim portretima u crno-bijeloj tehnici nadovezuje se na svoj standardni kolosijek umjetničke vokacije zasnovan na prikazu važne obiteljske i društvene uloge otočke žene, što je već istražio u humoreskama, proznim djelima, poeziji, glazbi i folkloru. »Svojim fotografijama nastojim iskazati poštovanje i vjernost ženi-otočanki, portretom želim otrgnuti zaboravu njezin lik i pečat koji je utisnula vremenu od 1910. do danas« — uvodne su riječi Senka Sorića u proslovu otvaranja izložbe. »Uočavajući savršenu bjelinu rupca smotana na ženinoj glavi asocijativno dolazimo do one brižnosti i ljubavi s kojom ga je ručno prala, glačala i s istančanim osjećajem vezivala na glavi. Savršeno nijansirajući staračke bore na tim portretima, Senko nam otkriva univerzalnost ljepote ljudskoga lica« — istaknula je prof. Marija Rušev otvarajući izložbu. Izložba fotoportreta ispod ure na središnjem gradskom trgu početak je bogata niza manifestacija koje ove godine Ogranak Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Preko i KUD Preko planiraju ostvariti u netom započeloj godini, kazao je Danijel Gregov, predsjednik Povjereništva Preko.

A. Č.-K.