Izgubljeni u izobilju

Izgubljeni u izobilju

Prije više od dva stoljeća, daleke 1768, svjetlo dana ugledalo je prvo, trosveščano, izdanje slavne Encyclopedia Britannica. (Inače, sama riječ enciklopedija prvi se put javlja u djelu Encyclopediae seu orbis sacrarum quam profanarum epistemon (Basel, 1559) Pavla Skalića /1534-1575/ iz Zagreba, koji se po tom djelu može smatrati prvim enciklopedistom u modernom smislu riječi.)

Tijekom vremena kvantum znanja nezadrživo je rastao te je svako sljedeće izdanje Encyclopedia Britannica bivalo sve opširnije i deblje. Tone i tone papira ukoričenih u Encyclopedia Britannica još i danas stoje na policama mnogih knjižnica kao dokument vremena svoga nastanka. Znanje koje čuvaju danas je relevantno isključivo povjesničarima jer brz napredak znanosti iz dana u dan donosi mnoštvo novih spoznaja, reinterpretiraju se i revaloriziraju mnogi otprije poznati podaci, a svijet nezadrživo juri naprijed upijajući nova znanja.

Današnje računalno doba postavlja nove zahtjeve i izazove, kojima su britanski enciklopedisti odlučili odgovoriti. Uz opsežno papirnato izdanje Encyclopedia Britannica, koje broji čak trideset i dva sveska, izdana je i sadržajno identična inačica enciklopedije na CD-u. Tri diska dovoljna su da se svijet znanja koji čuva ta slavna enciklopedija nađe i pod našim prstima, a CD-izdanje moguće je nabaviti i u nekim domaćim knjižarama. Prije no što se prepustimo uživanju u više od 83 000 članaka (75 000 enciklopedijskih i 8000 dodatnih vezanih uz preglede zadnjih deset godina), gotovo 19 000 fotografija, video- i audiozapisa te zemljopisnih karata, kao i više od 167 000 web- linkova, nužno je zadovoljiti neke hardverske i softverske preduvjete: Pentium s procesorom od 350 MHz ili bržim i Windowsi 98 ili noviji. Priložena knjižica vodi nas korak po korak jednostavanim procesom instalacije tijekom kojeg biramo želimo li instalirati miniverziju (275MB), cijelu verziju (1, 65 MB) ili samo dijelove prema izboru.

Kao i instalacija, primjena računalne inačice Encyclopedia Britannica vrlo je jednostavna. Ekran je podijeljen u tri dijela: na njegovu vrhu glavni je izbornik, u stupcu na lijevoj strani pretraživač (koji radi besprijekorno i ispisuje velik broj članaka u kojima se traženi pojam pojavljuje), dok je ostatak ekrana rezerviran za prikaz izabranih članaka, karata i ostalog.

Kako se ne bih izgubila u tom izobilju podataka, ograničila sam svoje pretraživanje na stranice koje su vezane uz Hrvatsku. Za pohvalu je što pretraživač prepoznaje palatale (š, č, ć, ž i đ, koji bilježi kao dj), pa ukoliko primjerice u pretraživač ukucamo Ruđer Bošković, kao jedan od članaka pojavit će se i Boscovich, Ruggero Giuseppe.

Nedopustivi propusti

Na početku članka o Boškoviću nalazi se nešto što će s pravom izazvati negodovanje — Serbo-Croatian Rudjer Josip Bošković. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dobio je članak u enciklopediji, a u tekstu duljine oko 1600 znakova navodi se da je Tuđman doktorirao povijest na Sveučilištu u Zagrebu (umjesto u Zadru). Problemi s gradovima i njihovim smještanjem u različite države tijekom vremena vidljivi su na kraju teksta o Ivanu Meštroviću, gdje stoji da je slavni kipar sagradio svoj dom »u Splitu, Yugos. u kojem je danas muzej«, dok uz natuknicu o Splitu stoje ispravni podaci. Uz mjesta rođenja i smrti hrvatskoga bana, grofa Josipa Jelačića, nije navedeno u kojim su se državama nalazila, a u tekstu o Ivi Andriću stoji da je writer of Serbo-Croatian novels.

Svi navedeni nedostaci mogu se možda putem interneta ispraviti znatno brže no oni u pisanoj inačici, a na kraju ostaje tek nada da će prije sljedećeg izdanja izdavač angažirati nekoliko kompetentnih recenzenata iz Hrvatske i tako izbjeći pogreške koje dovode u sumnju i vjerodostojnost članaka.

Sandra Cekol