Hvalov zbornik

Hvalov zbornik

Autorica Dubravka Zglavnik-Horvat, dizajnerica, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada 300 000, datum izdanja 22. siječnja 2004.

Hvalov zbornik pisan je, kao i Hrvojev misal, za bosanskoga velikaša, hercega splitskog, Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Ime je dobio po svom prepisivaču Hvalu, koji ga je 1404. prepisao iz glagoljskih predložaka (što potvrđuju grafijske i ortografijske karakteristike), ćirilicom zapadnih, bosanskih odlika kakve susrećemo u rukopisima 15. stoljeća, na 353 lista pergamene i svjedoči o visokoj pisanoj kulturi koja se njegovala u krilu Crkve bosanske. Rukopis je iluminiran brojnim inicijalima i minijaturama, među kojima se nekolicina ističe iznimnom ljepotom (Krist s anđelima, raspeti Krist na Golgoti, Bogorodice koja u krilu drži dijete Isusa, prikaz Blagovijesti).

Na dva mjesta Hval je zapisao: »Pisah zlatnom kako i črnilom«, što znači da je on i pisar i iluminator. U rukopisu se jasno razabire da su kodeks ukrašavala dva umjetnika, koje razlikujemo i po tome što pojedine iluminacije imaju zlatnu pozadinu, a ostale plavu.

Zbornik sadrži četiri evanđelja (Matija, Marko, Luka, Ivan — upravo Jovan); slijede Djela apostolska, Pavlove i katoličke poslanice i Apokalipsa. Na kraju je kodeksa i Psaltir, svih 150 psalama koji se pripisuju kralju Davidu. U Zborniku ima i drugih tekstova, kao što su važne uvodne rasprave u pojedine novozavjetne knjige i nekoliko apokrifnih tekstova. Hvalov zbornik dobro čuva arhaični staroslavenski jezični fond.

Hval se potpisao kao krstjanin; piše svoj rukopis »v dni episkupa i nastavnika i svršitelja Crkvi bosanskoj gospodina dida Radomira«. Rukopis je prepisan »na počtenije slavnomu gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu ot Doljnjih kraji i inim mnogim zemljam«. Hvalu je Hrvoje gospodar, što on izražava mađarskom riječi uram, što znači moj gospodin.

Danas se Hvalov zbornik nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u Bologni, u Italiji. Biblioteci ga je darovao papa Benedikt XIV, a on sam ga je dobio od poznatoga talijanskoga filologa G. Facciolatija. Kako je kodeks dospio u Italiju, nije poznato. Godine 1986. izdan je u Sarajevu krasan faksimil ovoga znamenitog kodeksa kao i kritičko izdanje teksta — transkripcija i komentar — cjelokupnoga kodeksa.

Izbor motiva marke (stranica Hvalova zbornika s minijaturom) odličan je, no dizajnersko rješenje nije najuspjelije stoga što novovjekim godinama (natpis 1404. — 2004.) uistinu nije mjesto na lijepoj minijaturi.

Autor teksta koji prati izdanje marke je Josip Bratulić. Marka je izdana u arku od dvadeset maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC).

Sandra Cekol