Zbližavanje u Bogu

Vinko Falak, Međureligijskim ekumenizmom i dijalogom iskorijeniti zlo, Hrvatsko kulturnoumjetničko društvo Napredak, Makarska, Kolpingova katolička zajednica u Hrvatskoj, Matica hrvatska — Ogranak Čitluk, Makarska, 2003.

Riječ ekumenizam, odnosno zbližavanje crkava kršćanske religije, prvi je put uporabljena 1900. na misijskoj konferenciji u New Yorku, no puno značenje zadobila je zahvaljujući zalaganju pape Ivana Pavla II. Upravo je ekumenizam, ali i širi dijalog među svim religijama, sredstvo putem kojeg pisac knjige — Vinko Falak, želi okupiti sve ljude oko Boga u duhu i istini, bez obzira na njihova vjersko-religijska usmjerenja. Falak smatra da je to ključ iskorjenjivanju zla i zločina, te kroz svoju knjigu pokušava dati presjek filozofija vodećih svjetskih religija: budizma, hinduizma, islama, židovstva; ipak najveći prostor prepuštajući analizi načela katolicizma (posebice Deset božjih zapovijedi).

Time knjiga manje biva stručna literatura, a više edukacijski zbroj autorovih opažanja, koju s lakoćom mogu čitati i vjernici-laici, ali i predstavnici teološke znanosti, što u problematici iskorjenjivanja zla i podjela u svijetu svakako mogu pronaći poticaj njezinu rješavanju.

Povijesna šetnja Sinjem

»Cetinska vrila«, glasilo Matice hrvatske Sinj, godina 11, broj 2 (22), 2003, ur. fra Josip Ante Soldo

Najnoviji broj »Cetinskih vrila«, in medias res započinje (za protekle blagdane prigodnim) tekstom fra Luke Tomaševića o kršćanskom blagdanu Božića, u kojem autor govori o božićnim običajima i tradiciji, ističući da su se uz taj blagdan u jedno stopile kršćanska teologija i raznorazna narodna vjerovanja, običaji i obredi, s primjesama magijskog, te zaključujući kako je riječ o najljepšem blagdanu kršćanstva, ali i čovječanstva uopće.

Odmah potom slijedi čestitka predsjednika Matice hrvatske — Igora Zidića, kardinalu Josipu Bozaniću, preuzeta iz »Vijenca« broj 252. O posjetu pak predsjednika Matice hrvatske Sinju i njegovu susretu sa Sinjanima i članovima Matice 7. kolovoza 2003. izvijestio je Neven Strukan. Zanimljivošću se još ističu članci fra Ante Josipa Solde Povijesna šetnja Sinjem, odnosno onaj nastao u povodu 510. godišnjice Krbavske bitke (1493-2003) Frane Duševića, kao i osvrt na povijest sinjske alke i njezine simbolike i filozofije u hrvatskoj povijesti u tekstovima Ivana J. Boškovića.

Objedinjavanje razasutog opusa

Dionizije Švagelj, Sabrana djela — Pjesme, Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, Vinkovci 2003, ur. Marko Landeka

Sudionici Znanstvenoga skupa o Dioniziju Švagelju, održana u povodu petnaeste godišnjice njegove smrti u organizaciji vinkovačkog Ogranka Matice hrvatske — 1. prosinca 2000, predložili su i prihvatili objavljivanje Švageljovih odabranih djela. Ta, prva objavljena knjiga objedinjenog poetskog opusa koji je dosad bio razasut po periodici, ostvarenje je toga prijedloga.

Pjesme u zbirci podijeljene su u sedam poglavlja (Cibalae. Lirika MCMLV; Uvijek naoči; Kvadrati sunca i kiše; Ravan u čovjeku; Tri pjesme o Tinu; Osamljeni svirač; Ostale pjesme), te složene kronološkim redom, prema godinama objavljivanja — od onih objavljenih u samostalnoj zbirci, preko pjesama u zajedničkim zbirkama ili kao ciklusi pjesma u časopisima, do onih objavljenih pojedinačno. Naime, ovo je prvi put da su Švageljeve pjesme izašle posmrtno, a time i pjesnikovo djelo, kako to u uvodnoj recenziji kaže Anica Bilić »...ulazi u suvremeni književni prostor, gdje će najzad biti na dohvat recentnoj čitateljskoj javnosti, kritičarskim i književnopovijesnim posezanjima te podvrgnuto ponovnom iščitavanju i prevrednovanju s potrebne vremenske distance.«

Pax Americana

»MAT«, List Studentskog kluba Matice hrvatske, ur. Sven Jakir, god. 2, br. 7, prosinac 2003.

Poznate rubrike lista »Mat«: Četvrta vlast, Mus in matella i Muza & grad i dalje su s nama. Mlada ekipa okupljena oko lista kreće ’vruće’: Srećko Horvat pita se čemu studentske udruge; Tomislav Sokol i Petar Ćurić istražuju ono što je ostalo od trećesiječanjskih obećanja u tekstu Hrvatska — četiri godine kasnije; a Saša Manojlović u Pax Americani Sjedinjene Države i njezine bitke uspoređuje s onima Rimskoga Carstva, dok Davor Pleadin teži odupiranju globalizaciji. Ključni pak (najopsežniji) članak — onaj o nezaposlenosti kao nezanemarivu problemu današnjega svijeta, potpisala je Irena Čurin.

U kulturnoj rubrici, uz nezaobilazan pogled na ekipu iz Story Super Nova Music Talents — koji pruža Petar Sarjanović, Tomislav Sokol lik i djelo Johnnyja B. Štulića sagledava iz posve novog ugla, a Lana Šarić donosi osvrt na Festival svjetskog kazališta održan ove jeseni u Zagrebu. Predstavljena je i mlada pjesnikinja Jana Prević — nagrađena drugom nagradom na natječaju Studentskoga kluba Matice hrvatske.

Katarina Marić

Otrgnuto zaboravu

Joško Radica, Sve naše Dakse, Hrvatski jug u vrtlogu Drugog svjetskog rata i jugokomunističke strahovlade, Matica hrvatska Dubrovnik, 2003.

Daksa je otočić sa svjetionikom ispred Gruške luke u Dubrovniku. U sjećanju mnogih starijih Dubrovčana taj je otok zabilježen kao stratište na kojem su smaknuti brojni građani koji su na njega pod vojničkom pratnjom dovedeni motornim čamcima.

Matica hrvatska u Dubrovniku 27, kolovoza 1994. organizirala je znanstveni kolokvij u povodu 50. obljetnice tragičnih pogubljenja na Daksi, a radovi s toga kolokvija objavljeni su u zborniku Crveni teror u Dubrovniku, listopad 1944. (Dubrovnik, 1998). Kao jedan od sudionika tog skupa, Joško Radica želio je pridonijeti da se o žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća na širem dubrovačkom području (od Konavala do Pelješca) progovori opširnije te unijeti više svjetla u proučavanje povijesti tog razdoblja. Radica je toj zadaći pristupio vrlo temeljito, pokušavši što je moguće objektivnije i točnije prikazati kako su jugokomunisti postupali u partizanskom ratu koji su vodili, u osvajanju vlasti, njezinoj izgradnji te kako su se obračunavali s onima koji su se, iz bilo kojih razloga, protivili njihovoj vlasti.

Kao rezultat Radičina višegodišnjeg rada nastale su Sve naše Dakse, iznimno opsežna knjiga koja na više od osamsto stranica velikoga formata donosi obilje podataka, autentičnih svjedočanstava, prvi put objavljenih dokumenata, reinterpretiranih činjenica i ispravlja mnoge prijašnje krive navode.

Proces prikupljanja podataka za knjigu bio je vrlo mukotrpan. Do dobra je dijela izvorne građe nemoguće doći jer se nalazi u arhivima izvan Republike Hrvatske, a dostupna građa uglavnom nije usustavljena i razasuta je na mnogim mjestima diljem Hrvatske. Osim potrage po vremenom i nebrigom devastiranoj građi, Radica je razgovarao s više stotina (!) živućih svjedoka, žrtava, ali i njihovih krvnika.

Kao osnovni cilj svoga rada Radica ističe utvrđivanje što je moguće cjelovitijega popisa imena svih osoba koje su u razdoblju rata i poraća, izvan izravnih sukoba suprotstavljenih strana, izgubile život, a čija imena u jugokomunističkim prikazima i popisima redovito nisu navođena, ili su navođena uz netočne i neistinite podatke. U prvom redu riječ je o osobama koje su ubili partizani i vlasti komunističke Jugoslavije, a Radica navodi i žrtve četnika, Crvene armije te njemačke i talijanske vojske. Sve ubijene Radica je razvrstao po njihovu statusu u času smrti, a potom unutar statusa po načinima na koji su ubijeni (likvidirani). Radica žrtve smješta u kontekst povijesnih zbivanja — Kraljevina Jugoslavija, NDH, Okupatorske snage Italije i Njemačke, NOP, NOB, četnici, osnivanje FNRJ i SFRJ — no te teme ipak su u drugom planu i obrađene tek natuknicama.

Joško Radica knjigom Sve naše Dakse od zaborava je otrgnuo imena 750 ubijenih te 350 na različite načine poginulih ljudi i izložio potresan prikaz što otkriva okrutnost i bezobzirnost jugokomunista i njihovu zaslijepljenost u obračunu s neistomišljenicima.

Sandra Cekol