Novi ARCAM u Amsterdamu

Novi ARCAM u Amsterdamu

ARCAM, Amsterdamski centar za arhitekturu i urbanizam, osnovan 1986, nedavno je preselio u novu zgradu, podignutu prema zamisli Rene Van Zuuk na Oosterdoku, između Pianova muzeja Nemo i Pomorskog muzeja. Podignuta na pokosu između uzdignute razine ulice i niže razine vodenoga kanala, građevina relativno skromnih dimenzija ekspresivnom se skulpturalnom formom snažno ističe u kontekstu. Zaobljeni volumen obložen je kontinuiranom krovno-zidnom oplatom od valovitog aluminija, s transparentnom staklenom fasadom kojom se otvara prema vodenoj strani, dok na suprotnom pročelju sinusoidna ostakljena ulazna fronta uokviruje urbani krajolik. Unutrašnjost, ukupne neto površine od 606 četvornih metara, strukturirana je u tri etaže, međusobno povezane prostornim prodorima što posjetiteljima razotkrivaju ukupnost interijera. Najdonja etaža na razini vode sadrži višenamjenski prostor za recepcije i razna društvena događanja, izložbeni prostor situiran je na srednjoj etaži u razini ulici, dok su na najvišem katu smješteni uredi organizirani u obliku radnoga lofta.

Banu natječaj za Centar Pompidou u Metzu

Na međunarodnom natječaju za Centar Pompidou u Metzu prvu je nagradu osvojio rad čiji su autori japanski arhitekt Shigeru Ban te Jean Gastines (Pariz) i Philip Gumuchdjian (London). Žiri u kojem je bio i Richard Rogers, jedan od dvojice arhitekata pariškog Beaubourga, nagradio je projekt Banova tima u konkurenciji pet drugih finalista, među kojima su bili: Herzog & de Meuron (Basel), Foreign Office Architects (London), Dominique Perrault (Pariz), Maupin/Cribier (Pariz) i NOX/Lars Spuybroek (Rotterdam). Pobjednički rad za novu galeriju, koja će osim šest tisuća četvornih metara izložbenog prostora sadržavati još multimedijske dvorane, restoran, kafe i knjižaru, komponiran je od tri izdužena elevirana izložbena kontejnera, povezana koridorima, preko kojih je razapet amorfni šatorasti krov, satkan od kabela u heksagonalnom uzorku presvučenih teflonskom translucentnom membranom. Banov projekt rješenjem krova asocira na krovnu konstrukciju Olimpijskog stadiona u Münchenu, čiji je autor, legendarni Otto Frei, bio konzultant japanskom majstoru papirnate arhitekture pri realizaciji njegova najpoznatijeg ostvarenja, Japanskog paviljona na Svjetskoj izložbi u Hannoveru 2000. Buduća galerija bit će podignuta u blizini željezničke postaje preko koje je Metz povezan s Parizom superbrzom linijom francuskog TGV-a.

FOA izlaže u Londonu

U londonskom Institutu suvremenih umjetnosti (ICA) do kraja veljače postavljena je izložba radova Foreign Office Architects (FOA), pod naslovom Breeding Architecture. Izložbom se obilježava desetogodišnjica djelovanja planetarno uspješne arhitektonsko-urbanističke prakse sa sjedištem u Londonu, koju su u svrhu istraživanja suvremenih urbanih uvjeta i graditeljskih tehnologija osnovali životno-profesionalni tandem Alejandro Zaera Polo i Farshid Moussavi. Provokativna i vizualno atraktivna prezentacija njihovih ideja oslikava posebnosti svakoga grada za koji su projektirali (od New Yorka i Teherana do Yokohame), kao i izniman raspon utjecaja na njihov rad, uključujući glazbu, film i književnost, te omogućuje jedinstveni kritički uvid u interni operabilni sustav ureda. FOA je s projektom Međunarodnoga lučkog terminala u Yokohami reprezentirala Veliku Britaniju na 8. venecijanskom arhitektonskom bijenalu 2002. godine, u svibnju prošle godine ušli su u krug pet finalista za izbor projektanta novoga Muzičkog centra BBC u Londonu, a u kolovozu su uključeni u multinacionalni konzorcij za izradu masterplana kojim će se London nadmetati za domaćinstvo Olimpijade 2012. godine.

Uspomena na WTC u New Yorku

Početkom siječnja, šest tjedana nakon što je objavljena lista od osam finalista, izabranih za doradu i završni krug žiriranja između 5201 (!) natječajnog prijedloga, trinaesteročlani žiri odlučio je da će kao osnova za izgradnju spomenika Ground Zero u New Yorku, na mjestu srušenih Twinsa, biti korištena prvonagrađena zamisao pod naslovom Reflecting Absence, čiji su autori njujorški arhitekt Michael Arad i pejzažni arhitekt Peter Walker iz San Franciska. Njihovo rješenje, kojim će se odati počast žrtvama napada od 11. studenog 2001. i 29. veljače 1993, predviđa ozelenjenu površinu s grupacijama drveća iznad dva duboko utonula vodena zrcala točno na pozicijama srušenih blizanaca. Njujorčani su različito reagirali na odluku žirija, od odobravanja do nezadovoljstva, pri čemu su najglasnije negodovali preživjeli i rodbina postradalih, koji su rješenje ocijenili neprihvatljivim jer ne izražava svu grozotu nesreće. Spomenik će, pored budućeg Tornja slobode, visokog simboličnih 1776 stopa (prema godini proglašenja američke nezavisnosti), biti glavni sadržaj na lokaciji nekadašnjega Svjetskog trgovačkog centra.

Vinko Penezić