Ljepota detalja

Ljepota detalja

Zvonimir Buljević rođen je 1933. u Cetinju. U Split dolazi godine 1936. i ostaje tamo cijeloga života. Tijekom radnoga vijeka kao profesionalni fotograf radi u Urbanističkom zavodu Dalmacije u Splitu (od 1958. do 1978), a poslije u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, do godine 1995, kada odlazi u mirovinu.

Osim što je profesionalni fotograf, Buljević je i pisac pa objavljuje deset knjiga, uglavnom kratkih priča. Surađuje u raznim književnim časopisima i novinama. Autor je kolumne Tragovi, koja je godinama izlazila u »Nedjeljnoj Dalmaciji«. Svojim je fotografijama opremio niz monografija fotografije, kataloga izložbi, vodiča i drugih knjiga.

Od godine 1968. član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Fotoklubu Split pristupa 1964. godine i član je do današnjih dana. Izlagao je na pedesetak izložbi fotografije, u zemlji i inozemstvu i osvojio više od dvadeset priznanja i nagrada. Održao je i četrnaest samostalnih izložbi fotografije (Split, Pula, Kaštel Stari) prikazujući uglavnom našu spomeničku baštinu.

Osim profesionalnoga bavljenja fotografijom snimio je i nekoliko kratkometražnih filmova, da bi za film Na kraju puta — san godine 1969. na festivalu Mala Pula dobio nagradu Oktavijan Miletićza najbolji snimljeni film. Sada je umirovljenik. Živi i radi u Splitu.

Vladko Lozić

Velika većina Buljevićevih fotografija jasno prenosi mnoge sadržaje, kamera u njegovoj ruci bila je mirna i imao je dovoljno vremena uskladiti otvor objektiva kako bi dobio zamišljenu količinu svjetla na filmu. Svi su njegovi snimci obrađeni gotovo klasičnim načinom i u okviru klasičnoga poimanja slike. Sve mu to omogućuje da bude sagledan i prihvaćen u široku rasponu tema i interesa, od manje ili više zahtjevnih promatrača. Čitljivost njegovih slika u punom je suglasju s njihovom valjanošću. On nam korektno govori o onome što je vidio i o tome izvještava, čuvajući i sačuvavši tako profesionalnu samostojnost. Osjećaj mira dobro je izabran potez koji u njegovim djelima odaje sve one vrijednosti, koje u sebi sadrže stvarni prostori njegova interesa.

U cjelini njegova opusa prepoznaju se suzdržane mjere različitosti u odnosu prema sagledanom. Sa znalačkom sigurnošću smiruje mnoge moguće napetosti, prepuštajući promišljenosti i profinjenu nijansiranju tonova i svjetla ulogu glavnih sredstava izraza u gotovo svakom motivu koji obrađuje. Prisutnost želje da sve elemente kojima tvori kompoziciju dovede u određeni sklad daje njegovim slikama draž prirodne vjerodostojnosti. Ostvarena atmosfera, sklad prirodnih događanja i osjećajnost odraz su njegova temperamenta, ali i njegova životnog stava i zanimanja, kroz koje se kao u hodu razvijao i profilirao.

Zainteresiran za mnoga područja bavljenja, ispunjavao je život mnoštvom lijepih detalja, pretvarajući ih u rijetke likovne senzacije, dajući im onaj smisao kojim je i sama sebe određivao na svome životnom i kreativnom putu. Snaga likovnog izričaja, njegovo slojevito nadograđivanje nedvojbene su kvalitete Buljevićeva fotografskog opusa, pa možda i zbog toga ne tražimo ekvivalent u našoj fotografskoj umjetnosti. Njegovo je djelo eminentno individualni izraz, koji je kao trajna vrijednost obogatio našu suvremenu fotografiju.

Zdenko Kuzmić