Vijenac 258

Filatelija

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Hrvatska glazba

Autorica Dubravka Zglavnik-Horvat, dizajnerica, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada: 300 000, datum izdanja 4. siječnja 2004.

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Hrvatska glazba

Autorica Dubravka Zglavnik-Horvat, dizajnerica, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada: 300 000, datum izdanja 4. siječnja 2004.

slika

Ansambl Zagrebačkih solista osnovan je 1953. u okviru Radija Zagreb, na poticaj Stjepana Aranjoša i Ive Vuljevića. S radom je započeo 1954. Sastavljen od dvanaest (danas trinaest) vrsnih solista pod vodstvom umjetnika svjetskoga glasa, violončelista Antonija Janigra, ansambl je ubrzo stekao međunarodni ugled i postao jednim od vrhunskih komornih orkestara svijeta. Od 1968. Zagrebački solisti nastupali su neko vrijeme bez dirigenta (umjetnički ravnatelj bio je Dragutin Hrdjok), a niz godina umjetnički je voditelj i koncertni majstor bio ugledni violinist Tonko Ninić. Nakon njega tu dužnost od 1996. preuzima Anđelko Krpan, od 2002. Karlo Slobodan Fio, a od jeseni 2003. na čelu ansambla ponovno je maestro Tonko Ninić. Svi su članovi ansambla diplomirali na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a povezuje ih virtuoznost, suverena tehnička sprema i kultura zajedničkog sviranja, koja jedina osigurava vrhunsku komornu interpretaciju.

Hrvatski skladatelj i dirigent Josip Hatze (Splitu 1879 — Split, 1959), nakon studija u Pesaru kod Pietra Mascagnija, započinje glazbeničku djelatnost kao dirigent Pjevačkoga društva Zvonimir u Splitu, a od 1919. ravnatelj je Pjevačkog društva Guslar. U Drugome svjetskom ratu vodi veliki mješoviti zbor jugoslavenskoga zbjega u El Shattu, s kojim ostvaruje brojne nastupe. Od 1945. ponovo je u Splitu. Josip Hatze pripada naraštaju umjetnika — glazbenika, slikara, književnika — koji su stvaralaštvom konstituirali hrvatsku modernu.

Hatze je, kao tipičani Mediteranac, izrazit melodičar, pa je težište njegova stvaralaštva na području vokalnosti gdje ostvaruje vrhunske domete u solo pjesmi, zborskoj glazbi, kantati i operi. Hatze je autor dviju opera, Povratak (1911) te Adel i Mara (1932), kao i 55 solo pjesama i nekoliko kantata.

Hatzeova je glazba u doba nastanka bila izrazito osvježenje hrvatske glazbe, ostajući trajno popularnom u najboljem smislu riječi. Njezina tehnička vrsnoća nikad ne zasjenjuje istinsko nadahnuće kojim ona i danas nalazi put do slušatelja.

Marke su izdane u sutisku u arku od 20 maraka (10 x 2), a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol

Vijenac 258

258 - 22. siječnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak