Iz svijeta
Balet Pariške opere slavi sto godina Balanchinea
Kako se približava stota obljetnica rođenja Georgea Balanchinea (1904-1983), modernizatora akademskog plesa, balet Pariške opere već je i prije sama jubileja, 22. siječnja, premijerno izveo novu postavu njegova Liebeslieder Walzera. S tom najstarijom francuskom plesnom skupinom Balanchine je imao poseban odnos, a potkraj 1940-ih trebao je postati i njezinim ravnateljem. Iako je veliki rusko-američki umjetnik živio u New Yorku, uvijek je u Pariz sam dolazio postavljati svoje koreografije, primjerice 1947, kada je za pariški ansambl postavio glasovitu Kristalnu palaču. Između 1978. i ove godine devet njegovih koreografija ponovno su postavili njegovi učenici. Uvrštenjem u repertoar romantičnog Liebeslieder Walzera, kreirana prema Brahmsovim arijama, Pariška opera u ovom trenutku ima 28 Balanchineovih koreografija, od kojih su tri namijenjene ansamblu kuće. Koreografiju iz 1960. ponovili su za ovu prigodu plesači Opere pod vodstvom Karin von Aroldingen i Sare Leland, dvije nekadašnje zvijezde njujorškoga City Balleta, plesne trupe koju je osnovao sam Balanchine.
Nagrada i nova Forsytheova istraživanja
William Forsythe, ravnatelj Frankfurtskog baleta, primit će ovogodišnju Njemačku plesnu nagradu. Istodobno, Forsythe će u suradnji s rotterdamskom plesnom akademijom i Laban Centrom u Londonu, iduće godine započeti dugoročan projekt sa svrhom analize i testiranja svog iskustva s baletom i tehnikom improvizacije. Rezultati će eventualno biti ujedinjeni pod nazivom Forsytheova metoda.
Novi početak Liz King u Beču
Nakon što je četiri godine provela kao voditeljica baleta bečke Volksoper, Liz King odlučila se na novi početak. Koreografkinja čija je plesna skupina osamdesetih godina odškrinula vrata suvremenom plesu u Beču i koja je probudila bečku Volksoper komadom Labuđe jezero remixed potkraj devedesetih, sada radi kao suradnica na projektu Comic Sense, čija se premijera očekuje u veljači. Comic Sense ona vidi kao ponovno ispitivanje sebe i vlastita položaja u umjetnosti. U pokusnim radovima započetima u studenom protekle godine King surađuje s organizacijama čije djelovanje zadire dalje od plesne četvrti pa su osim Bečkog plesnog teatra (Tanztheater Wien) s njom i NetZZeiT te Bečki forum zvuka (Klangforum Wien). Praizvedba u veljači desit će se u okviru tzv. Out Of Control — festivala u Muzejskoj četvrti (MuseumsQuartier). »Ples kao polje istraživanja, oslikavanja društva, preslika i novostvorena slika onoga što zapažamo u svojoj okolini tematika je komada Comic Sense«, opisala je King svoje trenutne umjetničke preokupacije iz projekta kojemu je autor Peter S. Hecht, a režiju potpisuje Michael Scheidl.
Jelena Mihelčić
Plesna događanja u Zagrebu
Kneja u Centru Kaptol
Premijera modernog baleta Kneja, Darka Brkljačića, na glazbu i uz živu izvedbu Lidije Bajuk Pecotić i Marijana Jurišića, održala se 10. siječnja u Kulturnom centru Kaptol. Niz plesnih fragmenata o ljubavi, čežnji i rastanku, nadahnuti su temama i dinamikom međimurskih etnonapjeva. Kneju su otplesali članovi splitskog baleta Sanja Neveščanin i Marijo Škalić. (Sibila)
Ples u Močvari
Močvara je proteklih dana dva puta ugostila plesno-glazbene performanse. Projekt Silvie Marchig i Igora Hofbauera Autos izveden je 21. prosinca 2003. Riječ je o komunikaciji, prostorno odvojenih, plesačice i bubnjara, njezina tijela i njegova zvučnog ritma. Motiv koji je, spomenimo to mladim umjetnicima jer njihovo vrijeme tek dolazi, Ljiljana Zagorac mnogo temeljitije ispitala s Borisom Leinerom u Surovom plesu.
Performans Jasne Frankić Brkljačić Tri Ane ponovno je spojio dva stara anarhista zagrebačke plesne i glazbene scene: autoricu koja si je tako dala oduška nakon niza zamornih i dobro odrađenih koreografskih poslova u kazališnim projektima i gitarista Dragana Pajića. Sve je rađeno prema dadaističkim pravilima, spojena je poema o Anni Blume Kurta Schwittersa s perilicama za rublje, medicinskim sestrama i solom na električnoj gitari. Uz Frankićevu i Pajića nastupile su i dvije Ane: Jurić i Krajtmajer.
Najava premijere
Studio za suvremeni ples 23. i 24. siječnja 2004. izlazi s novim programom kojim će predstaviti svoje mlade autore — inače poznate nam plesače: Branko Banković potpisuje koreografiju Moga tijela sjena, a Ivana Miletić Piškor Povijest bolesti. Predstava će se igrati na maloj sceni (Polanec) zagrebačkog ZeKaeM-a.
Tomislav Petranović u Plesu kadeta
Na premijeri Plesa kadeta (Kadettenball) Johanna Straussa u bečkoj Državnoj operi 23. prosinca 2003. kao solist nastupio je Tomislav Petranović. Koreografiju veseloga baletnog evergreena postavio je Renato Zanella.
Maja Đurinović
Klikni za povratak