Saga o Tisićima

Vlado Andrilović, Ispod golemoga neba, Matica hrvatska Vinkovci, 2003, ur. Mario Landeka

U knjižnici Ravnica Matice hrvatske Vinkovci izašla je i sedma knjiga — roman Ispod golemoga neba, ujedno nastavak romana-kronike Veliki hrast istog autora. Pritom se Ispod golemoga neba može čitati i kao neovisno, samostalno djelo, iako oba naslova opisuju zbivanja u vinkovačkoj obitelji Tisić — ovaj drugi oko dvjesto četrdeset stranica, uokvirenih poticajnom likovnom opremom Ante Miljaka. (Ostalih šest knjiga biblioteke Ravnica jesu: Raskrižje kaosa Viktora Lukačevića, Drugi put Vukovar Marijana Almaša, Gdje lopoči cvjetaju Miroslava S. Mađera, Ples ždralova Zlatka Tomičića, Spaljeni kobilašVlaste Markasović te zbirka domoljubne poezije Dom od paljevine.)

Vlado Andrilović doktor je psihologijskih znanosti, znanstveni savjetnik i redoviti sveučilišni profesor u Zagrebu, objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, uključujući i one na engleskom, poljskom i španjolskom jeziku. Od književnih djela objavljivao je feljtone, priče za djecu, kratke priče (objedinjene u knjižici Vrapčeva smrt, 1992), te pet romana: Veliki hrast, 1989; Obraćenje Ivana Bognara, 1994. — nagrađen kao najbolja radiodrama na Radiju Zagreb; Tiha soba, 1995. — dobitnica nagrade Josipa i Ivana Kozarca; Crni čagalj, 2002. — također emitiran kao radiodrama; te Ispod golemoga neba).

Poginulim braniteljima

Ranka Novosel, Od prvog slova do vitezova, Matica hrvatska — Ogranak Samobor, 2003.

Plodna i osebujna autorica Ranka Novosel (objavljivala zbirke pjesama, anegdote, autorsku prozu, zbirku igrokaza, kolumni i novela), ujedno je i predsjednica Matice hrvatske — Ogranka Samobor. U iznimno dirljivoj zbirci Od prvog slova do vitezova, nadahnuta sudbinom mladića poginulih u obrani slobode u Domovinskom ratu, pjesnikinja progovara kao njihova bivša učiteljica, tužna i nemoćna pred smrću. Po vlastitim riječima, vijesti o poginulima, množenjem fotografija na panou Trga kralja Tomislava (pri čemu je i na naslovnoj stranici zbirke prikazan Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata, otkriven 2001), nisu je mogle ostaviti ravnodušnom te je spontano o njima propjevala. Tridesetak pjesma ove malene zbirke (od kojih je jedna — Junaci naši, i uglazbljena od strane Željka Bradića), zapravo su elegične proturatne pjesme nošene željom za mirom i ohrabrenjem onih koji ostaju, oplakujući preuranjene smrti mladosti (Deset je godina, Dječaci, vitezovi moji, Majčina molitva, Vuku, Mladi ratnik, Kad mrtvi progovore).

Zbirka je objavljena u suradnji s Udrugom roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Samobora i Općine Sveta Nedjelja.

Katarina Marić