Okrenutost svijetu

»Most / The Bridge«, časopis za međunarodne književne veze, gl. ur. Srećko Lipovčan, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, br. 2-3, rujan 2003.

Temeljna je zadaća časopisa »Most« u predstavljanju hrvatskih književnika, kao i cjelokupnoga hrvatskog književnog života, stranoj čitateljskoj publici. U skladu s tim, svi su tekstovi objavljeni u prijevodu na strani jezik uglavnom engleski. Usmjerenje inozemnom čitateljstvu ujedno određuje sadržajnu koncepciju i karakter priloga — svakim se člankom pokušava dati cjelovita i općenita slika teme koja se obrađuje, pružiti osnovne informacije bez dubljeg ulaženja u problematiku ili zaokupljanja specifičnim pitanjima. Pregled zbivanja bez dodatnih komentara tako se javlja kao glavno određenje časopisa, pa ovdje nećemo naći polemike ili bavljenje unutarknjiževnim pitanjima, nego je osnovna nakana zabilježiti i prezentirati sve relevantnije aktivnosti i događaje koji se odvijaju u razdoblju između izlaska dvaju brojeva. Dokumentarističko obilježje prisutno je u svim tekstovima, pa i intervjuima i prikazima stvaralaštva književnika, u kojima se također nastoje iznijeti opći podaci o radu nekog autora, što je i prihvatljivo s obzirom na to da je časopis namijenjen čitateljstvu koje nije detaljnije upoznato s našim autorima ili znanstvenicima s područja književnosti.

Cjelovitost prikaza književnog života

Književni život obuhvaćen je u cijelosti, pa se na ovom mjestu mogu pronaći informacije o novim izdanjima, kako nakladnika u Hrvatskoj tako i o izdanjima naših autora u inozemstvu, kritički prikazi, podaci o natječajima, dodjelama nagrada, održanim seminarima i festivalima te raznim drugim aktivnostima koje čine književni život.

Ovaj je broj podijeljen u nekoliko cjelina. U prvoj, posvećenoj književnom životu unutar Hrvatske, između uglavnom informativnih tekstova izdvajaju se dva intervjua. U prvom dr. Marko Samardžija govori o različitim pitanjima vezanim uz povijest i razvoj hrvatskoga jezika te ističe mnoge neriješene probleme kao što su nepostojanje zakona o jeziku, središnje nacionalne institucije za istraživanje jezika ili sistematiziranoga podučavanja jezika u školama. Razgovor s Višnjom Machiedo usmjeren je ponajprije na njezinu nedavno izašlu knjigu o francuskom nadrealizmu. Autorica govori o vlastitom interesu za nadrealizam, koncepciji knjige, poetici nadrealizma i odnosu hrvatske književnosti prema tom pravcu. Blok o festivalima i seminarima među ostalim donosi prikaze i izvješća s Goranova proljeća, Festivala kratke priče, Sonetnih dana Hanibala Lucića te međunarodne znanstvene konferencije u sklopu Marulićevih dana.

Temat broja posvećen je književniku Pavlu Pavličiću. S obzirom da je ovaj prilog i u sadržaju posebno istaknut, iznenađuje njegova kratkoća — u tekstu Strahimira Primorca dana su temeljna obilježja Pavličićeva književnog stvaralaštva, iza kojih slijedi piščeva bibliografija. Možda ne bi bilo loše kada bi predstavljanje odabranoga pisca sadržavalo barem nekoliko tekstova, čime bi bio omogućen širi uvid u njegovo stvaralaštvo.

Sljedeća cjelina posvećena je hrvatskoj književnosti izvan državnih granica — kako stvaralaštvu hrvatskih pisaca izvan domovine, tako i odjeku hrvatske književnosti i kulture u inozemstvu. I u ovom bloku najzanimljiviji su intervjui. Pored razgovora s Franciscom Javierom Juezom Gálvezom, španjolskim profesorom slavistike, proučavateljem djela Marka Marulića i dobitnikom nagrade Davidias na prošlim Marulovim danima, tu je i intervju s Tomislavom Žigmanovom, iz kojega saznajemo o situaciji u kojoj se nalaze hrvatski pisci u Vojvodini.

Posljednji, ali možda i najvažniji dio, sadrži prijevode književnih tekstova naših pisaca, kojima se suvremena hrvatska književnost čitateljima nastoji prikazati putem različitih književnih rodova od poezije do eseja, te zahvatiti u vremenskom rasponu od početka stoljeća — Kamovljeve poezije i Krležine drame Adam i Eva, preko pjesama Gotovca, Slamniga, Ivančana ili Šoljana, do današnjih dana i autora poput Pavla Pavličića, Ede Popovića ili Sanje Pilić.

Ljubica Anđelković