Održati standard

»Gordogan«, kulturni magazin, gl. ur. Branko Matan, br. 1. (nova serija), odnosno br. 45, god. 20, Zagreb, jesen 2003.

Stari znanac među časopisima za kulturu nakon prekida izlaženja ponovno se vraća na kulturnu scenu, ovaj put kao posve nova edicija s novom koncepcijom, zadržavajući tek staru numeraciju. Temeljnu karakteristiku časopisa u uvodnom slovu daje sam urednik: »Časopis koji će govoriti o onome o čemu treba govoriti, bez brbljanja, žargona, uobičajenih marmelada«. Naizgled vrlo jednostavno, to određenje zadaje visoke kriterije u pogledu onoga zašto — razloga izbora pojedinih tema te onoga kako — načina njihove obrade. To ističem stoga što je dojam nakon čitanja novoga »Gordogana« upravo taj da je časopis napravljen temeljito i promišljeno. Teme su aktualne, u duhu objektivnoga pristupa obrađene s različitih stajališta i s raznovrsnim dodacima (prilozima iz novina, citatima, dijelovima intervjua, informacijama za dalje proučavanje i ponekim štiklecima), što časopisu u cjelini osigurava zanimljivost i dinamičnost. Ujedno, časopis uspijeva spojiti stručnost u obradi problematike sa čitljivošću i pristupačnošću tekstova, a nije nevažno napomenuti da donosi i mnoge prijevode stranih tekstova, većinom novijih izdanja.

Islam i terorizam

Sadržaj, što je najčešće i slučaj s prvim brojevima, oslikava neke od glavnih zadaća koje si postavlja uredništvo. Kako nije rijetkost da na putu ka budućnosti najprije treba definirati odnos spram prošlosti, kao jedna od tih zadaća navodi se i normalizacija odnosa spram susjednih nam država. Iako može djelovati kao izvor polemika, to se pitanje na razini časopisa ponajviše definira kroz zanimanje za one s kojima dijelimo prostor u regiji, pa prilozi o aktualnom stanju u Makedoniji ili Srbiji pokazuju smjer ka toleranciji i produktivnom dijalogu.

Društvene teme prate globalne trendove, protežući se od pitanja terorizma u svijetu do našeg odnosa spram homoseksualizma. Najopsežniji prilog, Islam i terorizam, na samu početku sučeljava različita stajališta o razlozima nastanka terorizma u islamu, donoseći tekst iz knjige What went wrong? Bernarda Lewisa, koji korijene današnjem terorizmu pronalazi u davnoj prošlosti i islamskoj svijesti, te Edwarda Saida koji se u svojim kritikama obrušava na takve bestselere o islamu, smatrajući ih neoprostivo površnima. Uz dva teksta Dževada Karahasana, koji govori o aktualnim pitanjima poput modernizacije i politizacije islama, među najzanimljivije ubraja se dio iz knjige Stanka Lasića koja će ukoro biti objavljena u »Gordoganovoj« biblioteci. Lasić razmatra odnose unutar današnjeg svijeta, u kojem trenutno vlada sedam carstava ili velesila, posebno se osvrćući na odnos Europe i Sjedinjenih Država te mogućnosti za ostvarenje plodonosnijega dijaloga u budućnosti. Blok o islamu i terorizmu obogaćen je preporučenom literaturom, kao i dokumentima iz terorističkog priručnika Bin Ladenovih pristaša.

Odsutnost znanstvene literature o gay i lezbijskoj povijesti Hrvatske dovoljan je razlog zanimljivosti priloga u kojem Dean Vuletić piše o odnosu spram homoseksualizma od Drugoga svjetskog rata do 1990, razmatrajući fenomen nevidljivosti homoseksualaca i lezbijki u Hrvatskoj te društvene i političke pomake spram ove problematike. Blok je zanimljivo upotpunjen dokumentima, izjavama teologa i psihologa te književnim prilozima koji ponešto otkrivaju i o mužoljubima nekadašnje domaće kulturno-znanstvene scene.

Kolizija izlaska ovog broja s izborima za novi saziv Sabora u smislu aktualnosti izdvaja prilog o izbornom zakonu. Tvrdeći kako dosad nije bilo jasne strategije izbornog zakona, »Gordogan« u dva teksta donosi vlastite analize i prijedloge, uključujući se tako i u domaći politički dijalog. Jedna od opsežnijih tema jest i židovska problematika u Poljskoj. U prilogu je predstavljen Jan T. Gross, autor kontroverzne knjige Susjedi: uništenje židovske zajednice u Jedwabnu, Poljska, koja tvrdnjama o pomoći lokalnoga stanovništva u njemačkim pokoljima Židova baca drukčije svjetlo na poljsku povijest i holokaust, izazivajući pritom burne reakcije u poljskoj javnosti, što prikazuju i popratni prilozi uz intervju s autorom.

Visoki standardi

Rubrike i prilozi koji se odnose na kulturne i umjetničke teme izborom su prilagođene rijetkom ritmu izlaženja časopisa, pa će prikazi aktualnih izložbi ili predstava biti rjeđi a pozornost je usmjerena ka trajnijim temama. Jedna od takvih govori o Giovanniju Battisti Piranesiju, umjetniku koji je izmijenio pogled 18. stoljeća na antiku i utjecao na razvoj arhitekture. Uz prijevod teksta Marguerite Yourcenar — analize Piranesijevih Tamnica, tu je i tekst Anđelke Galić o seriji bakropisa Vasi candelabri, od kojih se jedna verzija čuva i u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, a autorica objašnjava po čemu je zagrebački primjerak poseban. Kazališne zadatke ovoga broja odrađuje Gordana Vnuk, koja predstavlja njemačkoga redatelja Christopha Schlingensiefa, u novije vrijeme najpoznatijeg po kontroverznoj akciji Molimo vas, volite Austriju, dok je filmska rubrika rezervirana za prikaz i analizu ukletoga filma Živojina Pavlovića, Državu mrtvih, o kojem iscrpno piše Nenad Polimac.

Uz navedeno, na više od tri stotine stranica časopisa naći će se i brojne druge teme, obuhvaćene rubrikama Spectator i Kronika, tu je i kritika stanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, predstavljanje knjige Martina Špegelja te poveći broj recenzija novih izdanja. Kao kuriozitet broja može se istaknuti i dar čitateljima, koji je uredništvo, kako se navodi, nabavilo iz povjerljivih izvora, a riječ je o CD-ROM-u The best of KOS.

Novo je uredništvo krenulo doista ambiciozno u ovaj projekt, i može se ustvrditi da prvi broj ispunjava zadane kriterije. Časopis je pripremljen pomno, i treba ga isto tako čitati. Prvim brojem postavljen je visok standard, koji sada treba održati i idućim izdanjima, pa će sljedeći broj još jasnije pokazati može li se ova staranova publikacija uvrstiti u najkvalitetnija kulturna izdanja u nas.

Ljubica Anđelković