O biskupskom gradu

Zvonko Benašić, Đakovački spomendani, Matica hrvatska, Ogranak Đakovo, 2003.

Zvonko Benašić ljubav prema svom rodnom gradu Đakovu i marketinško iskustvo stečeno radom u PIK-u Đakovo i Turističkom društvu u Đakovu (u kojem je dužnost predsjednika obnašao punih dvanaest godina) te u organizaciji najpoznatije đakovačke kulturne manifestacije Đakovački vezovi spojio je u knjizi Đakovački spomendani. Premda je do danas objavio više od dvadeset referata na različitim stručnim skupovima te više od sedamsto stručnih članaka (tristo o vinu, a ostale iz drugih područja) Benašić se u pisanju ove knjige nije koristio znanstvenim aparatom nego ju je pisao kao zaljubljenik u vlastiti grad, prikazavši u njoj svoj izbor važnijih događaja i uglednih osoba iz đakovačke prošlosti. Đakovački spomendani bilježe godine važne za povijest grada, a jedino ograničenje koje si je autor pritom sam nametnuo bila je dužina teksta — riječ je kratkim crticama (spomendanima) čija duljina ne prelazi dvije stranice.

Informativnost i sažetost spomendana rezultat je višegodišnjega Benašićeva prikupljanja podataka o Đakovu iz različitih izvora, koji su navedeni u popisu literature i izvora podataka na kraju knjige. Kako to u predgovoru napominje sam autor, zbog vjerodostojnosti i kako bi čitatelju omogućio produbljivanje znanja na kraju svakog spomendana, autor je naveo broj pod kojim je u popisu na kraju knjige naveden izvor podataka. Radi lakšeg i potpunijeg razumijevanja teksta među prilozima knjige nalaze se i kazalo pojmova, kazalo osoba te kazalo mjesta ustanova i važnijih predmeta koji se spominju u knjizi dok u dodatku Benašić daje pregled biskupa bosanske ili đakovačke biskupije od u rasponu od Ponse, koji je đakovačkim biskupom imenovan 1238, pa do Mateja Benlića, koji je za beogradskoga biskupa i bosanskog upravitelja imenovan 1651. Godine 1669. na bosansku biskupsku stolicu imenovan je Nikola Ogramić, a njemu i njegovim nasljednicima, do današnjega đakovačkog biskupa mons. Marina Srakića Benašić je posvetio više prostora u spomendanima. Osim crkvene povijesti biskupskog grada, Benašić je, kroz ukupno više od sedamdeset spomendana, obradio i građansku povijest Đakova u vremenu od 1239. do 1999. godine.

Đakovački spomendan vrijedno je, bogato ilustrirano izdanje namijenjeno svima koji žele saznati više o prošlosti Đakova, lijepa grada u srcu Slavonije.

Sandra Cekol