Vijenac 255

Likovnost

Koncertna promocija multimedijalnog izdanja Pripovid o Dalmaciji, Kazalište Komedija, Zagreb, 30. listopada

Savršen proizvod za europsku promociju

Ovo je izdanje napravljeno s toliko pažnje i ljubavi za najmanji detalj, koji može uočiti samo stručno, uvježbano oko — ali svaki dobro odrađeni detalj upotpunjuje i cjelinu čini ljepšom. Neki će reći da im je »puna kapa tih Dalmatinaca i Dalmacije koji uvijek moraju u svemu biti najglasniji i prvi«, ali mi ćemo spremno uzvratiti kako bi se sve hrvatske regije morale ugledati na ovaj projekt

Koncertna promocija multimedijalnog izdanja Pripovid o Dalmaciji, Kazalište Komedija, Zagreb, 30. listopada

Savršen proizvod za europsku promociju

Ovo je izdanje napravljeno s toliko pažnje i ljubavi za najmanji detalj, koji može uočiti samo stručno, uvježbano oko — ali svaki dobro odrađeni detalj upotpunjuje i cjelinu čini ljepšom. Neki će reći da im je »puna kapa tih Dalmatinaca i Dalmacije koji uvijek moraju u svemu biti najglasniji i prvi«, ali mi ćemo spremno uzvratiti kako bi se sve hrvatske regije morale ugledati na ovaj projekt

Kako se bliži kraj godine, tako je vrijeme da se kaže dvi, tri riči o nekim vrlo vrijednim interdisciplinarnim projektima koji su ostvareni zaslugom mnogih stručnjaka, a čini se da medijski nisu bili odgovarajuće ni dostatno popraćeni. U 2003. dočekali smo treće izdanje jedinstvene glazbeno-poetske priče o životu Dalmacije starih vremena pod naslovom Pripovid o Dalmaciji (Story about Dalmatia) autora i urednika Ante Mekinića. Riječ je o novom, proširenom izdanju knjižice tiskane na sedam jezika (engleski, talijanski, njemački, francuski, španjolski, češki i slovenski) s dvama priloženima CD-ima na kojima je četrdeset osam antologijskih klapskih pjesama i napjeva u izvedbi najpoznatijih muških i ženskih dalmatinskih klapa i pučkih skupina. No, to je tek mali fragment priče.

Slojevito kulturno značenje

U tvrdo ukoričenoj mat plastificiranoj knjižici na 68 stranica u boji (format 14x12,5 cm), koja se nalazi u čvrstoj funkcionalnoj mat plastificiranoj kartonskoj zaštitnoj kutijici, nalaze se u posebno dizajniranim džepovima unutar korica knjige dva CD-a. Knjigu s dodatnom opremom likovno je oblikovala Dijana Nazor, a grafički uredio Robert Limić. U knjižici se nalazi uvodni tekst Duška Kečkemeta Dvi, tri riči o Dalmaciji, nadahnuti tekst Jakše Fiamenga Ima jedna pisma Dalmacija, recenzija glazbenog dijela etnomuzikologa Jerka Bezića, tekstovi /stihovi svih uvrštenih pjesama i napjeva te kao posebno pažljivo osmišljen prilog reprodukcije umjetničkih djela hrvatskih (dalmatinskih) umjetnika. Između stranica knjižice tako možemo vidjeti reprodukciju škrinje sv. Šimuna iz Zadra (1380), Deškovićevu skulpturu psa koji se češe (1907-1908), reljef s likom hrvatskoga vladara iz krstionice splitske katedrale (11. st.), Medovićevu sliku polja vrijesa (oko 1914), reljef Bičevanje Krista iz splitske katedrale Jurja Dalmatinca (15. st.), detalj Posljednje večere s vratnica splitske katedrale Andrije Buvine (13. st.), prikaz mjeseca siječnja s portala trogirske katedrale majstora Radovana (13. st.), triptih Nikole Božidarevića iz dominikanske crkve u Dubrovniku (14. st.), skulpturu anđela Ivana Duknovića iz Trogira (16. st.), sliku Pod osti Ignjata Joba (1928/30), Ruševine Salone Emanuela Vidovića (1898), tablu Gospa u ružičnjaku Blaža Jurjeva Trogiranina (15. st.) ili prikaz srdela Jurja Plančića (1929). Sve su reprodukcije vrlo kvalitetno otisnute, s mogućnošću raspoznavanja i najmanjega detalja, što je iznimno važno s obzirom na male dimenzije izdanja. Za ovo nesvakidašnje izdanje čak su i posebno dizajnirana slova koja se javljaju u naslovu izdanja na koricama i CD-ima (Stipan Stipančević).

Dobra lekcija drugim regijama

Ovo je izdanje napravljeno s toliko pažnje i ljubavi za najmanji detalj, koji može uočiti samo stručno, trenirano oko — ali svaki dobro odrađeni detalj upotpunjuje i cjelinu čini ljepšom. Neki će reći da im je »puna kapa tih Dalmatinaca i Dalmacije koji uvijek moraju u svemu biti najglasniji i prvi«, ali mi ćemo spremno uzvratiti kako bi se sve hrvatske regije morale ugledati na ovaj projekt. Onda bismo prema inozemstvu zaista bili zemlja s tisuću lica, neizmjerno raznolika kulturna bogatstva. Tko im je kriv da su Dalmatinci opet prvi i složni. To je kulturni proizvod s kojim se ide u svijet, jednako kao što se na najreprezentativnijem i najzahtjevnijem mjestu u inozemstvu možemo pojaviti s časopisom za arhitekturu »Oris« ili za umjetničku grafiku »Grafika«. Samo naprijed s još nekoliko izdanja!

Iva Körbler

Vijenac 255

255 - 11. prosinca 2003. | Arhiva

Klikni za povratak