Novo u starom

Novo u starom

Suić nadalje govori o autohtonim gradovima na našoj obali, njihovoj kategorizaciji, procesu emancipacije grada, definira grčki i rimski grad, opisuje ostvarenja grada klasičnog svijeta na istočnom Jadranu. Potom se bavi problemom odnosa između grada i sela u ranoj antici, inovacijama kasne antike i antičkom urbanističkom baštinom u nas

Godine 1975. prvi se put pojavilo djelo Antički grad na istočnom Jadranu. Dotad nije postojao nijedan sustavni pregled antičkog urbanizma na našoj obali, pa je ovim djelom njegov autor, prof. dr. Mate Suić, dao velik prinos mnogim znanstvenim disciplinama. Arheolog, povjesničar i klasični filolog, prof. Suić, živio je u Zadru od 1946-1966. godine, gdje je obavljao dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja i profesora staroga vijeka na Filozofskom fakultetu.

Radeći na arheološkim istraživanjima i obnovi grada Zadra, koji je unatoč postantičkoj izgradnji sačuvao najvjerniju sliku klasičnoga grada na hrvatskoj obali, počeo se zanimati za problematiku antičkog urbanizma, a potom proučavati i ostale gradove naše antike. Poleogeneza, razvoj urbanizma i odnos sela i grada u antici bile su teme koje su najviše zaokupljale Suića, što je rezultiralo djelom Antički grad... Budući da ni poslije nije nastalo djelo koje bi bolje sintetiziralo sve aspekte razvoja antičkoga grada u nas, autor i njegovi suradnici prihvatili su se zahtjevna posla i priredili novo izdanje ovoga vrijednog djela.

Zadržali su osnovnu koncepciju starog izdanja te ga obogatili novim saznanjima. Autor je nastojao unijeti podatke domaćih terenskih istraživanja, rezultate svoje sustavne analize problema urbane kulture te prinose različitih znanstvenih disciplina koje su se bavile antičkim gradom. Tim njegovih suradnika predvođen urednicom, prof. dr. Marinom Šegvić, bilježio je autorove ideje, unosio i prilagođavao nove podatke. Tekst je dopunama povećan gotovo za trećinu. U novom izdanju brigu o književnim izvorima preuzela je prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, knjigu je grafički opremila dr. sc. Vlasta Begović Dvoržak, a recenzenti su prof. dr. Petar Selem i prof. dr. Igor Fisković. Knjigu je tiskala izdavačka kuća Golden marketing. Prof. Suić, nažalost, nije dočekao tiskanje Antičkoga grada..., umro je lani, no iza sebe je ostavio veliko, hvale vrijedno djelo.

Novi pristup staroj građi

Opsežnoj studiji svih aspekata antičkog grada na istočnom Jadranu prethodi autorova Uvodna riječ, gdje govori o postanku ovog djela, prvom i drugom izdanju, te zahvaljuje kolegama koji su mu pomagali. Umjesto predgovora Suićev je tekst prenesen iz prvog izdanja knjige. Prvi dio knjige bavi se predmetom i metodama istraživanja antičkoga grada. Autor definira poleogenezu i tri faze nastanka antičkog grada. U odnosu na prvo izdanje novost je poglavlje o prostoru i djelovanju prirodnih sila. Tu definira kulturno-etničke inovacije i kretanja. Što se tiče starih pisaca i natpisa u prvom izdanju Suić se na njih referirao često bez točnih podataka o njima. U ovom izdanju svaki je navod nanovo pregledan i točno određen.

Suić nadalje govori o autohtonim gradovima na našoj obali, njihovoj kategorizaciji, procesu emancipacije grada, definira grčki i rimski grad, opisuje ostvarenja grada klasičnog svijeta na istočnom Jadranu. Potom se bavi problemom odnosa između grada i sela u ranoj antici, inovacijama kasne antike i antičkom urbanističkom baštinom u nas.

Izvori su zasebno poglavlje Antičkog grada..., u kojem su citati i prijevodi starih autora, Skilaka, Aristotela, Hipodama iz Mileta, Vitruvija, Strabona, Plinija Starijeg, Klaudija Ptolemeja, Kasiodora, Anonimnog Ravenjanina, rimskih gramatika i leksikografa te natpisa koji su relevantni za studiju antičkog grada. Za razliku od prvog izdanja knjige tu su i podaci o izdanjima izvora.

Bibliografija ovog novog izdanja gotovo je dvostruko veća. Nove stavke većinom se odnose na domaće autore, što svjedoči kako se naša arheologija razvijala nakon 1975, kada je izašlo prvo izdanje Antičkog grada... Što se tiče grafičke opreme knjige, novi su prilozi dvadeset dvije slike u tekstu i tri table izvan teksta. Stare slike u tekstu su zamijenjene boljima ili pronađenim izvornim crtežima. Na samu kraju knjige nalazi se Riječ urednice, prof. dr. Marine Šegvić, koja opisuje rad s autorom i promjene u odnosu na prvo izdanje knjige.

S obzirom na bogatstvo antičkog urbanističkog nasljeđa na istočnoj jadranskoj obali ova opsežna studija nezaobilazna je i vrijedna znanstvenicima i studentima te zanimljiva i svim čitateljima koji žele upoznati antički grad na našoj obali.

Inga Vilogorac