Milan Moguš — novi predsjednik HAZU

Milan Moguš — novi predsjednik HAZU

Zagreb, 27. studenoga Filolog Milan Moguš izabran je za novoga predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Potpredsjednicima su postali skladatelj Pavle Dešpalj te ekonomistica i demografkinja Alica Wertheimer-Baletić, koja je i prva žena dosad koja je ušla u vodstvo Akademije. Dužnost glavnoga tajnika obnašat će u novom mandatu Slavko Cvetnić. Izabrani su i članovi Predsjedništva te novi tajnici u svih devet Akademijinih razreda.

Novi predsjednik HAZU, akademik Milan Moguš, koji je na toj funkciji naslijedio akademika Ivu Padovana, radio je do umirovljenja kao glavni istraživač u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta, a sada je glavni istraživač u Akademiji, gdje vodi znanstveni projekt Proučavanje hrvatskih dijalekata.

Simpozij Medij hrvatske književnosti

Zagreb, 29. studenoga U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici započeo je znanstveni simpozij Medij hrvatske književnosti 20. stoljeća. Na skupu je dvadesetak znanstvenika analiziralo ulogu i značenje književnosti u vremenu novih medija.

Žarko Paić govorio je o postmoderni kao ideologiji kulturalnih razlika i njezinim posljedicama, Vinko Brešić upitao se o značenju časopisa u doba digitalnih tehnologija, Zvonimir Donat je govorio o ideologiziranju književnosti, a svoje su priloge temi dali i mnogi drugi autori.

Među zapaženijim predavanjima, koja su izazvala i raspravu, bilo je ono Krešimira Nemeca, koji je Andrićev roman Travnička kronika stavio u suvremeni kontekst, podcrtavajući u njemu teme tolerancije, interkulturalnosti. Kako je Bosna, mjesto radnje u romanu, sjecište različitih kultura, izazovna je za dva pristupa koji upotrebljava i suvremena politika — jedan govori o sukobu, drugi o mostu različitih civilizacija i kultura. Milivoj Solar govorio je o današnjoj svemoći slike, o padu estetskih kriterija, o modi koja nameće ukus. Riječi je bilo i o književnosti na elektroničkim medijima, o čemu je govorio veći broj predavača.

Završeni Kačićevi susreti

Makarska, 30. studenoga Završili su prvi Kačićevi susreti, četverodnevni međunarodni skup književnika koji je ove godine nosio podnaslov Književnost i ambijent. Tridesetak književnika iz Hrvatske, Njemačke, Španjolske, Portugala i iz drugih zemalja svojim su djelima, odnosno čitanjem ulomaka, pokazali odnose književnosti i ambijenata, ističući ne samo estetiku toga odnosa nego i neizravno upozoravajući na razne pojave pustošenja ambijenata i njihove astralne važnosti. Kačićeve susrete, koji su posvećeni prosvjetitelju fra Andiji Kačiću Miošiću, autoru djela Razgovor ugodni naroda slovinskoga, koji je i sâm književnost uklopio u duhovno i društveno okružje, začeo je književnik Veljko Barbieri. Organizatori su DHK i Grad Makarska.

Otvoren Book fest

Split, 2. prosinca — Otvoren je sajam Book fest, i ove godine u organizaciji nakladničke kuće Marjan tisak, koji postaje sve važniji u dalmatinskoj regiji. Voditeljica sajma Denisa Tojčić kazala je da splitski sajam ima ambicije i mogućnosti jednom dosegnuti i razinu zagrebačkoga Interlibera. Sajam je okupio osamdesetak izdavača iz Hrvatske i oko pet tisuća naslova, a u skladu s trendom svih sajmova, priređena su i mnogobrojna predstavljanja i gostovanja pisaca.

Otvoren 9. sajam knjige u Istri

Pula, 3. prosinca Otvoren je 9. sajam knjige u Istri, koji je, s obzirom na druženje pisaca i nakladnika iz zemlje i svijeta, dobio već i etiketu hrvatskoga Leipziga. Sajam je okupio oko tristo nakladnika, odnosno oko dvanaest tisuća naslova. Obilježio ga je program Moć žene i književno stvaranje, u sklopu kojega je već prvoga dana nastupila Irena Vrkljan, zajedno s pulskom dramskom umjetnicom Jadrankom Đokić i direktoricom sajma Magdalenom Vodopija.

Otvarajući Sajam, ministar Vujić naglasio je kako je ove godine u Hrvatskoj tiskano šezdeset posto više naslova te se utrošilo trideset posto više papira na tiskanje i nakladništvo. Gradonačelnik Pule Luciano Delbianco istaknuo je kako grad podupire ovogodišnji Sajam sa dvjesto tisuća kuna.

Prvoga dana sajma nastupio je i ugledni mađarski pisac Péter Esterházy, koji je govorio o teškoj ulozi, ali i spoznajnoj važnosti književnosti.

Sajam je za trajanja omogućio komunikaciju sa oko sto i pedeset domaćih i stranih autora, približavajući se sve više modernoj koncepciji sajmova koji okupljaju pisce, čitatelje i nakladnike, a ne samo knjige.

Predsjednik Mesić primio izaslanstvo sarajevske Matice

Sarajevo, 4. prosinca Predsjednik RH Stjepan Mesić primio je u rezidenciji Konak izaslanike sarajevske Matice hrvatske i HKD Napredak. U razgovorima s predsjednikom sarajevske Matice, fra Petrom Pericom Vidićem i drugim predstavnicima, Mesić je izrazio želju da pomogne sarajevskoj Matici u realizaciji proračuna za 2004, posebno u onom dijelu koji se odnosi na sufinanciranje projekata koji dolaze iz Hrvatske. Naime, za mnoga gostovanja iz Hrvatske (npr. za gostovanja predstava HNK), sarajevska Matica treba financijsku pomoć hvatskoga Ministarstva kulture, a Mesić je obećao u tome dati potporu. Predsjednik HKD Napredak Ante Topić ponovno je u razgovorima aktualizirao pitanje prostorija Napretka u Zagrebu.

Kako je predsjednik Mesić, koji je u Sarajevo došao zbog sjednice Međudržavnoga vijeća za suradnju BiH i RH, bio opterećen mnogim obvezama, nije stigao pogledati nove prostorije sarajevskog Ogranka Matice hrvatske u Vrazovoj ulici, ali je obećao da će to svakako učiniti prigodom idućega posjeta u svibnju.

Lada Žigo