KRONIKA DOGAĐAJA

U povodu obilježavanja 130. godišnjice rođenja Antuna Gustava Matoša Ogranak Matice hrvatske Beč organizirao je gostovanje profesora stilistike dr. Krunoslava Pranjića, koji je održao predavanje pod naslovom Lokalno i globalno. Antun Gustav Matoš (1873-1914). U prepunoj dvorani Gradišćansko-hrvatskoga centra prof. dr. Pranjić govorio je o Matošu kao najvećem hrvatskom književniku. Vrlo živo pričao je o Gustlovu djetinjstvu, školovanju, dezerterstvu iz k. &k. vojske, boravku u Zagrebu, Beču, i Parizu, siromaštvu, političkom angažmanu, novinarskom radu, ljubavima. Posebno se osvrnuo na Matoševa duhovnog oca i idola Antu Starčevića.

Blato

U povodu trinaeste godišnjice smrti Momčila Popadića, novinara i pjesnika, na mjesnom groblju Svetoga Križa u Blatu, Mišel Vojvodić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Blato i Dijana Joković, predsjednica HGSU Petar Milat, položile su cvijeće na grob prerano umrla pjesnika. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu predstavljena je Popadićeva zbirka pjesama pod naslovom Šankconijer, a o pjesniku su govorili Jakša Fiamengo, Zlatko Gall, Mirko Krstičević i Ivica Ursić. Spomen na Momčila Popadića nije mogao proći bez njegovih pjesama koje je izveo mješoviti ansambl Slobodne Dalmacije pod ravnanjem maestra Vite Balića i klavirskom pratnjom maestra Joška Koludrovića. Klapa Puntari otpjevala je Oproštajnu pjesmu, koja je dobila prvu nagradu publike na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa ovoga ljeta. Glumac Božidar Boban stigao je iz Zagreba kako bi čitao Popadićeve pjesme koje zaista zaslužuju jedan cjelovečernji koncert. Kao prilog promociji Šankconijera, u foajeu HNK likovna je udruga Slobodne Dalmacije priredila izložbu radova. U sjećanje na dragoga prijatelja i sumještanina. Ogranak Matice hrvatske Blato u suradnji s HGSU Petar Milat održat će sredinom prosinca prigodnu poetsko-pjesničku večer pod naslovom U sjećanje na Momčila Popadića, koja će ubuduće postati tradicionalna.

Čakovec

U Časničkom domu Hrvatske vojske, 28. studenoga, u okviru Mjeseca hrvatske knjige, Ogranak Matice hrvatske Čakovec predstavio je Hrvatski kajkavski kalendar. O Hrvatskom kajkavskom kalendaru 2004. na predstavljanju su govorili dr. Zvonimir Bartolić, glavni urednik, i Tomo Blažeka, tajnik.

Predstavnici Ogranka Matice hrvatske Čakovec prisustvovali su u Parku velikana otkrivanju spomenika akademiku Vinku Žgancu. Bistu Vinka Žganca, djelo akademskoga kipara Josipa Grgevčića, svečano je otkrio akademik Ivo Padovan, koji je tom prigodom posebno istaknuo Žgančev zapažen rad u Odboru za narodni život i običaje Akademije, gdje je bio tajnik Odbora sve do posljednjih dana života. Svečanost otkrivanja biste vodio je dr. Stjepan Hranjec, dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu, koji je istaknuo da su Žgančevi zapisi odlučivali o sudbini Međimurja nakon Prvoga svjetskog rata, jer su dokazali da tu žive Hrvati, a fra Ilija Mijatović bistu je blagoslovio.

Daleke 1664, na vrhuncu intelektualnoga i političkoga rada, nenadano je prekinut život bana i pjesnika Nikole Zrinskoga. Koliko je važnosti imao na kulturnom, ali ponajviše na planu borbe za hrvatski identitet i suverenitet, svake se godine prisjećaju mnogobrojni čuvari naše povijesne baštine. Kod spomenika Nikoli Zrinskome, u Gornjem Kuršancu, nedaleko od mjesta njegove pogibije, i ove su godine vijence položili predstavnici čakovečkoga Ogranka Matice hrvatske, a prigodni je govor održao prof. Zvonimir Bartolić, predsjednik Ogranka.

Čitluk

Časopis nakladnika Ogranka Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, br. 4/2003, god. IV, izašao je iz tiska.

Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Župni ured Krista kralja otvorili su, 23. studenoga, u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku izložbu skulptura i slika iz zbirke fra Nikole Bošnjaka. Kao kolekcionar umjetnina, fra Nikola je ponajprije okrenut suvremenom likovnom stvaralaštvu, istaknutim imenima s raznih prostora bivše države, ali i izvan nje. U njegovoj se zbirci, koja broji četiristo i pedeset umjetnina, nalaze djela različitih tematskih sadržaja i stilskih dosega, čiji je likovni jezik uvjerljiv i samosvojan. Izložba je otvorena do 7. prosinca 2003.

Dubrovnik

U čitaonici Narodne knjižnice 20. studenoga predstavljena je knjiga dubrovačkoga arheologa i konzervatora mr. Ivice Žile Predromaničko crkveno graditeljstvo otoka Koločepa, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik. Višegodišnji znanstveni interes mr. Žile za predromaniku dubrovačkoga područja urodio je izdanjem knjige čija su poglavlja nastala na osnovi arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova na predromaničkim sakralnim lokalitetima izvođenim najvećim dijelom u kontekstu obnove. Knjiga ima posebnu vrijednost s obzirom da su u njoj publicirana arheološka istraživanja u dubrovačkom priobalju od antičkog do ranoga srednjeg vijeka. O predromaničkom razdoblju od 9. do 11. stoljeća kao dijelu Žilina stručnog interesa te sakralnim građevinama iz tog razdoblja na otoku Koločepu, od kojih su neke još u funkciji, osim autora knjige govorili su urednik knjige mr. Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, akademik Luko Paljetak, dr. Slavica Stojan te Igor Fisković. Miše Martinović pročitao je ulomke predgovora iz knjige.

Časopis za književnost i znanost »Dubrovnik«, br. 2/2003, god. XIV, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik, posvećen je šezdesetoj godišnjici života Luka Paljetka.

Đurđevac

U Gradskoj knjižnici i čitaonici, 14. studenoga, predstavljena je knjiga Lirika đurđevačke Podravine, autora prof. Zdravka Seleša, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Đurđevac. Prof. Seleš, zaposlenik đurđevačke Gimnazije, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Đurđevac, aktivan književnik sa zapaženim objavljenim radovima, u knjizi se trudio dati što informativniju sliku starijih autora, posebno onih kojih su izdanja uglavnom nedostupna u zavičajnim knjižnicama.

Gospić

U prepunoj dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, 13. studenoga, gospićki je Ogranak i časopis »Lička revija« predstavio Ranko Šimić, predsjednik Ogranka. Iscrpno izlaganje o projektu Memorijalnoga centra i Crkve hrvatskih mučenika u Udbini održao je dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski.

Devetnaestoga studenoga u lektoriju Ogranka Matice hrvatske Gospić, Mile Kranjčević, urednik, Mara Krznarić i Jadranka Prša, suradnice, predstavili su zbornik Grad Otočac katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke.

Knin

Dvadeset i prvoga studenoga članovi Ogranka Matice hrvatske Knin predstavili su se u Gospiću likovnim radovima Mijata Marića, Mirka Marića Hosta, Kate Đonko, Nade Hržić i Slavke Vučemilović, koji će u Muzeju Like u Gospiću biti izloženi do 15. prosinca.

Korčula

Dvadeset i drugoga studenoga u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Korčula dr. Franko Oreb održao je predavanje o najstarijem pjevačkom društvu u Dalmaciji, korčulanskom pjevačkom društvu Sveta Cecilija iz Korčule, koje je toga vikenda proslavilo veliku obljetnicu — 120 godina osnutka i uspješna rada.

Nova Gradiška

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška i Osnovne škole Ljudevit Gaj predstavljena je 25. studenoga knjiga Martina Jakšića Divanimo po slavonski. Uz autora knjigu su predstavili prof. dr. Marko Samardžija kao stručni konzultant, mr. Ante Selak kao urednik knjige te ravnateljica škole Jelica Dorić i Milan Vidošić, učitelj, kao demonstratori humorističnih izričaja koji pobliže objašnjavaju navike, običaje, način života, rada i razmišljanja Šokica i Šokaca. Zahvalna publika bili su učenici, učitelji, profesori i djelatnici Gradske knjižnice i Gradskoga muzeja.

Osijek

Četverogodišnji istraživački projekt o Osijeku kao književnom i kulturnom srednjoeuropskom središtu prošle je godine realizirao dvadeset i jedan znanstvenik u nizu kolokvija održanih na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Više od godinu dana poslije taj je projekt svoju literarnu verziju doživio u novom (trećem) tematskom broju »Književne revije«, koja je 18. studenoga predstavljena u Klubu knjižare Nova. Kao i uvijek, iza »Revije« stoji Ogranak Matice hrvatske Osijek, u ime kojega je nekoliko riječi o svakom od petnaest tekstova rekao njegov predsjednik prof. dr. Stanislav Marijanović te priređivači Kristina Peternai, Delimir Rešicki i prof. dr. Zlatko Kramarić. Osijek kao književno i kulturno srednjoeuropsko središte interdisciplinarno je istraživanje o osječkoj kulturi, jeziku, povijesti, arhitekturi, vješto i točno prebačeno u književni oblik sa serijom autentičnih fotografija ustupljenih iz fundusa Viktora Ambruša.

Suradnjom časopisa »Jelenkor« iz Pečuha i Ogranka Matice hrvatske Osijek nastala je dosveščana antologija suvremene mađarske i hrvatske poezije Kronika melankolije, koja je predstavljena 13. studenoga u Zagrebu, u Galeriji Badrov.

U organizaciji Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskoga rata, Ogranka Matice hrvatske Osijek i Dječjeg kazališta u Osijeku, 25. studenoga izvedena je monodrama Damira Petričevića Čovik čoviku, koju je režirao Zoran Mužić, a glumi Darko Milas. Riječ je o praizvedbi čakavskoga teksta osječkog autora Damira Petričevića, koji sublimira i analizira posljednjih dvanaest godina života iz perspektive hrvatskoga branitelja.

Dvadeset i sedmoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Osijek, Grafika Osijek i Dječje kazalište Osijek organizirali su u Dječjem kazalištu predstavljanje knjige Antoanete Klobučar Priče ispod kreveta. O knjizi su, uz autoricu, govorili Stanislav Marijanović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Osijek, i Davor Špišić, a sudjelovao je Dramski studio Dječjega kazališta.

Prozor — Rama

Dvadeset i prvoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Prozor — Rama organizirao je predstavljanje knjige Svjetlo u tami — sjećanja na zatvorske dane 1946-1949. ramskoga franjevca fra Bone Ravlića. Na predstavljanju knjige, koja izlazi kao prvi naslov u nakladi ovoga Ogranka od njegova ponovna osnutka u srpnju ove godine, govorili su mr. Jerko Pavličević i dr. Slavica Juka.

Samobor

U Gradskoj knjižnici Samobor 17. studenoga otvorena je izložba Likovne kolonije Stojdraga — Žumberak 2003. Organizatori te kolonije Likovni su razred Ogranka Matice hrvatske Samobor i Lovni ured Samobor. Na izložbi su prikazani neki radovi nastali u radu te kolonije u lipnju ove godine, stvoreni rukama sudionika; Jasne Autischer, Đurđe Debogović, Ljerke Rabovski-Miletić, Franje Jurčina, Zdenke Resar, Grozdane Korpar, Đure Kenfelje, Borisa Adameka, Tanje Antolin, Dunje Zubak, Ivanke Pipice i Milana Kuhara. Nakon pozdravne riječi Mirjane Dimnjaković, ravnateljice Knjižnice, okupljene je pozdravila Grozdana Korpar, voditeljica Likovnog razreda Ogranka Matice hrvatske Samobor, koja je posebno zahvalila fra Mili Vranešiću iz Stojdrage na gostoprimstvu pruženu umjetnicima, sudionicima kolonije. U ime Lovnog ureda Samobor prisutnima se obratio Boris Debogović, a ugođaj su upotpunili rogisti Lovačke udruge Vidra iz Dubravice kraj Zaprešića.

Sarajevo

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske Sarajevo predstavljene su tri zbirke poezije orebićkoga pjesnika Frana Vlatkovića. Knjige Spoznaja nesanice, Na ljuljački i Posudica za suze predstavio je Željko Ivanković, dok je o pelješkim tradicijama te kulturno-povijesnom nasljeđu poluotoka govorio Vlastimir Vekarić, član Općinskog poglavarstva Orebića zadužen za kulturu, inače vrstan poznavatelj Orebića i Pelješca.

Sisak

Stalni postav Gradskog muzeja Sisak Sisak u prapovijesti, antici i srednjovjekovno doba te izložba Ogranka Matice hrvatske Petrinja Ne zaboravimo može se pogledati u radno vrijeme Muzeja.

Skradin

Ogranak Matice hrvatske Skradin, Gradsko poglavarstvo Skradina i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba pripremaju obilježavanje 700. obljetnice postojanja srednjovjekovnoga Skradina. Srednjovjekovni je Skradin izrastao na temeljima rimske Scardone, a do 1304. imao je status castruma — utvrde. Međutim, 11. veljače 1304, tijekom vladavine hrvatskoga velikaša bana Pavla Šubića I, pravno je dobio status grada — civitas. U povodu te obljetnice, na spomen-dan obilježavanja toga datuma, sedam stotina godina kasnije, 11. veljače 2004, u Skradinu će se održati znanstveni skup na kojem će referate iz skradinske povijesti podastrijeti naši najpoznatiji i najpriznatiji povjesničari iz Hrvatskoga instituta za povijest, Zavoda za povijest HAZU, Nacionalne i sveučilišne knjižnice te ostalih uglednih znanstvenih institucija.

Pri obrazlaganju stavki novoga gradskog proračuna Nediljko Dujić, skradinski gradonačelnik, posebno je pohvalio rad Ogranka Matice hrvatske Skradin, koji dostojno i na visokoj kulturnoj razini predstavlja grad Skradin.

Slavonski Brod

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod predstavio je 7. studenoga knjige Dok ležim cijeli dan u sjeni i Ostat ću mlad autora Krešimira Blaževića. O knjigama je govorio autor uz glazbu grupe Vombati.

Dvadeset i petoga studenoga u amfiteatru KKD Ivana Brlić Mažuranić Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod predstavio je knjigu Martina Jakšića Divanimo po slavonski. Riječ je o rječniku slavonskoga govora s područja zapadne Slavonije — Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, nastalu kao plod dugogodišnjeg autorova sjećanja, bilježenja i istraživanja. Govoreći o knjizi autor je naglasio da mu je važno da se jezik Slavonaca, Baranjaca i Srijemaca što točnije popiše budući da je sve manje izvornih govornika; upravo zato priprema novu knjigu, te traži one koji pamte kako se nekada govorilo da bi mogao zapisati i sačuvati stare riječi i nazive. Slavonski govor izumire, rekao je, pa čak i na folklornim manifestacijama svi više koriste standardni jezik. Mr. Ante Selak, urednik, istaknuo je, opisujući značaj ovoga djela kako je došlo vrijeme da ovakve knjige budu besplatne i svima dostupne, a prof. dr. Marko Samardžija, koji je prije nekoliko dana dobio nagradu za znanstveni prinos slavonskoj dijalektologiji Šokačka rič, istaknuo je kako rječnici hrvatskoga jezika ne bilježe zavičajne govore, zato ovaj prvi veliki rječnik slavonskoga govora uvelike obogaćuje hrvatsku filologiju. Posebno mjesto tu zauzimaju narodni nazivi blagdana, plesova, nazivi i nadimci stanovnika pojedinih mjesta koje nećemo naći niti u jednom rječniku standardnoga govora. Dunja Vanić govorila je o tome da iz ovakvog »kataloga riječi« možemo iščitavati i povijest Slavonije i Slavonaca.

Šibenik

Svete nesanice naziv je nove zbirke pjesama Stjepana Gulina u izdanju Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Šibenik, koju su 26. studenoga u Šibeniku predstavili Marko Menđušić, Božidar Petrač i autor. Knjiga donosi šezdesetak pjesama nastalih u nadahnuću vjerom i Bogom pisanih tijekom proteklih tridesetak godina. Stjepan Gulin prvu je zbirku pjesama pod nazivom Kovine objavio 1987, a potom su uslijedile zbirke Protutijekovi, Istovjetne pjesme, Ljubavne pjesme, Pjesme i Mozartissimo.

Široki Brijeg

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg, 27. studenoga, predstavljena je u Kinu Borak knjiga pjesama Ružice Soldo Čuvar šutnje.

Varaždin

Drugoga i trećega prosinca Ogranak Matice hrvatske Varaždin i Središnjica organizirale su znanstveni skup Život i rad Ferdinanda Konšćaka, misionara i istraživača Donje Kalifornije u povodu 300. obljetnice rođenja. Simpozij je prvoga dana održan u Varaždinu, gdje je započeo u Gradskoj vijećnici primanjem kod dr. Ivana Čehoka, gradonačelnika grada Varaždina, i predstavljanjem knjige Carlosa Lazcana i Denisa Peričića Fernando Consag, koju su u Biskupskom ordinarijatu predstavili dr. Michael Mathes i dr. Damir Zoričić, recenzenti. Znanstvenim skupom predsjedavao je mr. Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Varaždin, a predavanja su održali Carlos Lazcano: Importance of Fernando Consag in the history of Baja California, Damir Zorić: Etnografije Konšćakovih Indija, Franjo Šanjek: Korčulanin Vinko Paletin (1508-1573), Konšćakov meksički prethodnik, Mirjana Polić Bobić: Mjesto Ferdinanda Konšćaka u isusovačkom humanizmu u Novoj Španjolskoj u XVIII. stoljeću i Denis Peričić: Varaždinska ishodišta Ferdinanda Konšćaka. U Turističkoj zajednici Grada Varaždina otvorena je dokumentarna izložba o Ferdinandu Konšćaku iz zbirke Tomislava Gabrića. Trećega prosinca, u palači Matice hrvatske, predsjedavao je dr. Tomo Vinšćak, a predavanja su održali Ljubomir Antić: Konšćak i Amerika — susret civilizacija, Vlado Horvat: Isusovci i misije, Mijo Korade: Kundek u Americi i Marina Perić: Hrvati u Čileu s posebnim osvrtom na život i rad Rajmunda Kuparea.

Vinkovci

U povodu Dana konvencije o pravima djeteta, 20. studenoga, u Galeriji Matice hrvatske Vinkovci Slavonija sveta zemlja hrvatska izloženi su tekstovi i ilustracije s temom prava djece.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, drugom samostalnom izložbom pastela 22. studenoga predstavio se Srećko Sulić. Izložbu je otvorio dr. Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca, a o Sulićevu slikarstvu govorio je akademski kipar Antun Babić, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci. Izložbu prati katalog, koji potpisuje prof. Lidija Ivančević-Španiček, u kojem ističe kako u Sulićevu slikarskom izrazu dominira ponajprije krajolik pejzaž, dok zaokupljenost prirodom i njezinom ljepotom puninu vlastite impresije slikar prenosi slijedeći tradiciju rada pastelom.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Vinkovci izašla je knjiga poezije Zlatka Tomičića Pjesme, koju je priredila Hrvojka Mihanović-Salopek.

Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Glazbena škola J. Runjanina organizirali su koncert Silvana Kuzmina, violinista, i Jakše Zlatara, pijanista, koji su za zajednički nastup izabrali djela R. Schumanna, J. Brahmsa, F. Lhotke i S. Prokofjeva.

Dvadeset i sedmoga studenoga, u dvorani Matice hrvatske Vinkovci, Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Austrijski kulturni forum Zagreb organizirali su predstavljanje knjige Nives Rittig-Beljak Švapski kulinarij — dodir tradicija u Hrvatskoj/Suddeutsches Culinarium — Begegnung von Kochtraditionen in Kroatien, koju je predstavila dr. Ljiljana Marks.

Zadar

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar, prof. dr. sc. Pavo Barišić održao je 27. studenoga u dvorani Matice hrvatske predavanje u povodu 180. obljetnice rođenja Ante Starčevića, pod naslovom Etički temelji politike Ante Starčevića. Pavo Barišić vrstan je poznavatelj života i djela Ante Starčevića i o njemu je objavio više djela. Tema predavanja bili su etički temelji politike Starčevića, prema kojemu je etika temelj države i narodnoga opstanka, a politika bi se trebala zasnivati na klasičnim počelima, na moralnom uzoru koji treba postaviti na prvo mjesto. Kao političar koji cijeni moralne vrijednosti, svoje temelje Starčević postavlja na izreci »Gdje je država, tu mora postojati i pravednost. Gdje nema pravednosti, nema ni države«, istaknuo je na predavanju prof. Barišić. Kako je Starčević posjedovao filozofsku naobrazbu, na njega su snažno utjecali grčki filozofi Platon i Aristotel, te on političku znanost zasniva na klasičnom jedinstvu etike i politike. Na moralnom planu kritizira kvarenje običaja i raskoš te poseže za izvornim vrijednostima kao što su stari običaji i ćudoređe. Rad, štednja, sloga, pravda i nepodmitljivost glavna su Starčevićeva ćudoredna načela, a svrha države jest da putem običaja, zakona i ustanova građanima omogući ćudoredno dobro. Starčević, kao mislilac, privukao je mnoge naraštaje. Iako su njegovi politički nazori u nekim desetljećima bili potiskivani, oni su ipak ušli u pamćenje ljudi, istaknuo je prof. Barišić.

U povodu 45. obljetnice smrti Filipa Lukasa i 160. obljetnice Matice hrvatske, Ogranak Matice hrvatske Zadar organizirao je 2. prosinca predavanje dipl. iur. Rafaela Božića pod naslovom Filip Lukas, istaknuti hrvatski znanstvenik i predsjednik Matice hrvatske (1871-1958).

Četvrtoga prosinca u dvorani Matice hrvatske Ogranka Matice hrvatske Zadar organizirano je predavanje prof. dr. Mladena Dorkina Na tragu života i stvaralaštva A. G. Matoša, o 130. obljetnici rođenja.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar izašla je iz tiska Domaća rič 6, zbornik radova sa skupa priređena pod naslovom Domaća rič, održana u Zadru 17. i 18. prosinca 1999, posvećena domaćim, mjesnim govorima zadarskoga kraja. Zadarski ogranak priprema tu smotru jednom godišnje i redovito tiska građu sa svakog skupa u posebnom broju »Zadarske smotre«. Dio naklade izlazi u posebnom zborniku pod naslovom Domaća rič.

A. Č.-K.