Koolhaasov studentski centar u Chicagu

Koolhaasov studentski centar u Chicagu

Rem Koolhaas i OMA konačno su preko Velike bare realizirali jedan komad prave arhitekture. Najnovije ostvarenje nizozemskog arhitekta, iznimno utjecajna dugogodišnjeg profesora na znamenitom Harvardu, vezano je uz jednu drugu, isto tako slavnu, američku edukativnu ustanovu — čikaški IIT, čiji je kampus sredinom prošloga stoljeća podignut prema projektu velikoga Miesa van der Rohea. Unutar jedinstvenoga Miesova krajolika Koolhaas je implantirao oblikovno prepoznatljivo jednoetažno multifunkcionalno sveučilišno središte, površine 9300 četvornih metara, ustrojeno poput minijaturna grada s pasažima-bulevarima na linijama nekadašnjih pješačkih prečica što su prelazile parcelom centra spajajući studentske domove i zgrade učilišta. Oko ulica centra insertirani su javni prostori za druženje i rekreaciju studenata, a dinamizmu kompleksa, pored 24-satnog rada mnogih komercijalno-zabavno-akademsko-servisnih sadržaja, pridonosi i preklapanje s linijom prigradske željeznice, čiju je postaju, izdignutu na stupove iznad kampusa, Koolhaas uvukao u čelični tunel radi prigušenja buke.

Sejimin projekt muzeja u New Yorku

U New Yorku je predstavljen projekt za novi muzej suvremene umjetnosti u SoHo-u, koji je izradio tokijski arhitektonski atelijer Sanaa, zajednički ured Ryua Nishizawe i Kazuyo Sejima, poznate japanske arhitektice, nekadašnje suradnice Toya Ita i ljubimice Arate Isozakija. Isozaki je znatno pridonio međunarodnoj afirmaciji te arhitektice kada ju je odabrao za japansku predstavnicu na Venecijanskom bijenalu 2000. Novi njujorški muzej koncipiran je kao sedmerokatni minimalistički kontejner što svojom neutralnom vanjštinom od cinčanih metalnih ploča podsjeća da je moderna arhitektura svojevrsna forma industrijske alkemije. Ideja otvorenosti sadržaja više je zastupljena vanjskim oblikom nego materijalom opne. Svaka od sedam etaža zasebna je kutijasta forma, a one su postavljene jedna iznad druge u horizontalnim odmacima poput komode sa djelomično otvorenim ladicama, što omogućuje varijacije u veličini i proporcijama svake etaže te ujedno stvara istake za otvorene terase i krovna nadsvjetla s iluminacijom galerija ispod. Očekuje se da bi izgradnja 35 milijuna dolara vrijedna zdanja, ukupne površine 6000 četvornih metara, trebala započeti u listopadu sljedeće, a završiti u proljeće 2006. godine.

Libeskindov oproštaj od Berlina

Nakon trinaestogodišnje berlinske faze, u kojoj se proslavio ostvarenjem Židovskoga muzeja, Daniel Libeskind se početkom ove godine preselio u New York kako bi lakše realizirao pobjednički natječajni projekt za njujorški World Trade Center. Njegov oproštaj s Berlinom obilježen je retrospektivnom izložbom Kontrapunkt postavljenom u Židovskom muzeju u Berlinu do 14. prosinca, na kojoj je izložio četrnaest najvažnijih projekata, od ranih konceptualnih Micromegas i Chamberworks, preko njemačkih (Felix-Nussbaum muzej u Osnabrücku) i berlinskih (projekti za Potsdamer i Alexander Platz) do britanskih (londonska ekstenzija Victoria & Albert Museuma i Imperial War Museum u Manchesteru) kao preludij velikog izazova obnove Donjeg Manhattana.

38. zagrebački salon arhitekture u znaku mladih

Ovogodišnji Zagrebački salon, postavljen do 27. prosinca u Gliptoteci HAZU, posvećen je arhitekturi i urbanizmu. Umjesto ustaljene okoštale smotre revijalnoga karaktera organizatori su izložbom namjeravali problematizirati ulogu arhitekture u današnjem hrvatskom društvu i njezino pozicioniranje unutar suvremene europske scene. Stoga je za selektora izabran čovjek sa strane — Stefano Boeri, ugledni talijanski arhitekt i kritičar te glavni urednik prestižnog magazina »Domus«. Boeri je za izložbu odabrao 75 radova, uglavnom mlađih arhitekata, a Veliku nagradu podijelio autorima triju projekata: Petru Miškoviću za projekt Parasite, Hrvoju Njiriću za kuću u sklopu turističkog naselja u Kini te Lei Pelivan i Tomi Plejiću za projekt škole u Koprivnici. Dodijeljene su i četiri druge nagrade za radove čiji su autori: studio 3LHD za most u Rijeci, Doronjga i Franić za parkirališnu platformu, Latin, Milas, Mrduljaš i Periša za natječajni projekt Islamskog centra u Rijeci te Bernarda i Davor Silov za konceptualni projekt Atmosfera. Pored glavne izložbe postavljena je i izložba dobitnika Velike nagrade 35. zagrebačkog salona arhitekta Nikole Bašića, umjesto sekcije prijedlog organiziran je međunarodni internetski natječaj s temom granica, zamišljen kao konceptualno redefiniranje granice Republike Hrvatske s Europskom unijom, a predviđen je i niz događanja koja će otvoriti raspravu o pitanjima konteksta u kojem se događa arhitektonska produkcija, poput problema bespravne izgradnje. Selektor salona predstavio se izložbom istraživačkog laboratorija Multiplicity u Klubu arhitekata DAZ-a. Salon su zajednički organizirali Udruženje hrvatskih arhitekata i DAZ.

Vinko Penezić