Jonasova etika

»Filozofska istraživanja«, god. 23, sv. 3, gl. ur. Pavo Barišić; Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2003.

Treći ovogodišnji broj »Filozofskih istraživanja« sadrži tristotinjak stranica i dvadesetak tekstova. Glavni temat u ovom broju posvećen je njemačko-američkom filozofu Hansu Jonasu i sastoji se od deset zanimljivih tekstova, većinom autora s njemačkoga govornog područja, ali i hrvatskih filozofa. Tematski blok pokriva tri postaje Jonasova filozofskog puta, odnosno tri glavna područja njegova rada: bavljenje gnosticizmom, pokušaj utemeljenja filozofijske biologije te razvijanje etike odgovornosti. Kako napominje priređivač temata Hrvoje Jurić, recepcija Jonasove filozofije u nas je bila vrlo slaba, zapravo gotovo nikakva — unatoč razmjerno dobroj zastupljenosti u suvremenoj raspravi, njegova djela u nas nisu prevođena a za mnoge je autor i dalje nepoznanica. Stoga se ovaj blok tekstova (priređen u povodu desete godišnjice filozofove smrti) može smatrati poticajem za dalje bavljenje njegovim opusom. U idućem broju ovog časopisa bit će objavljen i drugi dio temata.

Filozofija čovjeka

Najvažnije Jonasovo djelo Princip odgovornost ujedno je jedna od najvažnijih etičkih knjiga 20. stoljeća. Etika odgovornosti i dalje je aktualna u raspravama o moći suvremene znanosti i tehnologije. Vittorio Hösle u svom radu istražuje Jonasovo mjesto u suvremenoj njemačkoj filozofiji te recepciju njegovih djela u sklopu njemačke intelektualne klime druge polovice 20. stoljeća. Franz Josef Wetz pozabavio se njegovim tekstovima o gnozi te pokušajima egzistencijalističkih i suvremenih tumačenja gnostičkih tekstova, a Željko Pavić polazi od slične teme, zadržavajući se više na religijskim aspektima. Christian Wiese piše o teologijskoj spekulaciji i etičkoj refleksiji u njegovoj filozofiji, konkretnije o njegovu stavu spram vlastitog židovskog identiteta. Kazimir Drilo Jonasovu fenomenološku misao suprotstavlja hegelovskoj spekulativnoj spoznaji prirode, a Karen Joisten bavi se etikom odgovornosti filozofa, kao i Mirko Wischke u svom tekstu. Horst Gronke razmatra njegovu etiku s obzirom na njezin anti-utopijski karakter i njezine biomedicinske aspekte, čime se bave i Jens Kurreck i Micha Werner. Temat ne obrađuje pojedine moralno-filozofske i znanstveno-etičke spise, nego donosi preglednu i cjelovitu sliku o temeljima suvremene etike.

U ovom broju tu je još i temat o filozofiji čovjeka koji obuhvaća pet izlaganja s istoimenog simpozija održanog prošle godine u Zagrebu. Tekstovi Ivana Karlića, Maje Žitinski-Šoljić, Hrvoja Lorkovića, Jasenke Kodrnje i Hrvoja Jurića govore o religijskim, tehnološkim, etičkim, leksičkim i ontološkim određenjima čovjeka. Ostatak časopisa čine studije i recenzije novih izdanja. Novi broj Filozofskih istraživanja posebno bi mogao biti zanimljiv etičarima jer donosi vrlo pregledan i kvalitetan blok kojim se Jonasova misao dostojno predstavlja domaćoj filozofskoj publici.

Tonči Valentić