Inženjering riječi

Franjo Starčević, U potragu za goranskom dušom, Matica hrvatska Mrkopalj, Mrkopalj, 2003.

Izdanje rukopisa Franje Starčevića U potragu za goranskom dušom, s ilustracijama Silvane Kružić, Edite Matan, Josipe Pacek Barićevac, Ferdinanda Petrovića, Marijana Petrovića te Marijana Padavića, na više od stotinjak stranica, ukoričenih u zelenu boju goranskih šuma, te s nadahnutim proslovom Aleksandra Flakera, vrijedno je i zanimljivo izdanje Matice hrvatske Mrkopalj. I prvom redu »jezična umjetnina sklona grafizmu isticanja riječi«, kako ga kategorizira Flaker, Starčevićev tekst obiluje ruralnom semantikom zasnovanom na rodnom piščevu štokavskom mrkopaljskom govoru (te njegovim brojnim lokalizmima, arhaizmima, ali ne i dijalektalizmima). Građen je na mnogim igrama riječi i jezičnim inovacijama, tvoreći pravi, i opet Flakerovim rječnikom rečeno, »inženjering riječi«. Stoga je U potragu za goranskom dušom djelo koje bi zasigurno, uz mnoge čitatelje, moglo zaintrigirati i brojne jezikoslovce i proučavatelje jezika.

Borba s anglizmima

Stjepan Babić, Prijedlog za ukidanje hrvatskog jezika, ur. Slavko Mirković, Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, Slavonski Brod, 2003.

Prijedlog za ukidanje hrvatskog jezika knjižica je s nekoliko sabranih članaka o anglizmima u hrvatskom jeziku Stjepana Babića, pisca i znanstvenika kojeg nije potrebno posebno predstavljati, ali i promišljatelja o tom velikom problemu suvremenoga nam jezika, koji je obradio u znatnom broju članaka i radova. Ovdje zastupa populistički — šaljivo-sarkastičan ton obrade teme, radije negoli strogo-suhoparno znanstveni te na taj način zdravohumorno korespondira — i samom opremom svoje knjižice, s onom čuvenom u izdanju Matice hrvatske iz 1991, u kakvoj je tiskana Deklaracija o hrvatskom jeziku, odnosno samim naslovom — s mnogo širim krugom čitateljstva. Naime, poručuje autor, očekuje nas neprestana borba s anglizmima koji sve više i više uzimaju maha, ne samo u našem nego i u mnogim drugim svjetskim jezicima. Nametljivost engleskog jezika, naime, koja se širi golemom brzinom, posebice prodorom novih tehnologija, stoga svakako treba biti zaustavljena.

Sudbina Ivice Zgubidana

Zaprešićki godišnjak 2002, ur. Stjepan Laljak, XII. godište, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2003.

Objavljen u prigodi Dana grada Zaprešića — 16. listopada, iz tiska je izišao i Zaprešićki zbornik za 2002. godinu te u sebi okupio i sabrao radove šezdesetak autora, koji su, kao i dosad, već tradicionalno podijeljeni u poznate cjeline: najdulja i najopsežnija Vrela (protežu se na tristotinjak stranica), potom Znanstvene teme, a tu su i Ljetopis, Sjećanje i Književni izlog. Kao dodatak vrijedno je spomenuti i Likovni izlog (u kojem su priložene crno-bijele i reprodukcije u boji nekih naših najuglednijih slikara — Od Ivana Lackovića Croate preko Ivana Rabuzina do Dimitrija Popovića te mnogih drugih). Zbornik na više od šest stotina stranica donosi brojne zanimljivosti i priloge za uistinu širok krug čitatelja, među kojima svatko može pronaći ponešto za sebe, i to u obliku arhivske građe (dokumentarne, povijesne), ali i izvornih znanstvenih priloga, odnosno onih dosad neobjavljivanih. Ipak, među najzanimljivijima svakako treba izdvojiti svojevrsno otkriće hrvatske dramske književnosti — dosad neizvođenu i nepoznatu dramu Milana Marjanovića Sudbina Ivice Zgubidana iz 1954, nadahnutu romanom Ante Kovačića U registraturi, a ovdje objavljenu uoči 150. godišnjice Kovačićeva rođenja. Uz to, u Književnom se izlogu nalaze radovi mnogih hrvatskih uglednih autora (Dragutina Tadijanovića, Arsena Dedića, Vice Vukova, Ivana Goluba, Borisa Marune), dok su u Znanstvenim temama zastupljena svega tri autora, ali s iznimno zanimljivim temama — Marko Samardžija, koji razmatra o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Alojz Jembrih, koji govori o historijskoj svijesti o kajkavštini danas, te Nikola Skledar, koji piše o znanosti o kulturi i kulturnim fenomenima.

Katarina Marić