Ferdinand Konšćak u Novom svijetu

U organizaciji Matice hrvatske i njezina varaždinskog Ogranka, u povodu 300. obljetnice rođenja Varaždinca Ferdinanda Konšćaka, hrvatskoga misionara i istraživača Donje (Niske) Kalifornije, 1. i 2. prosinca održan je znanstveni skup na kojemu je uz deset sudionika iz Hrvatske kao poseban gost sudjelovao Meksikanac Carlos Lazcano, znanstvenik čiji je rad obilježen sustavnim proučavanjem života i djelovanja toga hrvatskog isusovca.

Skup je započeo u Varaždinu, prijemom kod varaždinskog dogradonačelnika Tomislava Bogovića, koji je pozdravivši nazočne istaknuo važnost organiziranja takvih događanja koji za svrhu imaju upoznavanje javnosti s hrvatskim ličnostima čiji su prinosi razvoju europske misli odavno prepoznati izvan granica Hrvatske. Organizatorima i sudionicima sličnim su se riječima obratili Vladimir Košćec, predsjednik Vijeća za međunarodnu suradnju grada Varaždina, Ernest Fišer, predsjednik varaždinskog Ogranka Matice hrvatske, te Marijan Kocijan, gradski vijećnik.

Otvorio ga je varaždinski biskup msgr. Marko Culej. Prije sama početka niza predavanja Denis Peričić i Damir Zorić predstavili su tri knjige. Prva knjiga, Ferdinand Konšćak — misionar i istraživač, doktorska disertacija Damira Zorića koja je dobila i svoje drugo dopunjeno izdanje, bavi se djelovanjem Konšćaka tijekom njegovih misija u Donjoj Kaliforniji. Druga knjiga slična naslova, Ferdinand Konšćak (1703-1759) — misionar i istraživač, dolazi iz pera hrvatskoga poduzetnika iz Kalifornije, a simpatični je publicistički prikaz Konšćakova života popraćen ilustracijama autora. Publici je najzanimljivije predstavljanje knjiga dvojice autora, Carlosa Lazcana i Denisa Peričića, Fernando Consag — Textos y testimonios, koja je tiskana u Ensenadi (Donja Kalifornija, Meksiko) te namijenjena meksičkoj publici. Prvi je dio pregled hrvatskoga dijela biografije Ferdinanda Konšćaka, a čitatelje također upoznaje s položajem i osobitostima Hrvatske. Drugi dio govori o djelovanju Konšćaka kao isusovca i istraživača za njegova boravka u Donjoj Kaliforniji.

Predavanjima koja su uslijedila predsjedavali su Ernest Fišer i Eduard Vargović, a kao prvi izlagač nastupio je Carlos Lazcano, kojemu je ovo već treći posjet Varaždinu. Lazcano je tijekom proučavanja Konšćakova rada slijedio putove kojima se Konšćak kretao tristotinjak godina prije. S tog je petomjesečnog putovanja, u obliku dijapozitiva, publici prikazao niz fotografija koje je popratio mnogim zanimljivim informacijama. Predavanje Damira Zorića Etnografije Konšćakovih Indija težište je imalo na Konšćakovu proučavanju običaja Indijanaca, koje je, došavši u misiju, nazivao tek bezbožnim barbarima.

Korčulanin Vinko Paletin (1508-1573), Konšćakov meksički prethodnik, predavanje Franja Šanjeka, bavi se životom i radom Paletina, koji je kao vojnik pod španjolskom krunom dospio na poluotok Yukatan. Mirjana Polić Bobić u izlaganju Mjesto Ferdinanda Konšćaka u isusovačkom humanizmu u Novoj Španjolskoj u XVIII. stoljeću osvrnula se na djelatnosti isusovaca u Americi istaknuvši nerazmjer njihove percepcije Novoga svijeta u odnosu na onu u Europi. Posljednje predavanje tog dana, pod naslovom Varaždinska ishodišta Ferdinanda Konšćaka, održao je Denis Peričić koji zastupa gledište da je upravo prvih šesnaest Konšćakovih godina provedenih u Varaždinu svojim konteksom ključno utjecalo na njegovu odluku da se bavi misionarstvom.

Prvi dan skupa završen je u kući Padovec, otvaranjem izložbe Tomislava Gabrića, čiji su crteži nastali kao plod nadahnuća Konšćakovim putovanjima Donjom Kalifornijom.

Hrvatski misionari diljem svijeta

Izložba je predstavljena zagrebačkoj javnosti već sljedeći dan, i to u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu, gdje je održan nastavak znanstvenog skupa. Skup je u ime Matice pozdravio njezin potpredsjednik Stjepan Sučić, koji je istaknuo važnost te institucije u njegovanju hrvatske baštine. Uslijedila su nova predavanja kojima je predsjedavao Tomo Vinšćak. Carlos Lazcano, uz prijevod Mirjane Polić Bobić, taj je put progovorio o istraživanjima Michaela Mathesa te nas upoznao s prethodnicima Ferdinanda Konšćaka, čiji su pokušaji za naseljenjem Donje Kalifornije mahom propadali. Uz nove dijapozitive predstavljene su misije toga meksičkog prostora. Ljubomir Antić izlaganjem Konšćak i Amerika — susret civilizacija ukazao je na mnoge poteškoće s kojima su se u novom zemljopisnom i društvenom okruženju susretali misionari. Tri posljednja predavanja govore o hrvatskim misionarima koji su djelovali diljem svijeta. Vladimir Horvat u svom je izlaganju Isusovci i misije, uz naglasak na hrvatske isusovce, dao kratki pregled povijesti isusovačkoga reda za koji tvrdi da se poput Feniksa vratio na povijesnu scenu te svoje postojanje opravdao humanim radom. O radu iseljeničkih misionara Kundeka, Buontempa i Gatina, čija su izvješća važan prinos proučavanju doseljeničkih katolika u sjevernoj Americi, govorio je Mijo Korade u svom predavanju Kundek u Americi. Završno izlaganje Marine Perić Hrvati u Čileu s posebnim osvrtom na život i rad Rajmunda Kuparea sustavno donosi pregled povijesti hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka u Čileu, a Rajmund Kupareo predstavljen je kao jedan od glavnih promotora hrvatske misli u svijetu tijekom druge polovice 20. stoljeća.

Ferdinand Konšćak (1703-1759), rođeni Varaždinac svoj je život posvetio misionarskom radu. Osnivajući misije po teritoriju Donje Kalifornije dolazio je u izravni doticaj s indijanskim plemenima. Prvi kročeći po neistraženim dijelovima Meksika te izrađujući karte svojih putova kretanja osporio je tezu o Kaliforniji kao otoku. Pokazatelji prave vrijednosti rada ovoga hrvatskog isusovca prijevodi su njegovih djela u Europi još za života.

Najavljeni prijevod zajedničke knjige Laczana i Peričića te objavljivanje zbornika radova sa znanstvenog skupa trebali bi pridonijeti predstavljanju Ferdinanda Konšćaka široj hrvatskoj javnosti, koja je ipak nedovoljno upoznata s njegovim životom i djelovanjem.

Josipa Dragičević