Divlji tropi

Divlji tropi

Boris Wiseman i Judy Groves, Lévi-strauss za početnike, prev. Vladimir Cvetković Sever, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

Biblioteka Za početnike jedna je od zanimljivijih edicija u domaćem izdavaštvu. Riječ je o knjigama u kojima se na dvjestotinjak stranica, riječju i crtežom, na jednostavan način obrađuju raznolike teme iz društvenih i humanističkih znanosti, kao i društvene pojave koje čine svijet u kojem živimo.

O ediciji već je pisano u više navrata, no povremeno se među naslovima pojavi i takav koji svojom kvalitetom nadmašuje početnički predikat. Upravo je takva knjiga sveučilišnoga profesora Borisa Wisemana, koji uz suradnju ilustratorice Judy Groves pokušava slijediti razvoj Lévi-Straussove misli i širem čitateljstvu predstaviti njegovo shvaćanje strukturalne antropologije.

Kao što je poznato, riječ je o pokušaju otkrivanja temeljnih struktura ljudskoga mišljenja, pokušaju koji je šezdesetih godina protekloga stoljeća utjecao na velik broj mislilaca kao što su Barthes, Lacan, Foucault ili Althusser. Postaviti nov sustav kojim će čovjek moći objasniti sam sebe, to je ukratko temelj strukturalne antropologije kakvom je vidi Lévi-Strauss. Pišući prije nekoliko godina upravo na stranicama ovih novina prilog o novom prijevodu Lévi-Straussove Divlje misli, postavljao sam pitanje o aktualnosti njegove teorijske pozicije s obzirom na odmak od četiri desetljeća.

Strukturalistički binarizmi

Jesu li strukturalistički binarizmi i usiljeno traženje paralela i simetričnosti unutar sustava etnološko-mitskih klasifikacija danas nešto sasvim zastarjelo, a autorov silan trud pri sinkronijsko-dijakronijskom čitanju mitova i njihovom enciklopedijskom kultiviranju zapravo uzaludan? Ili je pak, kako smatraju neki autori, zbog različitih stilova i načina izlaganja, isprepletanja različitih znanstvenih analiza i raznih tipova diskursa, riječ o gotovo kanonskom djelu postmodernizma, dakle djelu koje i danas može biti zanimljivo? U svakom slučaju, riječ je o utvrđivanju granica između pitome (znanstvene, zapadnjačke) i divlje (mitske, totemske, umjetničke) misli, s naglaskom na rehabilitaciji druge.

Wiseman u ovoj knjizi polazi od sličnih problema. Za njega je Lévi-Strauss jedan od najvažnijih autora našega vremena. Njegove teze on izlaže vrlo jednostavno, usredotočujući se na temeljne cjeline, ali i pokušavajući analizirati pojedine primjere, napose iz opsežnih Mitologika. Ovakav objašnjavalački diskurs u vrlo je spretnoj i sretnoj kombinaciji s likovnim prilozima: oni nisu tek ilustrativne naravi ili pak na razini jeftine dosjetke (jer to je u ediciji Za početnike čest slučaj), nego kao da i sami prate strukturalistički binarizam i mentalnu kombinatoriku. Transformacije znakova i simbola, mitovi, logika konkretnog, funkcija maske i umjetnosti ili pak objašnjenja totemizma i incesta, uspješno su vizualno prezentirani i čitatelju koji se pokušava uputiti u osnove Lévi-Straussova sustava bit će od znatne koristi.

S onu stranu svake idolatrije, Wiseman belgijsko-francuskoga mitofila predstavlja kao nezaobilaznu referentu točku kad je riječ o suvremenim znanostima o čovjeku, te njegove teze predstavlja u logičkom slijedu, povremeno se i sam služeći Lévi-Straussovom tehnikom mentalnog bricolagea. Iako ne obrađuje ekstenzivno pojedina djela, pregledno navodi njihove osnovne teze, a razmjerno najviše prostora posvećuje postupcima kojima Lévi-Strauss poništava razlike između poretka osjetilnog i poretka logičnog.

Modeli duhovnih transformacija

Otkrivajući skrivene strukture stvari, autor ujedno čitateljstvu otkriva i modele duhovnih transformacija koje su temelj Lévi-Straussova eksperimenta. Ukratko, Wiseman i Groves Lévi-Straussa uspijevaju učiniti zanimljivim i vrlo aktualnim autorom, čime pitanje o stvarnoj aktualnosti njegove misli postavljeno na početku ovog teksta dobiva odgovor.

Za razliku od većine drugih knjižica za početnike, u kojima su teme prepune nepotrebnih podataka, infantilno ilustrirane ili pak nedostatno zanimljive, ova je pun pogodak jer na vrlo ozbiljan i sustavan način uspijeva na relativno malom prostoru otvoriti velik broj pitanja i potaknuti na dijalog i razmišljanje. Razvoj Lévi-Straussove misli, od istraživanja tabua incesta preko razrade teorije o divljoj misli pa sve do razmatranja o umjetnosti i jeziku, tvori tematski i interpretativni okvir knjige. Njezina aktualnost zapravo je aktualnost Lévi-Straussove misli koju bismo iz današnje perspektive mogli nazvati i protopostmodernističkom. Razmatranja o povijesti i mitološkoj svijesti, o strukturnim transformacijama te simboličkim vezama dio su i današnje priče o načinima na koje čovjek pokušava objasniti samoga sebe. Doduše, rekli bismo, na mnogo manje transparentan i sustavan način nego što je to svojedobno bila Lévi-Straussova strukturalna antropologija. Čvrsta, simetrična i pravilna poput paukove mreže, no ipak dovoljno tanka da je raznese jači nalet vjetra. Takvih je vjetrova, počevši od psihoanalize i dekonstrukcije pa do današnjih kulturalnih persiflaža, nažalost bilo mnogo.

Tonči Valentić