Vijenac 255

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Američke nacionalne književne nagrade

KNJIŽEVNI GLOBUS

Američke nacionalne književne nagrade

slikaSAD Na ceremoniji američke Nacionalne književne nagrade u New Yorku dodijeljene su nacionalne književne nagrade, od kojih je ona Stephenu Kingu izazvala polemike. Australska spisateljica Shirley Hazzard nagrađena je u kategoriji romana za The Great Fire, nagrada za publicistiku dodijeljena je Carlosu Eireu, kubanskoga porijekla, dok je priznanje za ukupan prinos američkoj književnosti dobio Stephen King. Autor brojnih bestselera, među kojima su Shining, Carrie i Stand, primajući nagradu založio se za to da Nacionalna književna nagrada i dalje gradi mostove »između popularne i ozbiljne književnosti«, ali nagrada horor-autoru izazvala je velike polemike o položaju književnosti na tržištu. Shirley Hazzard nagrađena je za roman The Great Fire, priču o vojniku i tinejdžerki u poslijeratnom Japanu. Eire je nagrađen za Waiting for Snow in Havana: Confessions of a Cuban Boy, memoare o djetinjstvu prekinutu prebacivanjem četrnaest tisuća kubanske djece u Ameriku 1962. godine. Za poeziju je nagrađen C. K. Williams za zbirku The Singing: Poems, a Polly Horvath u kategoriji knjiga za mlade s The Canning Season.

Nastavak polemika u Suhrkampu

Njemačka Nakon borbe za vodstvo frankfurtske izdavačke kuće Suhrkamp, i ostavke voditelja Güntera Berga, petorica članova Zakladnoga vijeća također su vratili mandate. U izjavi, koju su potpisali Jürgen Habermas, Hans Magnus Enzensberger, Alexander Kluge, Adolf Muschg i Wolf Singer, stoji da su odluke o strukturi vodstva Suhrkampa »donesene bez sudjelovanja Vijeća«. Zakladno vijeće trebalo je nakon smrti šefa Suhrkampa, kuće koja je nedavno proslavila pola stoljeća postojanja, Siegfrieda Unselda, savjetovati njegovu udovicu Ullu Unseld-Berkéwicz, ali je odlučilo da, ako nema utjecaja na odluke, ne može preuzimati ni dalju odgovornost. Vijeće je osnovano u lipnju 2002, nekoliko mjeseci prije Unseldove smrti, kao poslovodni organ obiteljske Zaklade Unseld. Prema programu Zaklade, zadaća je vijeća »održavati kontinuitet, reputaciju i literarnu kvalitetu grupe Suhrkamp-Insel«. Do nemira u Suhrkampu došlo je kad je Ulla Unseld-Berkéwicz potkraj listopada najavila da će voditi kuću, nakon čega je Günter Berg dao ostavku.

Svjetski kongres PEN-a u Meksiku

slikaMeksiko Uz apel za slobodom mišljenja, u Mexico Cityju održan je 69. svjetski kongres PEN-a pod motom Kulturna raznolikost i sloboda mišljenja. Na kongresu je sudjelovalo 155 delegata iz više od devedeset zemalja, a izabran je i novi predsjednik PEN-a, češki pisac Jiűí Grusa, koji se jedini kandidirao za mjesto nasljednika Meksikanca Homera Aridjisa. Grusi je 1969. u Češkoj zabranjen rad, a 1981. otišao je u egzil u Njemačku. Nakon pada Berlinskoga zida, Grusa je Češku predstavljao kao veleposlanik u Njemačkoj i Austriji. Jedno od tematskih težišta kongresa bila je i borba za preživljavanje malih jezika na američkom kontinentu. Samo u Meksiku postoje 62 indijanska jezika, a na kongresu su sudjelovali i pisci na indijanskim jezicima iz Gvatemale, Kanade i Čilea.

Umrla Dulce Chacón

slikaŠpanjolska Kratko nakon svoga prvog velikog književnog uspjeha u 49. godini u Madridu umrla je španjolska autorica Dulce Chacón. Autorica je tek nedavno polučila uspjeh romanima Cielos de barro, za koji je 2000. nagrađena Nagradom Azorín, i La voz dormida, o sudbinama žena u otporu protiv Francove diktature. Ovaj posljednji postao je bestseler, a ljetos je nagrađen nagradom publike na madridskom sajmu knjige. Dulce Chacón počela je karijeru 1992. zbirkom pjesama Querrán ponerle nombre, napisala je i biografiju španjolske matadorke Cristine Sánchez, Matadora, te romane Algún amor que no mate, Blanca vuela manana i Háblame, musa, de aquel varón. Dulce Chacón bila je politički angažirana kao jedna od voditeljica mirovnog pokreta Kultura protiv rata.

Predana nagrada Juana Rulfa

slikaMeksiko Na Međunarodnom sajmu knjige u Guadalajari brazilskom piscu Rubemu Fonseci predana je književna nagrada Juana Rulfa. Nagrada, nazvana po meksičkom piscu Rulfu, dotirana je sa sto tisuća dolara i smatra se jednom od najuglednijih književnih nagrada Latinske Amerike i Kariba. Fonseca, rođen 1925, već je za svoju drugu zbirku priča dobio nagradu brazilskoga PEN-kluba, a uslijedile su i druge nagrade, između ostalih 1985. i Goetheova književna nagrada. Autor je više desetaka knjiga, među njima su Agosto, Vastas emoçoes e pensamentos imperfeitos, Do meio do mundo prostituto só amores guardei ao meu charuto i ostale. Nagradu je Rulfu uručio nobelovac Gabriel García Márquez na najvažnijem latinoameričkom sajmu knjige, na kojemu je ove godine tematsko težište frankofona kanadska provincija Québec.

Iva Krtalić

Vijenac 255

255 - 11. prosinca 2003. | Arhiva

Klikni za povratak