Vijenac 255

Matica hrvatska

Amalgam Andaluzije i Zagorja

Luko Paljetak, Federico Garcia Lorca, Nevjerna žena (La casada infiel), crteži Ivan Lovrenčić, ur. Božo Biškupić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2003.

Amalgam Andaluzije i Zagorja

Luko Paljetak, Federico Garcia Lorca, Nevjerna žena (La casada infiel), crteži Ivan Lovrenčić, ur. Božo Biškupić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2003.

Nevjerna žena najpoznatija je romanca iz najpopularnije zbirke pjesama Federica Garcije Lorke Ciganski romancero. Ukoliko je neki čitatelj ikad i posumnjao u to da slava Lorkine Nevjerne žene ne seže izvan španjolskoga govornog kruga kojem jezikom pripada, Nevjerna žena Luke Paljetka i Ivana Lovrenčića uvjerit će ga u suprotno.

U cijelosti dvojezično španjolsko/hrvatsko izdanje (zapadna stranica španjolski, istočna hrvatski) na sedamdesetak stranica posvećeno je Nevjernoj ženi, koja u svom hrvatskom prijevodu Luke Paljetka i španjolskom Lorkinu izvorniku čini srce knjige, a oko njih je isprepleteno pet Lovrenčićevih majstorskih radova nadahnutih pjesmom.

Vrlo opširan uvodni esej/predgovor posvećen je manjim dijelom Lorki i zbirci Ciganski romancero, a većim dijelom samoj romanci Nevjerna žena. Paljetak je njime predstavio Ciganski romancero (sadrži osamnaest romanci nastalih tijekom 1926. i 1927), njegovu višeslojnost i višeznačnost te značenje unutar Lorkina opusa. Zbirka je »abeceda stvarne i univerzalne Andaluzije«, »amalgam njezine zemlje i neba, noći vjetra, krikova i šutnje, slutnji i daljina, sna, maglovite jave i jasnog praskozorja, tame kojom gospodari vladarica cijelog Lorkina svijeta — tajanstvena, magnetična, nepredvidiva, svenazočna, smrtonosna zelenosrebrna Luna«. Paljetak tek malim dijelom analizira strukturu romance, a njezinu je sadržaju posvetio veliku pozornost. Nevjerna žena predstavljena je u svoj složenosti, čime je potaknuta glad za tim stihovima na kojima vrijeme jedva da je ostavilo traga, u čitatelja koji ne poznaje romancu, a one kojima je znana ovo izdanje uvodi u užitak ponovna susreta s poznatim, no uvijek novim Lorkom.

Lovrenčićevi crteži samostalno su umjetničko djelo koje, krojeno po vrhunskom verbalnom tijelu romance, naglašava dijelove njegove ljepote. Sklad slike i riječi izniman je, a na višestruku simboliku, kao i na mnogobrojne detalje koji postaju uočljivi tek pomnim promatranjem slika, upozorava vrlo iscrpan tekst Nevjerna žena Ivana Lovrenčića u kojem se ukazuje na sve paralele između pjesničkog i slikarskog rada. Uz taj tekst objavljeni su i Lovrenčićevi krokiji slika te na taj način svjedočimo i o postupku nastanka likovnog djela. Knjigom Nevjerna žena (La casada infiel) odana je počast ljepoti Lorkinih stihova, a ona je ujedno i lijepo sjećanje i hommage Ivanu Lovrenčiću, koji je preminuo na samom početku ove godine.

Sandra Cekol

Vijenac 255

255 - 11. prosinca 2003. | Arhiva

Klikni za povratak