Tjelovježba i sport

Željko Mataja, Život za sport i od sporta. Fenomenologija tjelovježbe i sadržaj treninga, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2003.

Zašto neki umjesto sporta izabiru sjedenje po kafićima? Tko ima pravo onomu tko se ne giba savjetovati gibanje i braniti mu užitak sjedenja po kafićima? Upravo od tih pitanja krenuuo je u knjizi Život za sport i od sporta Željko Mataja. Nema autoriteta koji nam može nešto zabraniti — odgovara odmah Mataja — no čovjek ima pravo znati istinu ili neki njezin provjereni dio o tome kakav život može izabrati kao socijalni izazov s obzirom na svoje genetsko nasljeđe, odnosno biološki materijal kojim raspolaže. Svjestan da je bit znanosti u stalnu propitivanju sebe sama Mataja je knjigu temeljio na najnovijim znanstvenim i tek manjim dijelom na empirijskim spoznajama te pregledno izložio sve relevantne podatke da bi se tek potom upustio u njihovu interpretaciju.

Željko Mataja cijeli se život bavio sportom. Diplomirao je na Visokoj školi za tehničku kulturu, radio kao profesor tjelovježbe, a velik dio radnoga vijeka bio je zaposlen u Savezu fizičke kulture. Pokretač je i moderator brojnih predavanja na kojima se razgovaralo o svim temama koje dodiruju sport i prvi je autor teorije treninga na genetski ustanovljenim temeljima, a kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu predavač je teorije treninga na tečajevima za trenere. Objavljuje članke u brojnim stručnim časopisima, a kao polemičar i esejist ogledao se u »Vjesniku« i »Sportskim novostima«, dok je u »Slobodnoj Dalmaciji« i »Jutarnjem listu« bio kolumnist.

Knjigu Život za sport i od sporta Mataja je podijelio u dva dijela. Prvom, naslovljen Pojavnost autor započinje definicijom pojmova s koje će češće koristiti u knjizi — tjelesna kultura, tjelovježba, sport. Nižu se potom poglavlja Što bi valjalo očekivati od nastave i natjecanja?, Zdravlje i sport, vrlo zanimljiv tekst Sport i nasilje nad njim i u njemu i druga, a prvi dio knjige zaključuje poglavlje Darovitost.

U drugom dijelu knjige, naslovljenu Trening, Mataja piše o treningu (njegovim metodama, periodizaciji, strukturi, planiranju) te sportskoj formi, a u poglavlju Razvojni put vrhunskih dometa u sportu izlaže kratku kronologiju suvremenih olimpijskih igara. Veliku pozornost autor je posvetio i pripremama (tjelesnim, taktičkim, psihičkim, tehničkim...) sportaša.

U pogovoru na kraju knjige Mataja navodi da se trudio pisati popularno i nastojao dati pristup bez magičnih formula i mehaničkih postupaka kojima su skloni empiristi.

Rezultat takva načina pisanja jest knjiga udžbeničke cjelovitosti te stoga korisno štivo za sportaše i trenere, a kako je pisana vrlo razumljivo, zanimljiva je i ljudima koji nisu izravno vezani uz sport.

Sandra Cekol