Suvremene teme i perspektive

Suvremene teme i perspektive

U organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske 6. i 7. studenog održan je filozofski simpozij pod naslovom Filozofija znanosti: suvremene teme i perspektive. Skup je okupio osamnaest sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, koji su izlaganjima omogućili primjeren uvid u današnje stanje i razinu filozofskih istraživanja analitičke orijentacije na spomenutim prostorima. U sklopu simpozija održana je i komemoracija za Srđana Lelasa (1939-2003), jednoga od svakako najzaslužnijih za razvoj filozofije znanosti u nas.

Filozofija znanosti

Simpozij je otvoren referatom Borisa Kožnjaka (Što je to — filozofija znanosti), u kojemu je autor pokušao dati vlastiti doprinos promišljanju filozofijskoga utemeljenja filozofije znanosti. Kožnjak drži da se metafizičnost (svojevrsni ne-zaborav bitka) može osigurati tako da se filozofija znanosti pita o samim temeljima znanosti, koje iz aspekta samih znanosti nikada ne mogu biti propitane. Darko Polšek u svom je referatu pod naslovom Very big science — obnova dijalektike oslobođenja postavio pitanje o tome kako se mali narodi mogu nositi s političkom i vojnom nadmoći Sjedinjenih Država, djelotvornim u programu sjedinjenja znanstvenih spoznaja (converging technologies), i time ukazao zapravo na određeni aspekt problema odnosa znanosti i etike u suvremenom svijetu. Zdravko Radman u referatu (Znanost o umu: problemi i perspektive) dao je primjeren uvid u sadašnje stanje znanosti o umu te se uglavnom bavio odnosom mozga i uma, tj. svojevrsnom stvaralačkom autarkičnošću uma.

U referatu Modalne intuicije Nenad Mišćević bavio se problematikom rascjepa između spoznavajućeg subjekta i stvarnosti u teoriji spoznaje i pokušao pomiriti tezu da je naš um oblikovan od strane stvarnosti s onom o tome da su spoznate nužnosti u zbilji nametnute od uma sama. Josip Hrgović (Evolucijski indeterminizam) razmatrao je osnovne momente problematike evolucije, a Predrag Šustar (Zakoni prirode, znanstveni zakoni i biološki iskazi) unutrašnje poteškoće generalizacije empirijskih zakona prirodne znanosti. Boran Berčić u svojemu je referatu pod naslovom Epistemološke osnove naturalizma dao dobar pregled problema koji se javljaju unutar pozicije radikalnog skepticizma spram empirijske spoznaje vanjskoga svijeta. Ivica Picek u referatu Od prirodne znanosti do kozmičke fizike bavio se mogućnostima odnosa fizike i filozofije.

U predavanju Pojava kompleksa u pojmovnoj strukturi Aristotelove Fizike Andrej Ule i Zoran Primorac dali su nekoliko uvodnih naznaka o vlastitom projektu promišljanja sveze između kompleksnog i pojmovnog mišljenja. Kristijan Krkač u svom je radu (Wittgensteinov realizam i antirealizam u Napomenama o temeljima matematike) pokazao kako je Wittgenstein postavio i nastojao riješiti ontološki problem realizam-proturealizam. Tihomir Vukelja (Vrijeme u kvantnoj fizici) i Mladen Domazet (Kvantna fizika kao principna teorija) bavili su se nekim aspektima kvantne teorije i mogućim svezama s filozofijom, a Zvonimir Šikić je u referatu Newcombov problem dao prijedlog rješenja problema u teoriji odlučivanja.

Žive diskusije

Snježana Prijić-Samardžija (Neke epistemološke posljedice dualne teorije vizualne percepcije) izlagala je o problemima odnosa realizma i proturealizma, pitajući se možemo li vidjeti svijet kakav uistinu jest i gradeći vlastita promišljanja na teoriji o dorsalnom i ventralnom vizualnom sustavu. Dunja Jutronić (Učenje jezika: empirizam ili racionalizam?) razmatrala je empirijske i racionalne aspekte učenja jezika, a Majda Trobok (Može li strukturalizam riješiti probleme platonizma u filozofiji matematike) mogućnosti nekih strukturalističkih rješenja u filozofije matematike. Elvio Baccarini u referatu pod nazivom Etička i znanstvena argumentacija na primjeru bioetike bavio se mogućim utemeljenjem etike na tragu Rortyjevih promišljanja. Simpozij je završio referatom Davora Pećnjaka (Kakav status u znanosti ima umjetna inteligencija?), u kojemu je Pećnjak nastojao pokazati da istraživanja umjetne inteligencije pripadaju u empirijsku znanost.

Zaključno se može reći da je simpozij Filozofija znanosti: suvremene teme i perspektive u potpunosti uspio u pokušaju da interdisciplinarnim pristupom osvijetli sadašnji trenutak filozofije znanosti. Predavanja su bila popraćena vrlo živim raspravama, a raduje i dobar odziv publike.

Petar Šegedin