Meierova crkva u Rimu

Meierova crkva u Rimu

Potkraj listopada u rimskom je predgrađu Tor Tre Teste svečano otvorena nova crkva sagrađena prema zamisli Richarda Meiera, pobjednika u konkurenciji šest arhitektonskih zvijezda (T. Ando, G. Benisch, S. Calatrava, P. Eisenman, F. Gehry i R. Meier) na natječaju za Rimsku milenijsku crkvu 2000, čime je vrh katoličke crkve smjerao, u prigodi velikoga jubileja, potaknuti istraživanje suvremenoga karaktera sakralnog, no realizacija se neplanirano oduljila. Meierova ideja crkve zasniva se na ekspresiji jednostavnih elemenata — triju konveksno zakrivljenih međusobno preklopljenih zidnih ploha što obuhvaćaju prostor za bogoslužje, krstionicu i bočnu kapelicu. Između razmaknutih betonskih jedara umetnute su ustakljene plohe pročelja i krova što kontrolirano propuštaju svjetlo stvarajući atmosferu sakralnosti u interijeru građevine. Meierova zamisao, u kojoj nema ničega revolucionarnog, zasnovana je na simbolizaciji Sv. Trojstva i kompendij je suvremenih formalnih pristupa sakralnoj tipologiji, objedinjujući ideje luka, kupole, tornja i paralelnih zidova s igrom svjetla.

Arhitektonski simpozij u Raši

U Raši je 15. studenog održan drugi Simpozij o modernoj i postmodernoj arhitekturi. Pokrenut 2002. na inicijativu arhitekata Berislava Iskre i Antonija Rubbija, koji je organizirao i ovogodišnju manifestaciju uz pomoć mjesnih vlasti i načelnika Raše Josipa Knapića, simpozij je osmišljen kao poticaj obnovi najmlađega istarskoga grada, rudarskog naselja podignuta 1937. prema zamisli arhitekta G. Pulitzer Finalija, i nukleus budućega Regionalnog centra u Raši sa zadatkom dokumentiranja i valorizacije istarske arhitekture. Na simpoziju su s izlaganjima o pojedinostima moderne i postmoderne arhitekture sudjelovali: Berislav Iskra, koji je govorio o vlastitom ostvarenju stambeno-poslovne zgrade u Rovinju, Jugo Jakovčić iznio je tri primjera novoga modernizma u Istri; Iva Körbler komparirala je hrvatski funkcionalizam i talijanski racionalizam, Krešimir Galović govorio je o relaciji moderno-postmoderno kroz prizmu detalja u arhitekturi, Vinko Penezić analizirao je dvije modernističke vile u Češkoj, Krešimir Rogina znamenitu vilu Malaparte, a Antonio Rubbi ostvarenje pulske pošte, a pročitan je i referat Tomislava Premerla o vrednovanju i zaštiti moderne arhitekture. U sklopu simpozija promovirana je i najnovija knjiga A. Rubbija Moderna i postmoderna arhitektura u Istri 3, u kojoj su sakupljeni njegovi tekstovi objavljeni u »Glasu Istre« u posljednje dvije godine. Nakon zanimljivih rasprava dogovoreno je da tema sljedećeg simpozija bude stanovanje.

Izložba o Gottfriedu Semperu

U ciriškom Muzeju za dizajn do 25. siječnja sljedeće godine postavljena je izložba posvećena Gottfriedu Semperu (1803-1879). Kao ni jedan drugi arhitekt njegova doba Semper je kombinirao široku paletu arhitektonske prakse s vrijednim teoretskim radom. Retrospektivom su prezentirani crteži, makete, slike i tekstovi u svrhu rekonstrukcije arhitektonskog univerzuma jednog od najvećih njemačkih teoretičara i dizajnera devetnaestog stoljeća, uključujući i znameniti autorov magnum opus teorije arhitekture i kulture Der Stil in den technischen und tektonischen Künsten. Drezdenska umjetnička galerija, sinagoga i Hoftheater, koji je rekonstruirao nakon požara, Ciriška politehnika, gradska vijećnica u Winterthuru te urbanistički planovi svjedoče o vjerovanju Michelangela 19. stoljeća, kako ga prozvaše suvremenici, u arhitekturu kao monumentalni sjaj. Izložbu prati i opširan katalog u izdanju nakladnika Prestel.

Vinko Penezić