KRONIKA DOGAĐAJA

»Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, br. 3, god. IV, studeni 2003. izašao je iz tiska.

Petnaestoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Čitluk predstavio je na Interliberu, 26. međunarodnom sajmu knjiga i učila, svoju izdavačku djelatnost uz ugodno druženje obogaćeno domaćom hercegovačkom ponudom jela i pića. Iz nakladničke djelatnosti posebno su izdvojene knjige Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje Čedomila Šilića, Kratka povijest Bosne Srebrene prof. dr. Serafina Hrkača, Braća Golemci, Za stolom od kamena i Djevojka Drina Gracijana Raspudića, Brotnjo: Zbornik II. i »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«.

Trećega studenoga u Galeriji Kluba Matice hrvatske Čitluk otvorena je izložba akademskoga slikara i pjesnika Branimira Bartulovića, rođena 1955. u Blatu na Cetini. Bartulović je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg, na Odsjeku slikarstva, u klasi profesora Ante Kajinića, izlagao je na više skupnih i samostalnih izložbi; objavio je tri zbirke poezije, Kristali duše, Suze kiša i Kuća na poli. Izložba se može razgledati do 30. studenoga.

Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Župni ured Krista kralja iz Čitluka otvorili su 23. studenoga u Galeriji fra Didaka Buntića izložbu slika i skulptura iz zbirke fra Nikole Bošnjaka.

Kaštela

Neobično vrijednim vjersko-kulturnim događajem u crkvi Gospe od Ružarija u župi Sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starom u subotu, 15. studenoga, obilježeni su istodobno život i djelo don Frane Bega (1920-2000), i njegovom zaslugom, točno tri godine poslije njegove smrti i spomen na 800 preminulih svećenika Kaštela u pet stoljeća. Naime, zalaganjem Matice hrvatske Kaštela, a osobito njegova predsjednika dr. Milana Hodžića, objavljen je rukopis Svećenici Kaštela (XV-XXI. stoljeće), čiji je autor don Frane Bego, koji je u Kaštel Starom bio župnik od 1959. do 1969. Knjiga je ilustrirana osobito vrijednim fotografijama. U knjizi su između ostalih primjerice najstariji prijepis (iz 1568. godine) Trpimirove darovnice (852), luk oltarne pregrade iz 7/9 stoljeća iz riznice župne crkve u Kaštel Sućurcu, ili križ s pluteja oltarne pregrade (9. stoljeće) s lokaliteta Sv. Marte u Bijaćima u Kaštel Štafiliću... Uz urednika dr. Hodžića o knjizi koja bilješke autora don Frane Bege daje izvorno, i sasvim sigurno dragocjena je potpora za dopune, a osobito daljnja nova istraživanja, posebno crkvenih povjesničara, govorio je prof. dr. sc. Josip Čorić, profesor Teološkog fakulteta u Splitu i Katehetskog instituta u Zadru. Na značenje objave rukopisne građe podsjetio je i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, podsjetivši se krajem šezdesetih prošlog stoljeća na neobično korisne susrete zagrebačkih studenata sa don Franom Begom. Misu zadužnicu za sve umrle svećenike Kaštela služio je dr. sc. don Ilija Vuletić.

Križevci

Na 26. međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber, 12. studenoga, predstavio se Ogranak Matice hrvatske Križevci. Najveću pozornost posjetitelja privukle su knjige Franje Husinca: Fran Gundrum Oriovčanin: gradski fizik u Križevcima, Marijana Jošta: Intelektualni izazov tehnologije samouništenja, Zdenka Baloga: Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku i Nikole Bengera: Kraljica mučenika te Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti.

Kutina

Ogranak Matice hrvatske Kutina nakon što je uspostavio veze s Hrvatima u Vojvodini (Tavankut), te u Bosni i Hercegovini suradnjom sa sarajevskom Maticom hrvatskom, polovicom studenoga imao je zapaženo studijsko putovanje u Gradišće. Sudionici, članovi Matičinih ogranaka iz Kutine i Popovače, posebno pamte boravak u selima s hrvatskom većinom Panjgrtu, te Oslipu, gdje su slušali i misu na gradišćanskom jeziku. U tom su mjestu kušali vina poznatoga proizvođača Ericha Schruiffa, inače jednog od pobjednika na kutinskoj izložbi vina. S predstavnicima kulturnih, posebno glazbenih, društava gradišćanskih Hrvata razgovaralo se o nastupu njihovih društava u Moslavini. Dvodnevno putovanje uz izvrsno vodstvo Drage Budesilića i Mladena Mitra uključilo je posjet trajnim znamenitostima Beča, ali i aktualnim kulturnim zbivanjima, među kojima i izložbe Alberta Dürera. Putovanje je završilo u Frankavi, mjestu gdje je i Meštrovićev spomenik jednoj od najpoznatijih osoba znanosti i kulture gradišćanskih Hrvata — Mati Meršiću-Miloradiću.

Ljubuški

Ogranak Matice hrvatske Ljubuški organizirao je u petak 31. listopada 2003. tribinu kojom je obilježeno 60 godina od smrti Kasima Gujića, gotovo zaboravljenoga publicista, novinara, kroničara i povjesničara amatera. Gujić je rođen 1906. u Ljubuškom, a ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima u Zagrebu 1943. Pisao je o protuhrvatskoj politici beogradskog duhanskog monopola, o hrvatskom podrijetlu bosanskohercegovačkih muslimana, a posebno muslimanskog plemstva Kapetanovića, Filipovića, Ljubunčića i drugih. Objavio je više historiografskih radova u periodici, kao i više od stotinu članaka po tisku, između dva svjetska rata. Kasim Gujić bio je proganjan od vlasti Kraljevine Jugoslavije i prešućen od vlasti komunističke Jugoslavije. O njemu je govorio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ivo Lučić.

Petnaestoga studenoga u prostorijama nove gradske vijećnice Ogranak Matice hrvatske Ljubuški organizirao je predstavljanje autobiografskoga romana Eden Bušić Ljubavnici i luđaci. Knjiga je posvećena Zvonku Bušiću, koji već dvadeset i sedam godina služi kaznu u američkom saveznom zatvoru u Kansasu. O knjizi i o Zvonku Bušiću govorila je njegova supruga Eden Bušić i dr. Tihomir Bušić, predsjednik Odbora za oslobođenje Zvonka Bušića.

Mostar

U sklopu devete obljetnice oslobođenja Kupresa, Hrvatski dom Kupres organizirao je predstavljanje knjige dr. Bože Žepića Enigma Bosne i Hercegovine, a ujedno je održana i tribina o aktualnoj situaciji i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Josip Muselimović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Mostar, koji je i recenzent knjige, predstavio je knjigu zajedno s Mirkom Bošvićem, predsjednikom Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine. Božo Žepić u knjizi se založio za znanstveni pristup problemima Hrvata u Bosni i Hercegovini te za bitku za zelenim stolom, parlamentarnim putem. Kazao je kako se svi narodi iseljavaju iz Bosne i Hercegovine, ali su štete za Hrvate najveće. Iseljavanje i natalitet veliki su hrvatski problem. Na tribini je istaknuto kako ne treba ponavljati greške iz povijesti.

Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izaslanstvo Ogranka Matice hrvatske Mostar, razgovarali su 6. studenoga u Sarajevu o tijeku priprema za održavanje tradicionalne, međunarodne kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske 2004. Gospodin Čović kazao je da će Ogranak Matice hrvatske Mostar, kao i do sada, imati potporu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Mostar, 10. studenoga u Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine Kosače, predstavljena je knjiga Inventivnost tima autora dr. Dragana Čovića. Knjigu su predstavili prof. dr. Frano Ljubić, rektor Sveučilišta u Mostaru, mr. Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija Mostar, dr. Branko Katalinić, sa sveučilišta u Beču, i sam autor. U glazbenom su dijelu programa nastupili Ferdinand Zovko, bariton, i Meliha Kolukčija, na glasoviru.

Mrkopalj

Četrnaestoga studenoga u Spomen-domu u Ronjgi održana je večer predstavljanja Ogranka Matice hrvatske Mrkopalj, na kojoj su sudjelovali pjesnici Ankica Crnić, Silvana Kružić, Jadranka Pavlek, Marko Starčević i Damjan Vasiljević te poseban gost Franjo Starčević.

Osijek

U povodu Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske Osijek bio je suorganizator IX. dana makedonske kulture, koji su se u Osijeku održavali od 9. do 11. studenoga. Tom su prigodom Stanislav Marijanović, predsjednik osječkoga ogranka Matice hrvatske, Helena Sablić Tomić i Boris Pavlovski predstavili zbornik radova Dani Dimitrija Konstantina Miladinova, uz nastup glazbene skupine Vardarki, makedonskoga kulturnoga društva Braća Miladinovci iz Osijeka. Stanislav Marijanović tom je prigodom spomenuo nesebičnu suradnju Ogranka Matice hrvatske Osijek s Društvom Makedonaca, kao i suradnju Pedagoškog fakulteta sa Sveučilištem i Filozofskim fakultetom u Skoplju, gotovo trideset godina. Predstavljeni Zbornik zbirka je jedanaest znanstvenih radova sa znanstvenoga skupa održana 2001. u Zagrebu i Đakovu. Riječ je o tekstovima na makedonskom i hrvatskom jeziku podijeljenim u tri temeljne skupine — o aspektima života braće Miladinov, poveznica s Josipom Jurjem Strossmayerom te o makedonskoj književnosti u Hrvata.

Petrinja

Predstavnici Ogranka Matice hrvatske Petrinja prisustvovali su predstavljanju knjige Željka Badovinca O povijesti sporta u Glini, 21. listopada, u Središnjici predstavljanju Ogranka Matice hrvatske Ogulin, a 3. studenoga Desetim Kukuljevićevim danima u Varaždinskim Toplicama. Na Kukuljevićevim danima dr. Ivica Golec, dopredsjednik petrinjskoga Ogranka, izlagao je o čitaonicama i knjižnicama Vojnoga komuniteta i grada Petrinje od 1864. do 1900.

Trećega studenoga u Prvoj osnovnoj školi u Petrinji mladi su knjižničari škole, u povodu Mjeseca hrvatske knjige priredili program posvećen toj manifestaciji. U predvorju najstarije školske zgrade u Petrinji, uz pomoć knjižničarke Draženke Vuković, organizirano je predstavljanje knjige njihova učitelja povijesti, Ivana Rizmaula, dopredsjednika petrinjskoga Ogranka Matice hrvatske, Blagdan i svagdan petrinjski. »Ovom knjigom želio sam otrgnuti od zaborava život naših predaka i ostaviti zapisano kakvi su nekada bili blagdani i drugi običaji te tradicija grada i okolice Petrinje. U svojim domovima njegujte domaće hrvatske navike, ne dopustite da se stari običaji zaborave i nestanu«, pozvao je učenike Ivan Rizmaul. Članovi velikoga školskog zbora, pod ravnanjem Mladena Čakarića, pjevali su poznate stare petrinjske pjesme i napjeve.

Na štandu Matice hrvatske i Nakladnoga zavoda Matice hrvatske, koji izlažu na Interliberu, 13. studenoga, predstavio se Ogranak Matice hrvatske Petrinja. Iz nakladničke djelatnosti izdvojene su dvije knjige Ivice Goleca: Povijest grada Petrinje i Petrinjski biografski leksikon, Petrinjski zbornik skupine autora, knjiga Ive Maroevića Rat i baština u prostoru Hrvatske te Davora Salopeka Monografija — Petar Salopek.

Rijeka

Četrnaestoga studenoga u velikoj dvorani Euroherca Ogranak Matice hrvatske Rijeka organizirao je književnu tribinu na kojoj je predstavljena knjiga političkih ogleda Tomislava Nurnbergera Ognjištar u mRačnoj demoNkraciji. Knjigu su predstavili Damir Borovčak, predstavnik nakladnika, Nenad Piskač, književnik i novinar, te Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka.

U izložbenom salonu Filodrammatice 17. studenoga svečano je otvorena izložba akvarela Nikole Reisera pod naslovom Cijeće. Organizator izložbe Likovni je razred Ogranka Matice hrvatske Rijeka u suradnji s Galerijom Arh. Izložba je otvorena do 30. studenoga.

Samobor

Večer emocija i pijeteta

Himnom Lijepa naša počelo je predstavljanje knjige poezije Ranke Novosel Od prvoga slova do vitezova, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Samobor i Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskoga rata grada Samobora i općine Sveta Nedjelja, koje je održano 21. listopada u samoborskoj knjižnici.

Nakon himne prisutni su minutom šutnje odali počast svim poginulim braniteljima Domovinskoga rata. Prigodno je slovo izrekao Žarko Adamek, samoborski gradonačelnik, koji je rekao da je otimanje od zaborava najmanje što možemo učiniti za branitelje te da ne smijemo nikad zaboraviti njihovu žrtvu za Hrvatsku, jer i sami moramo biti spremni za žrtvu kako bi Hrvatska bila zemlja sretnih ljudi. Sjetno raspoloženje nabijeno emocijama vladalo je u prostoru Gradske knjižnice kada su Đurđa Purić, predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskoga rata grada Samobora, brigadir Adolf Paar, prvi zapovjednik 151. samoborske brigade i Ranka Novosel predstavili pjesme posvećene poginulim hrvatskim braniteljima, koje nikoga nisu ostavile ravnodušnim, pjesme utemeljene na motivima ratnoga žrtvovanja, tragičnoj smrti hrvatskih ratnika, dječaka — vitezova. Pozorno se slušala svaka riječ, svaki stih. Đurđa Purić, boreći se u pojedinim trenucima s navrlim emocijama, govorila je da je zbirka Od prvog slova do vitezova vrijedan prilog svjedočanstvima o ratu od 1991. do 1995, da su Hrvati oduvijek sanjali slobodu, o čemu postoje brojni pisani tragovi, no i upozorila da se premalo zna i piše o toj povijesti. O oslobođenju Hrvatske napisano je dosta tekstova, ali se istina u njima često iskrivljuje te se izjednačavaju žrtva i agresor. Stoga su, naglasila je, potrebna prava svjedočanstva o ratu. Samoborski su sinovi u obranu krenuli nepripremljeni za rat, ali su otišli s velikim hrvatskim srcem i poginuli zbog mržnje okupatora. Gospođa Purić obratila se Ranki Novosel, koja se u poeziji posvećenoj poginulim braniteljima poistovjećuje s majkom koja ne može više zagrliti svoje dijete, zahvalila je na prelijepim stihovima o poginulim sinovima, »i onom iz Dalja, i onom iz Nuštra, i onom iz Cernika, i onom iz Slunja«. Adolf Paar naglasio je da pjesme dovoljno govore o težini trenutka, a da svrha zbirke mora biti da budući naraštaji znaju cijeniti žrtvu naših branitelja. Ranka Novosel pratila je te mladiće od rođenja do odlaska u rat, a oni su zbog svoje mladosti bili nestrpljivi i željeli što prije krenuti u oslobađanje. Iako neki pojedinci tvrde da je samoborska brigada bila prekratko na bojišnici, Paar je upitao — nije li život pedeset i dva poginula branitelja iz samoborskoga kraja pravi pokazatelj kako su se borili Samoborci. On je potom dodao da, nažalost, osam godina nakon Oluje Domovinski rat nije dovoljno cijenjen, a ratni heroji kao da ne postoje. Napomenuo je da se priprema monografija o 151. brigadi kako se ne bi zaboravila žrtva branitelja.

Ranka Novosel prisutnima je u prepunoj knjižnici pročitala nekoliko pjesma iz zbirke, a večer prepunu emocija i pijeteta prema poginulima uljepšale su glazbom Samoborke, pod ravnanjem dirigenta Bojana Pogrmilovića.

Cvijeće koje je dobila u prigodi predstavljanja zbirke Od prvog slova do vitezova, gospođa je Ranka položila kod Spomenika palim braniteljima, u Parku Domovinske zahvalnosti.

Ovogodišnje obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u Samoboru započelo je, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Samobor i Gradske knjižnice, 15. listopada na Odjelu za odrasle Gradske knjižnice u Samoboru, gdje je predstavljena zbirka pjesma Horvacka zemlica. Riječ je o zborniku pjesama, koje su nastale za vrijeme trodnevnih svečanosti kajkavskoga stvaralaštva u Samoboru u svibnju 1971, a prvi se put objavljuju nakon trideset i dvije godine čekanja. Zbirka je dobila ime Horvacka zemlica po pjesmi Paje Kanižaja, a riječ je o antologiji kajkavskoga pjesništva, jer donosi najbolje radove iz toga razdoblja. O sudbini pjesama i zbirke govorili su Ranka Novosel, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Samobor i Joža Skok, urednik zbirke. Gospođa Novosel podsjetila je prisutne da su mnogi članovi samoborske Matice i pjesnici čije su pjesme objavljene u zbirci umrli, pa im je odana počast minutom šutnje. Za tadašnju smotru radove je poslalo pedesetak autora, a u zbirci su objavljene pjesme trideset i pet autora. Joža Skok napomenuo je da je smotra kajkavskoga stvaralaštva 1971. održana u Samoboru, što je bila velika čast, i da se još potkraj iste godine namjeravalo objaviti zbirku, ali kako su se političke prilike promijenile, to nije nikad učinjeno. Autore nije birao prema regionalnom načelu, ali se na kraju ispostavilo da je zbirka reprezentativno izdanje autora iz svih kajkavskih područja. Okupljene su pozdravili Mirjana Dimnjaković, ravnateljica knjižnice i Žarko Adamek, samoborski gradonačelnik, a radove iz Horvacke zemlice pročitali su Smiljka Bencet i Miroslav Burić, glumci koji su iste te pjesme čitali i na smotri prije trideset i dvije godine.

Šesnaestoga listopada, u nastavku obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, u samoborskoj je knjižnici predstavljen zbornik Pet godina pjesničkih susreta djece samoborskoga kraja, koji je okupio velik broj djece i njihovih mentora — učitelja, te članova prosudbene komisije, koje je stalna članica Ranka Novosel, predsjednica samoborskoga Ogranka Matice hrvatske. Zbornik sadrži devedeset i devet učeničkih pjesama, od toga sedam haikua i jedan prozni rad, koje su nastale od 1999. do 2003, a uredile su ga Mira Čebušnik, Mirjana Dimnjaković i Irena Šepl. Za bolji ugođaj pjesničkoga susreta djece samoborskoga kraja pobrinuo se ansambl Šmidhen, koji je izveo nekoliko kajkavskih pjesama, a nagrađene je dječje pjesme čitao Kristijan Potočki, zagrebački glumac.

Sarajevo

Novi broj tromjesečnika za umjetnost i znanost »Hrvatska misao«, br. 27-28, god. VII, travanj — rujan 2003, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Sarajevo, izašao je iz tiska. Časopis je, kao mjesečnu reviju, pokrenuo Glavni pododbor Matice hrvatske u Sarajevu na Utemeljiteljskoj skupštini, održanoj 29. kolovoza 1943. S brojem osmim (kolovoz, 1944) »Hrvatska misao« prestala je izlaziti, a kao tromjesečnik za kulturu, obnovljen je u prosincu 1996. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Mirko Marjanović.

Sisak

U sisačkom Gradskom muzeju 13. studenoga otvorena je izložba pod naslovom Ne zaboravimo, koju su postavili Ogranak Matice hrvatske Sisak i udruge proistekle iz Domovinskoga rata grada Petrinje. Otvarajući izložbu, Hrvoje Bešlić, jedan od autora, podsjetio je da je u Domovinskom ratu poginulo više od petsto Petrinjaca, a za neke od njih još se ne zna ni gdje su im grobovi. U vremenu kad naše društvo zahvaća dirigirani zaborav, a od nas se traži oprost pa čak i kajanje, na zločinačkoj strani još nema ni trunke kajanja. Želja nam je da ova izložba bude iskra stalnoga gradskoga postava, koji će govoriti o stradanju i borbi Petrinjaca da budu svoji na svome — zaključio je Bešlić.

Skradin

Tihi pregaoci

U Samostanu sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku, 7. studenoga, u povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, započeo je znanstveni skup o Josipu Banovcu pod naslovom Josip Banovac i homiletička književnost, koji su organizirali Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić iz Šibenika te Ogranak Matice hrvatske Skradin, a koji se održavao u Šibeniku, Skradinu i Visovcu. To je četvrti skup posvećen manje poznatim hrvatskim piscima 17. i 18. stoljeća podrijetlom ili djelovanjem vezanim uz Šibenik i šibenski kraj.

Petnaestak književnih povjesničara i jezikoslovaca (Pavao Knezović, Hrvojka Mihanović-Salopek, Bojan Marotti, Ines Srdoč-Konestra, Nikica Kolumbić, Ivan Karlić, Mirko Valentić, Alojz Jembrih, Ivan Bekavac-Basić, Stanko Piplović) izložilo je radove o Josipu Banovcu u povodu tristote obljetnice rođenja toga franjevca iz Čiste, u zaleđu Šibenika, jednoga iz skupine pisaca koji iza sebe nisu ostavili velika djela, ali su, kako ih naziva akademik Radoslav Katičić, jedan od pokretača šibenskih znanstvenih skupova, bili »tihi pregaoci«, koji su pisanom riječi »predavali duhovne i kulturne vrijednosti, pučki jezik odmjeravali o izražajne zahtjeve svoga doba i tako polagali temelje današnjem našem standardnom jeziku«. Fra Josip Banovac stoji uz bok Pavla Posilovića, Tome Babića i Petra Kneževića, čija su djela bila temom prijašnja tri znanstvena skupa u istoj organizaciji. Djelovanje Josipa Banovca vezano je uz šibenski samostan sv. Lovre, važno crkveno i kulturno središte na hrvatskom tlu u 18. stoljeću. Godine 1717. primljen je u franjevački red, u dva je navrata bio župnik u Šibeniku, gdje je i predavao teologiju, a 1732. imenovan je gvardijanom samostana sv. Lovre. O zaslugama Josipa Banovca, »svake časti dostojna građanina Šibenička«, pisao je 1745. franjevački pisac Luka Vladimirović. Od Banovčevih »dvadeset Kniga od nauka duovnoga«, koje spominje Vladimirović, danas je poznato tek deset. Od djela koja su došla do naših dana nekoliko je zbirki propovijedi. Jedna od njih namijenjena je svećenicima nevičnim latinskom jeziku »za milu braću Harvaćane, redovnike hrvatskog slova«. Kao vrstan propovjednik fra Banovac dao je znatan prinos propovjedničkoj literaturi jer se njegove propovijedi izdvajaju težnjom da budu izrečene jednostavnim i svima razumljivim jezikom. Zanimljiva je i Banovčeva knjiga Blagoslov od polja, objavljena 1767. u Anconi, koja je opširna zbirka blagoslovnih i zaklinjačkih molitvi s pomoću kojih svećenici mogu »zaklinjati, proklinjati i progoniti, polja blagosivati i svaka koja su na službu ljudsku posijana i posađena, iz njih škodljivu živinu izgoniti«. Trideset godina nakon Banovčeve smrti njegova knjiga Ubojstvo duše razložite objavljena je u Zadru. Bila je to prva knjiga šibenskoga pisca objavljena na hrvatskome tlu.

Drugi dan ovoga skupa održan je, nakon izleta do Skradinskoga buka, u samostanu na Visovcu, gdje je predstavljen Zbornik radova o Petru Kneževiću, vjerskom piscu, pjesniku, prevoditelju i skladatelju, s prošlogodišnjega skupa, o kojem su govorili Alojz Jembrih, Josip Lisac i akademik Radoslav Katičić. Časopis za crkvenu glazbu »Musica sacra« predstavila je Hrvojka Mihanović-Salopek, sa suradnicima Alojzijom Persoli i Lucijom Andrel, koje su Kneževićev stvaralački opus osvijetlile u ediciji Sveta glazba.

Slavonski Brod

»Hrast hrvatske književnosti«, Dragutin Tadijanović, čilo je proslavio svoj devedeset i osmi rođendan. Rođendansko slavlje su mu u Hrvatskom kulturnom klubu, po tradiciji, priredili Gradsko poglavarstvo Slavonskoga Broda i Hrvatski kulturni klub Zagreb, a u ime Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod čestitala mu je prof. Jasna Ažman.

Nakladnička djelatnost slavonskobrodskoga Ogranka Matice hrvatske predstavljena je 14. studenoga na Interliberu, međunarodnome sajmu knjiga i učila. Posebnu su pozornost privukle knjige za djecu Ivane Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine, Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Žabe traže kralja, Monografija Brod Mirka Marijanovića i Zbornik o Dragutinu Tadijanoviću u povodu 95. pjesnikova rođendana.

Split

U sklopu Jedanaestih dana Ogranka Matice hrvatske Split, 11. studenoga predstavljen je u dvorani Ogranka jubilarni broj časopisa Ogranka Matice hrvatske Split »Hrvatska obzorja«, br. 3-4/2002, god. X. »Hrvatska obzorja« pokrenuta su u doba Domovinskoga rata, kao rijedak časopis u južnoj Hrvatskoj koji je ispunjao i u potpunosti ispunio svoje poslanje i svrhu, časopis je posebno bio zrcalo djelovanja Matice hrvatske Split i njezinih članova. »Hrvatska obzorja« časopis su književnika, filozofskih i povijesnih tema i tema iz područja povijesti umjetnosti. Časopis je oblikovalo desetogodišnje neumorno uređivanje pokojnoga glavnoga urednika (i predsjednika splitskoga ogranka Matice hrvatske) prof. Ivana Boškovića, a u toj ulozi naslijedili su ga današnji glavni i odgovorni urednik dr. fra Petar Bezina i članovi uredništva Vjekoslava Sokol, Josip Botteri Dini i Mladen Vuković.

Knjigu Ivana Vrdoljaka-Gujića Rodoslovlja Grabovca, koju je izdao splitski Ogranak Matice hrvatske, 12. su studenoga predstavili dr. sc. Vlado Nuić, don Jure Vrdoljak i autor.

Trinaestoga studenoga u Splitu je gostovao Ogranak Matice hrvatske Mostar, koji je s Hrvatskom bratskom zajednicom, Ogranak sv. Duje Split, održao tribinu pod naslovom Položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, na kojoj su sudjelovali dr. Josip Muselimović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Mostar, prof. Jago Musa, ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije, prof. dr. Božo Žepić, s mostarskoga Pravnoga fakulteta i Josip Jović, novinar i publicist iz Splita.

U Muzeju grada Splita večer je 14. studenoga bila posvećena slikaru Emanuelu Vidoviću, u povodu pedesete obljetnice smrti. O Vidoviću su govorili Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i ravnatelj Moderne galerije, prof. Nela Žižić, kustos Muzeja i Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split.

U subotu, 15. studenoga, u Dvorani kotara Grad održana je svečanost u povodu pedesete obljetnice osnutka Ogranka Matice hrvatske u Splitu na kojoj su govorili Josip Botteri Dini, predsjednik splitskoga Ogranka, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, dr. don Živan Bezić, Nevenka Bezić-Božanić, Stijepo Obad, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zadar i Dragutin Pasarić, tajnik Ogranka Matice hrvatske Kutina. Istoga dana u dvorani Samostana sv. Frane prof. dr. Stijepo Obad, mr. Duško Kučina i prof. Marija Rušev predstavili su knjigu u izdanju Zmajskoga stola Zadar Ivo Mašina — kršćanski borac i mučenik za slobodnu i pravednu Hrvatsku.

Idućega dana u galeriji Muzeja grada Splita otvorena je izložba dokumentarnih fotografija Vukovar živi. U konkatedrali sv. Petra, sjećajući se stradavanja Vukovara, služena je sveta misa posvećena svim hrvatskim nevinim žrtvama; a u suradnji s udrugom Homo homini homo u tišini su zapaljene svijeće duž Vukovarske ulice u Splitu.

Devetnaestog studenoga Josip Botteri Dini, prof. dr. Đuro Vidmarović i Nevenka Nekić u dvorani Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta predstavili su knjigu Nevenke Nekić Poljubac antike, objavljenu u nakladi Bošković.

Knjiga Mate Lendića Bez brige, u izdanju Ogranka Matice hrvatske iz Makarske predstavljena je 20. studenoga u Dvorani kotara Grad. U programu predstavljanja sudjelovali su Mladen Vuković, Ferdo Šarić, Ivan Ivanda i Ante Škrabić.

Program Jedanaestih dana Ogranka Matice hrvatske Split završio je u crkvi sv. Dominika Cecilijanskim koncertom u kojem su sudjelovali splitski liječnici pjevači i mješoviti župni zbor Don Jakov Salečić iz Smokvice s otoka Korčule.

Trogir

U Galeriji Cate Dujšin Ribar, 11. studenoga, u sklopu proslave Dana grada, govorilo se o Mirku Sladi Šiloviću (1916-1992), trogirskom pjesniku, kroničaru i prvom ravnatelju Muzeja grada. Povod je bio desetogodišnjica izlaženja časopisa »Vartal« i predstavljanje najnovijega broja »Vartla«, glasila Ogranka Matice hrvatske Trogir, br. 1-2/2003, koji je posvećen Mirku Sladi Šiloviću. Časopis su predstavili Fani Celio Cega, predsjednica trogirskoga Ogranka, Stjepan Vuletić, urednik, Duško Geić, književnik, i dr. Anatolij Kudrjavcev, kazališni kritičar. Fani Celio Cega podsjetila je kako se od prvih dana obnove Ogranka 1990. Mirko Slade Šilović uključio i bio inicijator pokretanja časopisa. Prof. Stjepan Vuletićkazao je da je ovaj broj »Vartla« posvećen Mirku, koji se, već pod teretom godina i bolesti, bio živo uključio u uredništvo i dao ime časopisu, a prof. Duško Gejić podsjetio se zajedničkih godina koje je proveo radeći sa Šilovićem. Ljepotu ugođaja u spomen na šjor Mirka upotpunio je prigodni program, u kojem su nastupili Vinko Buble, pijanist, klapa Rašpe i Daniela Kontić-Stojan, koja je kazivala stihove Slade Šilovića. Radovan Slade Šilović, Mirkov sin, zahvalio je u ime obitelji svim očevim poštovateljima.

Varaždin

Dvanaestoga studenoga, u studijskoj knjižnici, u sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige 2003. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždinsko književno društvo i Gradska knjižnica Metel Ožegović priredili su predstavljanje Varaždinskoga književnog zbornika.

U povodu tristote obljetnice rođenja Ferdinanda Konšćaka, misionara i istraživača Donje Kalifornije, Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske Varaždin organiziraju znanstveni skup, koji će se održati 2. prosinca u Varaždinu i 3. prosinca u Zagrebu.

Varaždinske Toplice

U nastavku desetih Kukuljevićevih dana, koji su se od 3. do 6. studenoga održavali u Varaždinskim Toplicama, održan je niz programa. U organizaciji topličkoga Ogranka Matice hrvatske i predsjednice prof. Božene Filipan održan je okrugli stol pod naslovom Toplička suvenirska čipka Zlate Šufflay, u Dječjem vrtiću Tratinčica otvorena je knjižnica i galerija slika, a izaslanstvo Kukuljevićevih dana položilo je vijenac na spomen-ploču na kući topličkih velikana prof. dr. Mateja i Valentina Kirinića. U staroj školi otvorena je izložba ekološko-zdravstvene sekcije topličkoga Ogranka, u Hotelu Minerva održana je priredba koju su izveli učenici osnovnih škola iz Varaždinskih Toplica i Svibovca.

Vinkovci

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Gradskoga poglavarstva Vinkovci objavljena je knjiga Vlade Andrilovića Ispod golemoga neba (Povratak Tisića). Tiskana je kao sedma knjiga knjižnice Ravnica vinkovačkoga Ogranka. Roman je nastavak trodijelnoga Andrilovićeva romana Veliki hrast iz 1989, na što izravno upućuje i podnaslov romana Povratak Tisića. Urednik je knjige Marko Landeka, a 10. studenoga u dvorani Matice hrvatske u Vinkovcima predstavili su ga Katica Čorkalo, Miroslav Mađer i sam autor.

Trodnevna manifestacija IX. dani Josipa i Ivana Kozarca, koji su započeli polaganjem vijenaca na grobove Kozaraca na vinkovačkom Gradskom groblju, a nastavljeni znanstveno-stručnim skupom o Vladimiru Lunačeku, likovnom, glazbenom, kazališnom i književnom kritičaru, završeni su dodjelom nagrada ovogodišnjim laureatima. U dvorani jedne od najstarijih hrvatskih gimnazija, Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića, nagrada za životno djelo ove je godine dodijeljena Branimiru Bošnjaku, za znanstveno djelo, Krešimiru Nemecu za knjigu Povijest hrvatskih romana od 1945. do 2000, a za zajedničko djelo Slavonski tekst hrvatske književnosti, u nakladi Ogranka Matice hrvatske Osijek i Matice hrvatske Heleni Sablić Tomić i Goranu Remu.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Osnovne glazbene škole Josip Runjanin, u svrhu promocije ozbiljne glazbe među mladima, gosti ciklusa Vinkovačka glazbena scena, 21. studenoga, u dvorani Gradskog kazališta Joze Ivakića bili su Zagrebački solisti, koji su izveli djela Arcangela Corelli, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Petra Iljiča Čajkovskoga.

Zabok

Zatečeni tragičnom viješću da je u Jelsi izgorjela najstarija knjižnica i čitaonica na otoku Hvaru, prva knjižnica koja je osnovana na dalmatinskim otocima prije sto trideset i pet godina, s više od deset tisuća knjiga, Ogranak Matice hrvatske Zabok djelatnicima je knjižnice izrazio duboku žalost i poslao na dar sva svoja izdanja, s nadom da će i drugi Ogranci Matice hrvatske, kao i Središnjica, učiniti isto, i time pridonijeti obnavljanju izgorjeloga kulturnoga fonda.

Zadar

Jedanaestoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Zadar predstavio je nakladničku djelatnost na Interliberu, 26. međunarodnom sajmu knjiga i učila. Između ostaloga, predstavljen je pretisak Časoslov opatice Čike, knjige Statut Jadertina — Zadarski statut, Mate Suića Odabrani radovi iz starije povijesti Hrvatske, Alfonsa Cvitanovića Geografski rječnik i Vjekoslava Ćosića Zadarski jezični krajolici.

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar, u suorganizaciji s Ogrankom Matice hrvatske Gospić 13. studenoga predstavljen je časopis »Lička revija«. O časopisu su govorili prof. Ranko Šimić, urednik, i biskup Mile Bogović, a predstavljanju se kao gost odazvao i nadbiskup zadarski Ivan Prenđa.

Ogranak Matice hrvatske Zadar, Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Astronomsko astronautičko društvo Zadar suorganizatori su predavanja pod naslovom Čudesni svemir, koje je Ante Radonić održao 17. studenoga u dvorani Matice hrvatske.

Prof. dr. Morana Čale predstavila je knjigu prof. dr. Mladena Machieda Zrakasti subjekt / Talijanski pjesnici 20. stoljeća 19. studenoga, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar i Odjela za talijanski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru.

U čast Dana grada Zadra, 20. studenoga, Ogranak Matice hrvatske Zadar predstavio je treću knjigu dr. sc. Marijana Diklića, istaknuta znalca hrvatskih pravaških političkih stranaka u okviru Austro-Ugarske Monarhije i dalmatinskog pravaštva do kraja Prvoga svjetskoga rata,

Don Ivo Prodan / Političko djelovanje i parlamentarni rad. Historiografsko značenje ove knjige naglašava inače oskudna literatura o prvom izrazitom i najdosljednijem hrvatskom pravašu iz Dalmacije, don Ivi Prodanu, velikom, i do Diklića, malo spominjanu hrvatskom rodoljubu i borcu za ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu i samostalnu hrvatsku državu. U izvrsnoj monografiji u nekoliko poglavlja autor okom dobro upućena povjesnika prati rad don Ive Prodana kao najistaknutijega dalmatinskog pravaškog prvaka, koji je po riječima autora bio »iznimna osoba u dalmatinskoj, pa i općehrvatskoj politici druge polovice 19. stoljeća i u prva dva desetljeća dvadesetoga, iznimna i po tome što je od svih dalmatinskih političara prvi javno prihvatio i širio pravašku misao i za sebe otvoreno tvrdio da je starčevićanac«. Knjigu su prikazali prof. dr. Stijepo Obad, prof. dr. Šime Batović i autor.

Zadar — Povjereništvo Kukljica

Ogranak Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Kukljica, u biblioteci Vrijeme otoka, objavio je knjigu Josipa Mavra Kurijožna i goluža. Urednik je knjige Ivica Milić.

A. Č.-K.