Kiparska kolonija

Izložbe

Kiparska kolonija

Pušča Desetak kilometara od Zaprešića, u Pušči, organiziran je tijekom lipnja Ivanjski krijes, prva kiparska kolonija. Idejnom začetniku i stručnom voditelju Dragi Grgasu pridružili su se kipari Marijan Glavnik, Irena Podvorac, Iva Klarin, Helena Ohnjec, Vladimir Mičković i Irena Škrinjar. Budući da se okoliš oko skulptura još uređuje, kolonija na neki način još traje. Kolonija u Pušči zamišljena je kao trijenalni kiparski susret u kojem bi se prožimao prostor neurbane arhitekture i nove skulpture, uglavnom mlađih autora. Za ostale informacije obratite se Dragutinu Grgasu na telefon 091 505 5718.

Od Picassa do Bacona

Verona Izložba La Creazione Ansiosa — da Picasso a Bacon otvorena je do 11. siječnja u veroneškoj Palazzo Forti, a pokazuje nam devedesetak umjetnika koji su obilježili modernu umjetnost s predstavljenih otprilike dvjestotinjak djela. Skupljena iz mnogobrojnih privatnih i javnih zbirki od Japana do Skandinavije, izložba istražuje kontekst nastanka moderne kroz kulturološke prilike. Od velikih autora tu su Munch, Toulouse-Lautrec, Böcklin, Schiele, Kokoschka, Soutine, Fautrier, Giacometti, Brus i Rainer, Burri i De Chirico, Schad, Dix i Grosz, Tapi#s te Dubuffet. Ostale informacije potražite na www.palazzoforti.it.

El Greco u Met-u

New York Do 11. je siječnja, a nakon gotovo dvadeset godina, u njujorškom Metropolitan Museumu velika retrospektiva El Greca, Domenikosa Theotokopoulosa. Izložba se sastoji od sedamdesetak djela, od najranije faze slikarstva ikona na Kreti i stvaranja u Rimu i Veneciju, pa do konačnog preseljenja u Toledo. Od El Grecovih djela predstavljeni su iznimni svetački portreti, izbor oltarnih slika, mitološke teme i skulpture te sjajni psihološki portreti. Nakon New Yorka, izložba seli u londonsku National Gallery. Info na www.metmuseum.org.

Očevi zakoni

Graz Izložba Die Gesetze des Vaters otvorena je u Stadtmuseumu u Grazu. Riječ je o izložbi koja se bavi interdisciplinarnim odnosom spram kriminologije, anarhizma, psihoanalize i literature, a sve kroz objektiv oca i sina, Hansa i Otta Grossa, dvojice stanovnika Graza s radikalno različitim stajalištima. Uz oca i sina, izložba pokazuje ostale kulturološke veze s Freudom ili Kafkom, a kao bitna se odrednica izložbe javlja sukob dvaju ideoloških svjetova, dvaju stavova prema životu općenito. Kronološki postavljenu izložbu pogledati možete u Stadtmuseumu u Grazu, Sachstrasse 18, do 29. veljače ili na www.stadtmuseum-graz.at.

Knjige

André Cariou, Gauguin e la Bretagna, Skira, 2003. Obilježavajući stotu godišnjicu smrti velikog slikara te prateći veliku retrospektivnu izložbu, Skira je pod uredničkom palicom Andréa Carioua, izdala veliku monografiju na gotovo tri stotine stranica i s gotovo istim brojem crno-bijelih i ilustracija u boji. Kako izložba, tako i knjiga prati Gauguinove slike, akvarele, grafike i crteže nastale između 1886. i 1894. godine, kada je boravio u Bretanji. Knjiga uključuje i radove umjetnika iz škole iz Pont-Avena poput Émile Bernarda, Paula Sérusiera, Henryja Moreta, Roderica O’Conora, Charlesa Lavala i mnogih drugih.

DVD

Hermitage Museum of St. Petersburg, E-Realbiz. Com, 2000. Dvostruki DVD s gotovo osam sati materijala priređuje nam uvid u golemu zbirku najpoznatijega ruskog muzeja. Djela koja su stoljećima bila skrivena od očiju javnosti, sada su nam prezentirana s povijesnim kontekstom, a njihov nam je pregled dostupan i multimedijalno. Pregled povijesti zbirke, opis muzejskog zdanja i sjajna umjetnička djela postavljeni su tematski i kronološki poput visoke renesanse, španjolskih remek-djela i sl.

Internet

www.mestna-galerija.si Ljubljanska gradska galerija slavi četrdesetu obljetnicu i obnovila je svoju internetsku stranicu. Stranica nas upoznaje s poviješću galerije koja djeluje na četiri lokacije: Mestnim trg 5, Cankarjevo nabrežju 11/I, Dunajska 31 i Vodovodna 3. Uz informacije, ovdje se možete upoznati s brojnim bivšim, trenutnim i budućim izložbama, djelatnošću galerije, informacijama i na engleskom jeziku, kako bi se svojim raznorodnim izložbama modernih i suvremenih umjetnika približila ne samo europskom nego i širem kulturnom krugu.

Marko Kružić