I podno Marjana Vukovar svijetli

I podno Marjana Vukovar svijetli

Nizom vrijednih programa obilježeno pedeset godina splitske MH, odnosno prvoga pododbora utemeljena nakon Drugoga svjetskog rata

Brojnim sadržajima Jedanaestih dana MH u Splitu (10-22. studenoga) obilježen je važan jubilej ne samo grada nego i nacionalne kulture uopće. Naime, 15. studenoga 1953. u metropoli Dalmacije, kako je ucrtano i na zdencu dvorišne zgrade, utemeljen je prvi pododbor MH nakon Drugoga svjetskog rata. »Učinjeno je to u manje opasnim, a što znači još za slobodniju misao povoljnim okolnostima bivšega komunističkog sustava. Stoga se treba s razlogom sjetiti svih onih koji su obilježavajući 111. obljetnicu promicanja programa MH težili da se on ponovno širi u sve hrvatske prostore i postane živom aktivnošću svake sredine s njezinim specifičnostima. Za takav organizacijski pristup osobite je važnosti ime Petra Šegedina«, rekao je pozdravljajući u subotu 15. studenoga svečani splitski obljetnički skup, dajući mu značenje prvenca u jednom razdoblju Matičina života, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Nakon Splita slijedili su Zadar, Rijeka, Dubrovnik, Osijek... dodao je. Svečani program obogatio je nastup splitskoga pjesnika i kantautora Miljenka Galića s interpretacijom poezije Tina Ujevića uz glazbenu pratnju na glasoviru mlade Drnišanke Tomislave Lojić.

Riječ svjedoka

Na ponosni jubilarni trenutak, opisujući ga doživljajno, podsjetili su jedna od utemeljiteljica Nevenka Bezić Božanović i don Živan Bezić. Dakako, veze Splićana i MH dugotrajnije su, pa je primjerice još 1895. iz toga grada na popisu bilo 307 članova, podsjetila je Nevenka Bezić Božanović, radosna što je kao jedna od najmlađih prije pola stoljeća svjedočila činu utemeljenja s tadašnjom kulturnom elitom Splita, poslije doajenima njezine kulture poput akademika Krune Prijatelja. Na svoje, kako je rekao osobne veze s Maticom hrvatskom, ne mimoilazeći i splitske dane, slikovito je podsjetio don Živan Bezić. Posebno je oduševio isticanjem činjenice da je bez MH i njezinih objavljenih naslova bio nezamisliv znanstveni i kulturni život hrvatskih sveučilištaraca prve polovice prošlog stoljeća, a nazočnih se posebno dojmio dio izlaganja o Bezićevim vezama s jednim od najdugotrajnijih predsjednika MH Filipom Lukasom.

Okolnosti, uglavnom nepovoljne, u kojima se odvijao život MH u Splitu uvjetovao je situaciju iz koje se prvo iz pododbora razvio Čakavski sabor, a potom i Književni krug. Kao osobiti simbol djelovanja navodi se časopis »Mogućnosti«. O svemu tome, vrijedi pročitati tekst Petra Bezine Djelatnost Matice hrvatske Split (»Hrvatska obzorja«, časopis MH Split, br. 3-4, 2002, str. 335-374), koja donosi i imena aktera vezanih uz cjelokupni rad od 1953. do 2002. On upućuje kako spomenuta društva nisu mogla biti pravnim nasljednikom pododbora. Najkraće se aktivnost do 1969. godine, kada je prema izvješćima SUP-a održana posljednja godišnja skupština pododbora, uglavnom svodila na znanstveno i kulturno-prosvjetne djelatnosti, i to s oko 150 članova radnika, dok omasovljenjem 1971. ima i 580 podupirajućih članova. Dakako, MH u Splitu u tim godinama doživljavala istu sudbinu kao i drugi ogranci u Hrvatskoj. Obnoviteljska skupština u kinodvorani Zlatna vrata Narodnog sveučilišta u Splitu održana je 9. listopada 1990.

Josip Botteri Dini o jedinstvu MH i mladima

U svom nastupnom govoru na svečanom zborovanju kako je nazvan trenutak obilježavanja pedesete obljetnice osnutka MH u Splitu (održana u Dvorani kotara Grad, Židovski prolaz), sadašnji predsjednik Ogranka Josip Botteri Dini ovako je označio aktualan Matičin trenutak u Splitu.

»S ponosom ističem da je ova godina za Ogranak Matice hrvatske Split bila godina velikih promjena; u lipnju na izvanrednoj skupštini izglasana je odluka, bez sustezanja, o ponovnoj punoj uspostavi zajedništva s Maticom hrvatskom. Na skupštini je bio nazočan i predsjednik Matice hrvatske, Igor Zidić, koji je poticajnim riječima ohrabrio naš Ogranak i pobudio nadu u bolje vrijeme za Maticu hrvatsku i domovinu Hrvatsku, kojemu idemo ususret. Dogodilo se to upravo u trenutku kada je sv. otac Ivan Pavao II. treći put stupio na tlo Republike Hrvatske. Tih dana osjećali smo se poput učenika u Emausu koji su kazali: ’Zar nije gorjelo srce naše dok nam je tumačio pisma’. Naše nade nisu bile prazne. Nakon lijepa početka dogodila se i jedna simbolička knjiga, s naslovom Maritimna turistička Hrvatska, našega člana mr. Darka Vlahovića, u zajedničkoj nakladi Ogranka Matice hrvatske Split i Matice hrvatske. Knjiga je predstavljena u okviru programa Tjedna knjige Mediterana, koji organiziraju Književni krug i Znanstveni zavod HAZU Split. Potvrdilo se tom prigodom da svi članovi Matice hrvatske koji djeluju u Splitu u različitim kulturnim krugovima i udrugama žele djelovati jedinstveno ne osvrćući se na potrošene razloge prevladanih sukoba.«

U novoj zbilji kvalitativan korak s novim načinima znanja i komunikacije mogu držati samo mladi, vješti, dobro pripremljeni i pažljivo odabrani ljudi. A njih ima, rekao je nudeći im priliku u Matičinim programima Botteri. Upravo i glavna tema razgovora drugoga dana boravka potpredsjednika MH Stjepana Sučića u Splitu bila je kako dosadašnjim iskustvima približiti osobitu, a, što se očito pokazuje, zainteresiranu posebno sveučilišnu mladež za rad u Matici hrvatskoj.

Dragutin Pasarić

Igor Zidić: Galerija Emanuela Vidovića — od ideje do realizacije

U znaku pedesete obljetnice utemeljenja Ogranka (pododbora) MH u Splitu, organizirana je 14. studenoga Večer posvećena slikaru Emanuelu Vidoviću, u povodu pedesete obljetnice njegove smrti. U prepunoj dvorani Muzeja grada Splita o nastanku Galerije Vidović, o sadašnjoj fazi radova govorio je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu. Podsjetio je na Vidovićevu povezanost s gradom Splitom u kojem se rodio, živio i stvarao, svijesti o tome koliko je taj grad zadužio svojim djelovanjem kao slikar, kulturni djelatnik i nastavnik... Uz projekciju filma i predstavljanje CD-a o Emanuelu Vidoviću, Igor Zidić između ostalog je rekao: »...u kompleksu tema koje se slažu oko Vidovića i njegova muzeja u Splitu, čini mi se, s moje strane — najpametniji je bio potez što sam predvidio da u jednom ljudskom vijeku to neće biti moguće. Stoga smo na vrijeme dio tereta prebacili na mlađe.« Zašto je to tako, zapitao se, ali i naglasio kako je jednom i sam podsjetio Split da je grad Šid u Srbiji davno otvorio muzej svoga slikara Save Šumanovića. Dodao je i sam kao rođeni Splićanin: »...ali naš veliki, napredni, najlipši grad na svitu Split nije to u stanju napraviti. Ne znam, možda bi se trebalo i konzultirati i izvana, izvan Grada, izvan države« — rekao je Zidić. No, ipak je spomenuo da smo na dijelu puta koji redcima optimističnije, iako je to još sporo.

»Nakon donošenja službene odluke da se kuća Andrić dodijeli Muzeju grada Splita za Galeriju Vidović, u rujnu 2002. izrađen je detaljan projekt i s te strane nema na muzealcima grijeha. Nama se često spočitavalo da sa smo spori, da nismo neke elaborate napravili, da nešto nismo istražili... No, projekti su realizirani, ekipe stručnjaka su na okupu. Sve je učinjeno i prelijepa zbirka Vidovićevih slika je tu. Dakle, sačekajmo taj ključ kojim će se otvoriti čarobna vrata u čijim prostorijama će se nalaziti Vidovićev atelijer i Vidovićeve slike, kao i drugi sadržaji nužni za djelovanje suvremene galerije«, poručio je Zidić. A Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka MH Split, u apelu za spas kulturne baštine Hrvatske rekao je: »Više nije samo razlog agresija na Hrvatsku, sada je riječ o stravičnom neznanju u kakvu stanju zapravo izdiše naša baština i Galerija Vidović, koju bi svaki drugi grad s ponosom već davno ostvario da je imao Emanuela Vidovića.«

Dan sjećanja na žrtve Vukovara

Homo homini homo, udruga za promicanje kulturnog i socijalnog življenja u Splitu i Ogranak MH Split organizirali su u povodu dvanaeste godišnjice sjećanja na vukovarske žrtve u Galeriji Muzeja Splita u ponedjeljak, 17. studenoga izložbu dokumentarnih radnih fotografija Vukovar živi. Uz izložbu, predstavljen je i zbornik u nakladi Ogranka MH Split, I u mom gradu Vukovar svijetli. U njemu su objavljeni književni radovi učenika splitskih osnovnih i srednjih škola, a ilustriran je likovnim radovima učenika vukovarske Osnovne škole Mitnica.

Zbornik svjedoči kako je domoljublje prirodan osjećaj pripadnosti domovini kao najširoj obitelji, a izložba svjedoči istinu o nasilju nad nevinim, o braniteljima i napadaču.

U srijedu navečer, 18. studenoga, učenici svih splitskih škola, studenti i građani Splita zapalili su s obje strane Vukovarske ulice oko deset tisuća svijeća kako bi se u tišini prisjetili onoga što je bilo prije dvanaest godina i simbolično odali počast za 1624 osobe koje su poginule u srpskoj agresiji na Vukovar. Samo iz vukovarske bolnice odvedena je 261 osoba, među kojima su bili ranjeni branitelji i civili, od kojih je dvjesto ubijeno na Ovčari (prema podacima Opće bolnice u Vukovaru).

Toga dana u prepunoj konkatedrali sv. Petra u Splitu za sve hrvatske nevine žrtve služena je misa zadužnica, koju je predvodio don Duško Vuković uz koncelebraciju mons. Drage Šimundže, don Živana Bezića, don Jure Vrdoljaka i don Mislava Hadžića. U uvodnoj je riječi don Duško Vuković govorio o Vukovaru kao gradu heroju i simbolu Domovinskog rata te o žrtvama hrvatskoga naroda podnijetima za slobodu. »Služenje, služiti svoj narod, svom narodu propovijedati evanđelje, svjedočiti našim braniteljima, čovječni ljudi izražavaju i zahtijevaju čovječno«, rekao je između ostaloga don Vuković na misi, kojoj su uz predsjednika Ogranka MH Split Josipa Botterija Dinija prisustvovali i brojni članovi.

Ivica Luetić