Zapisano sjećanje

Tragom Matice hrvatske, Zapisi i sjećanja o radu metkovskih članova Matice hrvatske, ur. Ratko Krstičević, Ogranak Matice hrvatske Metković, 2003.

Prve pisane spomene djelovanja Matice hrvatske u Metkoviću nalazimo u Matičinu izvještaju iz 1878, gdje se kao povjerenik MH u Metkoviću spominje svećenik Josip Gabrić. (Povjerenici su bili članovi Matice hrvatske ovlašteni od njezina vodstva da sakupljaju članove i njihove novčane prinose Matici hrvatskoj te da dijele i razašilju Matičina izdanja, a taj posao obavljali su volonterski.)

Sto dvadeset i peta obljetnica djelovanja Matice hrvatske u Metkoviću bila je povod izdavanja knjige Tragom Matice hrvatske, koju otvara imenik metkovskih članova Matice hrvatske u prošlosti i sadašnjosti koji je priredio Ratko Krstičević. Matica je u Metkoviću neprekidno djelovala u razdoblju od 1878. do 1942, a kao izvor za imena njezinih članova poslužili su izvještaji Matice hrvatske s imenikom članova, koji su redovito vođeni u tom razdoblju.

Stanka u radu Matice hrvatske u Metkoviću potrajala je od 1942. do 21. lipnja 1970, kada je svečanom Osnivačkom skupštinom Ogranka Matice hrvatske obnovljen njezin rad. Na osnivačkoj skupštini bili su i tadašnji predsjednik MH Hrvoje Iveković, povjesničar Franjo Tuđman i književnik Petar Šegedin. Bila su to burna vremena u kojima je broj članova Matice strelovito rastao i dosegao brojku od osamsto članova. Cjelovit popis svih članova zaplijenjen je prilikom Udbina pretresa kuće rizničara Ogranka MH u Metkoviću Ratka Krstičevića, a sačuvan je samo djelomičan popis članova na kojem su 572 imena. Nedugo nakon poznate sjednice u Karađorđevu 1. prosinca 1971. rad Matice hrvatske u Metkoviću biva prekinut, a ponovno je obnovljen 8. lipnja 1991. Tijekom Domovinskoga rata uz prikupljanje humanitarne pomoći metkovski matičari nisu zanemarili kulturni rad. Održavaju se tribine s raznim temama, organiziraju izložbe i razvija se izdavačka djelatnost. Opseg kulturnih aktivnosti povećao se nakon prestanka ratnih zbivanja, a kao biser svoje izdavačke djelatnosti metkovski matičari s pravom izdvajaju grafičku mapu Neretva s pjesmama Stojana Vučićevića te grafikama Vatroslava Kuliša i Zlatana Vrkljana (nakladnička djelatnost Ogranka te plakati i likovne izložbe predstavljeni su u prilozima na kraju knjige).

Najveći dio knjige Tragom Matice hrvatske donosi tekstove i sjećanja na hrvatsko proljeće 1971. te događaje koji su mu neposredno prethodili i slijedili. Tekstovi su podijeljeni u tri skupine: Hrvatsko proljeće, Spomenik Stjepanu Radiću (spomenik je otkriven nekoliko dana nakon karađorđevačke sjednice i na njegovom otkrivanju okupio se velik broj žitelja Metkovića i okolice) i Represija. Već prilikom pogleda na kazalo pozornost čitatelja zasigurno će privući naslov Udbin Izvještaj o djelovanju Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću. Riječ je o dijelu Udbina Izvještaja o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske (dokumenta od gotovo 600 stranica), koji se na sedam stranica bavi djelovanjem Matice u Metkoviću.

Tragom Matice hrvatske donosi dio burne prošlosti metkovskoga kraja koju je, kako će to reći u svom tekstu Sjećanju na burne događaje 1972. Ratko Krstičević, potrebno zapisati, jer šutjeti bi bilo neodgovorno.

Sandra Cekol