Šibenski ružarij

Stjepan Gulin, Svete nesanice, Matica hrvatska Zagreb — Ogranak Matice hrvatske Šibenik, 2003.

Šezdesetak novih pjesama šibenskog umjetnika Stjepana Gulina okupljeno je pod poetičnim i tajanstvenim naslovom Svete nesanice. Gulin je dosad objavio ukupno sedam knjiga (Kovine, Protutijekovi, Istovjetne pjesme, Ljubavne pjesme, Riječi, Mozartissimo, Nitko ne griješi ako šuti), a četiri njegova teksta uglazbljena su i pjevaju ih šibenske klape Šibenik i Maslina (Sve ti sritno bilo, Ti minuti sporo teču, Galeb, Funcutica).

Dotičući se tipično mediteranskih motiva (jedrenjaci, smokve, miris metvice, smrička, grožđe i vino), odnosno onih tradicionalno-religioznih (ruže i ružarij kao Gospini atributi, Gospa od Karmela, ali i anđeli, Duh Sveti, Svi Sveti); Gulin svoj pjev ipak ponajprije upućuje Bogu, iako neizbježno vezan krajolikom iz kojeg je potekao (naslovi poput Bože ti, Amen, Sveti Roko, Sveti Franjo, Asket ili Molitve to i potvrđuju). Ova malena, duhovna zbirka autorovih kontemplativnih promišljanja, opremljena fotografijom Davora Šarića, stoga je zanimljiv prinos domaćoj pjesničkoj praksi.

Prozno memoarski dokument

Dušan Kučina, Tražili smo svjetlo u mraku našeg doba, ur. Šime Batović, Matica hrvatska Zadar, 2003.

Prozno-memoarski karakter knjige magistra pravnih znanosti — Dušana Kučine, u prvome redu potvrđuje sudioništvo autora u zbivanjima koja prenosi. Događaje od djetinjstva do suvremenih dana, odnosno od četrdesetih godina prošloga stoljeća do danas, autor autobiografski bilježi raznim osobnim te još i više društvenim mijenama (komunizam suprotstavlja nacionalnom osjećaju hrvatstva, primjerice), ali i poviješću svoga rodnog kraja — Neviđana na Pašmanu (gdje je bio prva osoba koja je ikad krenula na školovanje). Dominantan način kazivanja pritom mu je radije dokumentaristički negoli sentimentalno-lirski; jasan i čitatelju pristupačan, a sama knjiga podijeljena je u osam tematskih cjelina (Prva sjećanja, Tražili smo svjetlo u mraku našeg doba, Ostati svoji, Gospodarski rast Zadra, Tmurni oblaci pred izlazak sunca, Bio sam gradonačelnik, Pretvorba i privatizacija Tankerske plovidbe, Za istinu i brži razvoj zadarskog kraja). Kučina je također bio prvi gradonačelnik Zadra u samostalnoj Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata.

Dobro uštimana zbirka

Roman Karlović, Uliksovo putovanje, ur. Ivan Jurković, Matica hrvatska Karlovac, 2003.

Vrlo mladi pisac Roman Karlović (rođen 1976. u Rijeci) iza sebe ima već dvije objavljene knjige — zbirku pjesama Koncert u Disneylandu i knjigu ogleda Androgin se vraća kući: književnost, politika, seksualna lica, a u pripremi mu je i hrvatsko-talijansko izdanje narativnih poema Zborovi za Eknatona. Za Uliksovo putovanje pak nagrađen je hrvatskom književnom nagradom za mlade pjesnike Zdravko Pucak, koju godišnje dodjeljuje Poglavarstvo grada Karlovca i Matica hrvatska — Ogranak Karlovac.

Motivirajući se stihovima XXVI. pjevanja Pakla, Roman Karlović za vodiča »duhovnom riznicom čovječanstva, kako je naziva recenzentica knjige Irena Lukšić, uzima Uliksa, poručujući da takvo putovanje započinje u svima nama. Pritom posebnu pozornost zaslužuje i poglavlje Dobro naštiman haiku, s tridesetak haiku pjesama nadahnutih raznim mjestima iz književnosti, povijesti, opće kulture, kao i finalna pjesma Razmišljanje Šimuna Čarobnjaka prije nego što će se baciti s najviše kule.

Pohvaliti treba i kreativno grafički riješenu naslovnicu Ane Manzin i Marijana Goršića te ustvrditi da je stilski i misaoni izričaj mlada pjesnika u najmanju ruku zanimljiv; odnosno da se od njega i u budućnosti mogu očekivati uspjesi.

Sjećanje na glagoljaše

Don Frane Bego, Svećenici Kaštela (XV.-XXI. stoljeća), ur. Milan Hodžić, Matica hrvatska — Ogranak Kaštela, 2003.

Opsežna knjiga don Frane Bege Svećenici Kaštela (XV.-XXI. stoljeća) zapravo je pregled svećenika-glagoljaša u Kaštelima — bilo da su u Kaštelima rođeni ili su pak radni vijek služili u kaštelskim župama. Njime se od zaborava željelo istrgnuti sve one — počesto anonimne, molioce i proučavaoce — dušobrižnike, koji su sačuvali tako vrijednu baštinu.

I sam glagoljaš, autor knjige na tristotinjak stranica prikazuje neumorno i strpljivo bilježena zaslužna imena ovakve svećeničke povijesti (odijelivši ih po poglavljima, primjerice — Svećenici-nevine žrtve i mučenici iz Kaštela; Nadbiskupi i biskupi iz Kaštela; Kapelani kod Gospe na Hladi itd.).

Knjiga je obogaćena fotografijama u boji raznoraznih relikvija i dragocjenosti koje se čuvaju u kaštelanskim crkvama, odnosno samih crkvenih interijera i eksterijera; pri čemu je za isto zaslužan grafički urednik Marko Gugić.

Katarina Marić