Rodnom gradu

Prof. dr. Rudolf Horvat, Poviest slob. i kr. grada Koprivnice, Mala biblioteka Ogranka Matice hrvatske Koprivnica, Koprivnica, 2003.

Rudolf Horvat (Koprivnica, 1873-Zagreb, 1947) hrvatski je povjesničar i političar. O opsežnosti Horvatova povijesnoga, pisanog i govornog, opusa najrječitije govore ovi podaci: objavio je 56 knjiga iz hrvatske povijesti i više od tisuću i dvjesto članaka u raznim novinama i stručnim časopisima te održao više od dvije tisuće predavanja. Jedina bibliografija Rudolfa Horvata koju je 1991. objavila Mira Kolar-Dimitrijević pokrenula je interes za Horvatov povijesni opus, što je rezultiralo odbacivanjem starih stajališta koja su Horvatu oduzimali pravo istaknutoga hrvatskog povjesničara proglašavajući ga samo »kroničarem i obrađivačem nevažnih pa čak i ishitrenih podataka.« Kako to naglašava autorica pogovora Mira Kolar-Dimitrijević, Horvatovi kritičari nisu shvaćali da on nije imao alternativu: ili je morao obrađivati povijesne teme na za narod prihvatljiv jednostavan i lagan način ili je morao iščeznuti s historiografske scene jer mu je mjesto među predavačima povijesti često bilo oduzimano (kao srednjoškolski profesor radio je u Osijeku, Zemunu, Petrinji i Zagrebu).

Vrijedan reprint

Horvat je utjecao na odnos povjesničara prema najnovijim, često vrlo osjetljivim temama. Prvi je obradio zbivanja iz 1848. (Rat Hrvata s Mađarima 1848. godine, Zagreb, 1900. i 1901), njegova Povijest Hrvatske (Petrinja, 1904) prva obrađuje i cijelo 19. stoljeće, a za tada najnovijim događajima posegnut će i u knjizi Hrvatska na mučilištu (Zagreb, 1942) što će mu u poslijeratnoj državi donijeti mnogo nevolja (1945. osuđen je na gubitak političkih i građanskih prava).

Rudolf Horvat najviše je truda ipak uložio u izradu povijesti gradova, trgovišta i pojedinih krajeva, smatrajući da sinteza hrvatske povijesti ovisi upravo o povezivanju lokalnih povijesti. Iako u njegovim djelima ima nekih praznina pa i netočnosti koje kao pojedinačni istraživač nije mogao savladati, Horvat je od zaborava sačuvao veliko bogatstvo događaja i ličnosti.

Prema svom rodnom gradu Horvat je imao poseban odnos. O povijesti Koprivnice i koprivničke Podravine objavio je više desetaka radova u povijesnim publikacijama i novinama, ponajviše između dva svjetska rata. Horvat je i autor prve knjige o povijesti Koprivnice — Poviest slob. i kr. grada Koprivnice, koja je stjecajem okolnosti objavljena tek 1943.

Obilježavajući sto i tridesetu obljetnicu rođenja Rudolfa Horvata i šezdesetu obljetnicu prvoga tiska Poviesti slob. i kr. grada Koprivnice koprivnički Ogranak Matice hrvatske objavio je reprint izdanje Poviesti slob. i kr. grada Koprivnice. Poput svih Horvatovih radova i Poviest slob. i kr. grada Koprivnice zasnovana je na opsežnoj arhivskoj građi, ali i novinama (jedan je od prvih povjesničara koji su posegnuli za novinama kao izvorom podataka). Osim o povijesti Koprivnice reprint je svjedočanstvo o hrvatskom jeziku vremena kada je knjiga prvi put tiskana (1943), jer poštuje tada vladajuće pravopisne standarde, odnosno korienski pravopis.

Sandra Cekol