Pozicija arhitekture

»Čovjek i prostor«, mjesečnik udruženja hrvatskih arhitekata, br. 582/583, gl. ur. Zdravko Krasić, Zagreb, 2003.

Novi broj ČIP-a, mjesečnika udruženja hrvatskih arhitekata, nudi informacije o tekućim događanjima na području arhitekture, djelovanju UHA-e, izvještaje sa seminara i izložbi iz susjednih zemalja, recenzije novih knjiga te realizacije.

Među navedenim događanjima u prošlim mjesecima, posebno se ističe ciklus akcija koje je organizirala udruga Platforma 9. 81 u sklopu obrađivanja krovne teme Kapital u prostoru. Udruga je u okviru akcije organizirala javnu diskusiju na temu javnog prostora u trgovačkim centrima, pod nazivom Strogo kontrolirani okoliš. Sama akcija nije toliko važna zbog malo vjerojatnih izravnih utjecaja na obliko

Među recenzijama novoizdanih publikacija ističe se knjiga Beogradsko razdoblje arhitekte Nikole Dobrovića Marte Vukotić Lazar. Iako je proučavani period smatran Dobrovićevim manje zanimljivim razdobljem, obilan i vrijedan, dosad neobjavljivan dokumentacijski materijal čini ovu knjigu korisnim doprinosom razumijevanju Dobrovićeva djela.

Razinu kvalitete publiciranih realizacija znatno podiže projekt osnovne škole u Kočevju, Slovenija, čiji su autori Nicholas Dodd, Tadej Glažar, Ana Kučan, Vaso Perović i Arne Verhovar. Komentar Idisa Turata dodatno je pospješio prezentaciju suzdržanog i elegantnog projekta.

Istok-jugoistok

Tema broja Istok-jugoistok uobličena je kroz tri članka. Prvi je razgovor s Vedranom Mimicom na temu izlaganja na simpoziju održanom u Beču u studenom 2002. godine, naslovljenog Hrvatska između postdaytonske arkadije i tranzicijskog mraka. Mimica traži pravila u našem vremensko-prostornom kontekstu i nudi smjernice za budući položaj hrvatske kulture i arhitekture u masi integrirane Europe.

Slijedi zanimljiv tekst zasnovan na istraživanju Divlji grad, genetika nekontroliranih urbanih procesa, projektu Ane Džokić, Milice Topalović, Marca Neelena i Ivana Kucine, objavljenom na Institutu Berlage 2001/2002. Studija se bavi proučavanjem fenomena divlje gradnje u Beogradu tokom prošlog desetljeća. Suzdržanim, znanstvenim metodama radi se analiza fenomena koji je toliko jak da stvara vlastite prepoznatljive kodove koji zaslužuju pažnju stručnjaka, jer iako neželjeni i naizgled neorganizirani, predstavljaju snagu koja se ne smije zanemariti ili ignorirati.

Zadnji članak vezan za temu broja je Pariz istoka — analiza Judit Bodnar, sociologinje s Odsjeka povijesti i sociologije Central European University u Budimpešti, koja se bavi pojavom konceptualnih teškoća kod ne-zapadnih, a pogotovo istočno i srednje europskih gradova.

Definiranje trenutne i buduće pozicije arhitekture u društvu, bilo unutar državnih granica bilo šire — unutar regije, kroz ove se članke čini jednako kompleksnim kao što je definiranje pozicije same države kroz razne tranzicijske i integracijske procese kojima smo sada izloženi.

Zrinka Fain