KRONIKA DOGAĐAJA

U prepunoj dvorani Gradišćansko-hrvatskoga centra u Beču, 22. listopada, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Beč mr. sc. Maja Kovačević održala je predavanje pod naslovom Gučetićevi vrtovi od renesanse do 21. stoljeća. Maja Kovačević, koja od 1975. radi kao botaničarka u Arboretumu Trsteno, predavanje je započela kratkim povijesnim uvodom i prikazom kontinuiteta života na području Trstena te iscrpno govorila o Gučetićevu posjedu s ljetnikovcem i perivojem, koji je po svojim arhitektonskim i vrtnim elementima nedvojbeno prepoznatljiv kao čisti renesansni dubrovački posjed, a po nekim se osobitostima izdvaja kao jedinstven te nosi posebno značenje za dubrovačku i hrvatsku povijesnu vrtnu arhitekturu; od razdoblja renesanse, preko baroka, historicizma, neoromantizma sve do otvaranja Arboretuma perivoj je izvanredan spomenik kulture i prirodne baštine. Na kraju predavanja mr. Branislava Zaradić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Beč, pročitala je dvije pjesme sveučilišnoga profesora Miha Skljarova, rođena Trstenjanina.

Beli Manastir

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir 28. listopada u osnovnoj školi u Dražu predstavljena je knjiga Kako je umirao moj narod vlč. Marka Kljajića iz Petrovardina. Knjiga svjedoči o patnjama Hrvata iz Vojvodine u razdoblju od 1991. do 1996, kada ih je na tisuće protjerano s ognjišta. »Baranja je lijepa, ali je u njoj tužno...«, počinje dio vezan uz njegovo putovanje kroz Baranju u vrijeme okupacije, o čemu piše s posebnom pažnjom, budući da je rodom iz Duboševice. Knjigu, prepunu osobnih svjedočanstava vojvođanskih i baranjskih Hrvata, potkrijepljenu autentičnim prijetećim pismima, potvrdama o oduzimanju stvari i fotografijama, brojnim su posjetiteljima predstavile Julijana Vladetić, predsjednica belomanastirskoga Ogranka te profesorice Vesna Jurić i Eva Čeliković.

Bjelovar

U organizaciji bjelovarskog Ogranka Matice hrvatske 23. listopada u Studijskom odjelu Narodne knjižnice Petar Preradović predstavljena je knjiga Hrvati i Amerika prof. dr. Ljubomira Antića. O knjizi je govorio autor, a prigodno predavanje o povijesti hrvatskoga iseljeništva održala je Anita Blažeković.

Čakovec

Građani Szigetvara srdačno su prihvatili i pozdravili nastup povijesne postrojbe Zrinske garde na svečanosti obilježavanja 437. obljetnice velike Sigetske bitke u kojoj je naš grad branio hrvatski ban Nikola Zrinski. Zahvaljujem vam, u nadi da ćemo i u budućnosti održavati veze», rekao je Joszef Poizs, gradonačelnik Szigetvara, 23. listopada, u Gradskoj vijećnici, na dan kada se u Mađarskoj slavio početak budimpeštanske pobune 1956. protiv sovjetskoga režima. Poticaj za osnivanje garde nastao je u Sigetu, kada je izaslanstvo Ogranka Matice hrvatske Čakovec, na čelu s dr. Zvonimirom Bartolićem, prvi put bilo na obilježavanju Sigetske bitke. Tada je nastala zamisao o vraćanju duga povijesnim korijenima i slavnoj tradiciji Zrinskih, koji su u Čakovcu živjeli i vladali gotovo sto i pedeset godina, a desetljećima se šutjelo o povijesnim velikanima, čije bi samo spominjanje bilo osuđivano kao nacionalizam. Srećom, ta su vremena prošla, a osnivanje Zrinske garde tomu je najbolja potvrda. Jozsef Poisz, u ime Grada Szigetvara, uručio je spomen-plaketu, koja nosi ime Zrinski, prof. Zlatku Becingeru, predsjedniku Zrinske garde Čakovec i Ogranku Matice hrvatske iz Slatine.

Čapljina

Petoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Čapljina i Poglavarstvo općine Čapljine organizirali su predstavljanje knjige autora Nedjeljka Kujundžića i Milana Vege Kompendij radijskog novinarstva. U programu predstavljanja sudjelovali su prof. dr. Šimun Musa, prof. dr. Ante Markotić i Željko Raguž. U ulozi domaćina akademski kipar Ante Brkić, a voditelj programa dipl. iur. Manuela Jelčić.

Čitluk

Završna manifestacija Dana Matice hrvatske u Brotnju 2003, bila je 3. studenoga pod naslovom Vinski put, a iste je večeri u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Čitluk prof. Andrija Stojić otvorio izložbu slika Branimira Bartulovića.

Dubrovnik

Svjedočanstva autentičnih svjedoka

Dvadeset i osmoga listopada u prepunoj dvorani tvrđave Revelin Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavio je knjigu Joška Radice Sve naše Dakse / Hrvatski jug u vrtlogu Drugog svjetskog rata i jugokomunističke stahovlade, dvadeset i devetu knjigu biblioteke Posebna izdanja dubrovačke Matice, koja je detaljno i potresno svjedočanstvo o novijoj hrvatskoj povijesti.

Joško Radica posvetio je knjigu svima koji su živjeli i život dali za samostalnu državu Hrvatsku. Opisujući hrvatski jug u vrtlogu Drugoga svjetskoga rata i poslijeratne jugokomunističke strahovlade na osamsto i trideset stranica donosi stravična svjedočanstva autentičnih svjedoka toga vremena. Knjiga obiluje brižno sistematiziranim faktografskim podacima, preslicima dokumenata, karata i fotografijama iz fototeke Turističke zajednice Županije dubrovačko-neretvanske. U devet poglavlja Radica niže kronološki događaje i upoznaje s vojnim i civilnim žrtvama širega dubrovačkoga područja, umorenima za vrijeme i nakon završetka rata. U knjizi navodi mnoga imena ljudi stradalih za komunističkoga terora, od Pelješca, Dubrovačkoga primorja, Rijeke dubrovačke, Župe i Konavala, preko Korčule i Mljeta do Lastova. Autor donosi popis žrtava četničkoga, njemačkoga i talijanskoga okupatora, žrtava sovjetskih zarobljeničkih logora i skupne prikaze svih ubijenih i poginulih osoba po mjestima rođenja, prebivališta ili boravišta na ovom prostoru.

Kako je sva dosadašnja literatura to razdoblje obradila u ozračju partijskoga trijumfalizma, i jednostranačkoga totalitarizma ova je knjiga više nego vrijedan prinos svim budućim znanstvenim analizama toga segmenta hrvatske povijesti.

U predstavljanju knjige Sve naše Dakse sudjelovali su mr. Vlaho Benković, predsjednik dubrovačkoga ogranka Matice hrvatske, dr. Frano Glavina, dr. Trpimir Macan i Joško Radica. Miše Martinović, dubrovački glumac, pročitao je nekoliko udlomaka iz knjige, a glazbeni dio večeri zbor Katedralni madrigalisti i klapa Subrenum.

Karlovac

U Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić, istoga dana kada je Josip Bozanić proglašen kardinalom, 21. listopada, predstavljena je monografija Papa među nama, koja je svjedočanstvo Papine ljubavi prema Hrvatima, ali i velike ljubavi Hrvata prema Svetom Ocu, koji nas je u posljednjem desetljeću tri puta obradovao svojim posjetom. Dr. fra Emanuel Hoško, povjesničar i crkveni kroničar, i Franjo Butorac, u ime nakladnika, izdavačke kuće Adamić i »Novoga lista«, predstavili su vrijednu fotomonografiju, a direktor »Karlovačkoga lista«, čiji su fotoreporteri sudjelovali u izradi monografije, darovao je, uz zahvalu na pomoći i suradnji, monografiju Papa među nama Ogranku Matice hrvatske Karlovac.

Koprivnica

U završnom dijelu 10. Galovićeve jeseni Ogranak Matice hrvatske Koprivnica i Muzej grada Koprivnice organizirali su u osnovnoj školi u Peterancu, rodnom mjestu Frana Galovića, susret s Dragutinom Tadijanovićem uz recital i koncert. U literarnom je ozračju Dragutin Tadijanović ispričao kako je 1948, kada je u Nakladnom zavodu Matice hrvatske bio urednik, priređivao za tiskanje Galovićevu zbirku Z mojih bregov, koju je likovno opremio Ljubo Babić, sa crtežom Fedora Vaića na ovitku, a koja je tiskana u dvije tisuće i sedamsto primjeraka. Pjesnik se prisjetio i susreta u Peterancu, 31. listopada 1954, kada je otkriven spomenik Franu Galoviću, koji je izradio Ivan Sabolić, a kojem su prisustvovali i mnogobrojni književnici od kojih osim njega, nažalost, nitko više nije živ — Dobriša Cesarić, Vladimir Kovačić, Grigor Vitez, Gustav Krklec, Nikola Pavić, Ivo Ladika, Saša Vereš, Miroslav Vaupotić. Nakon što je saslušao Galovićev recital učenika, Tadijanović je odgovarao na njihova pitanja i govorio o svojoj mladosti i supruzi Jeli. Galovićevo se ozračje osjetilo i u crkvi sv. Petra i Pavla nastupom pjesnika koji njeguju kajkavski izričaj uz glazbeni program Mire Flis Šimatović, na orguljama, i solistice Nine Čangalović, mezzosopranistice.

Ovogodišnja kulturna manifestacija 10. Galovićeve jeseni zaokružena je zanimljivom izložbom, koju su Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, Općina Peteranec i Ina Naftaplin organizirali u Galeriji skulptura Ivana Sabolića. Podravski slikar Ivan Andrašić izložio je tridesetak radova, od kojih je deset posvećeno stvaralaštvu Frana Galovića. Tako su lirski stihovi pretočeni u lavirani tuš u kojem se lako prepoznaje trsje, Galovićeva klet i osjeća Jesenski veter.

Svim sudionicima svečanosti zahvalio je Josip Frišić, župan Koprivničko-križevačke županije.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Koprivnica objavljen je pretisak knjige prof. dr. Rudolfa Horvata Poviest slob. i kr. grada Koprivnice, tiskane 1943. godine. Koprivnički ogranak na taj je način obilježio sto i tridesetu obljetnicu rođenja znamenitoga hrvatskoga crkvenog i gospodarskog povjesničara, etnografskog pisca, političara i društvenoga djelatnika.

Kutina

U pravim rukama

U ponedjeljak, 10. studenoga, na Dan grada Kutine, koji se obilježava uz prvi znani pisani spomen imena Kutina, prvi put na svečanoj sjednici Gradskog vijeća i Poglavarstva objavljena je Odluka o dodjeli Nagrade za životno djelo. Na prijedlog osam braniteljskih udruga i ogranaka Matice hrvatske Kutina i Popovača prvi je dobitnik nagrade Dragutin Pasarić, poznati publicist, novinar, istraživač povijesti Moslavine, kulturni djelatnik i tajnik Ogranka Matice hrvatske Kutina.

Dragutin Pasarić voditelj je službe za odnose s javnošću u Petrokemiji te dugogodišnji dopisnik Hrvatskoga radija i televizije, »Vjesnika« i Hine.

Nagrada je Dragutinu Pasariću, kako stoji u odluci, dodijeljena za neobično dragocjen prinos u razvoju kulture. Tijekom trideset i pet godina aktivna djelovanja objavio je pet autorskih knjiga s temom zavičaja, a brojnima je urednik, među njima u izdanju Ogranka Matice hrvatske Kutina i ovogodišnje, kapitalno vrijedne, monografije Kutina (na pet stotina i šezdeset stranica). U obrazloženju nagrade posebno stoji njegov prinos u radu Matice hrvatske, od obnoviteljstva 1990. do danas. U kutinskom Ogranku u više mandata obavljao je dužnost predsjednika, bio je i potpredsjednik, trenutno je tajnik, a svojedobno je koordinirao i rad Ogranaka na razini Sisačko-moslavačke županije. Djelovanjem u kutinskom Ogranku Matice hrvatske pokretač je više istaknutih programa i priredaba — Kutinski dani znanosti i umjetnosti, Budućnost na rubu močvare, Zavičajni teatar Ive Serdara, Putopisnim zanosom Matka Peića.

»Nadam se da ova nagrada ne znači da sam star i za mirovinu. Namjeravam još mnogo toga istražiti i napisati« — zahvaljujući na nagradi rekao je Pasarić.

Križevci

Desetoga listopada, u maloj dvorani Hrvatskoga doma, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Križevci, predstavljena je dvadeset i peta knjiga u nakladi križevačkoga Ogranka, knjiga prof. dr. Marijana Jošta i dr. Thomasa Coxa Intelektualni izazov tehnologije samouništenja / Intellectual challenge of self-destruction technology. Riječ je o knjizi koja je nastala kao rezultat četverogodišnjega rada Marijana Jošta i Thomasa Coxa, uglednih profesora, koji kao svjetski priznati genetičari i stručnjaci za oplemenjivanje pšenice upozoravaju na sve zamke koje sa sobom nose genetski modificirani organizmi te moguću zlouporabu najnovijih tehnologija. Po mišljenju stručnjaka, koji su prisustvovali predstavljanju, knjiga je ocijenjena kao nužna u kućnim bibliotekama. Riječ je naime o znanstveno-popularnim stilom pisanoj knjizi, koja, neovisno o predznanju i obrazovanju, pomaže da se shvate problemi biogenetike, genetskog inženjerstva i kloniranja. Knjigu Intelektualni izazov tehnologije samouništenja pred mnogobrojnom su publikom predstavili Renata Husinec, urednica knjige i predsjednica križevačkoga Ogranka Matice hrvatske, dr. Ljiljana Zergollern-Čupak, akademik Vladimir Paar, dr. Ante Simonić i dr. Zvonimir Radić, predsjednik Domagojeve zaklade.

Ogranak Matice hrvatske Križevci predstavio je 23. listopada Josipa Rocu izložbom crteža, slika i skulptura pod naslovom Čovjek i stablo.

U povodu Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske Križevci i Pučko otvoreno učilište Križevci organizirali su 30. listopada u maloj dvorani Hrvatskoga doma književnu večer i predstavljanje knjige I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji Drage Štambuka.

Kutina

Četvrtoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Kutina održao je drugo, za moslavačku javnost, ovogodišnje predstavljanje djela i uloge Ljudevita Vukotinovića Farkaša (1813-1893). Program pod naslovom Od crnog zlata do rodnog trsa započeo je otvaranjem dokumentarne izložbe o Vukotinoviću u Knjižnici i čitaonici Pučkog otvorenog učilišta u Kutini, a nastavljen na Gojlu, nekada po hrvatskoj nafti poznatom mjestu. Tu je u suradnji s Mjesnim odborom Gojlo priređena tribina. Na tribini su, uz članove Ogranka Matice hrvatske, prinos upoznavanju djela Ljudevita Vukotinovića, posebno uz publiciranje prvih početaka naftne industrije i razvoj poznatoga moslavačkog vinogradarstva, dali i učenici Srednje škole Tina Ujevića. U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD Ilova iz Ilove. Program je organiziran u sklopu manifestacije obilježavanja Dana grada Kutine (10. studenoga).

Uz Nagradu za životno djelo grada Kutine, koju je dobio Dragutin Pasarić, istom prigodom dodijeljena je i Godišnja nagrada grada Kutine, koja je uručena Zvonimiru Šušnjaru, poznatom glazbenom pedagogu, utemeljitelju kutinske Osnovne glazbene škole Borisa Papandopula, koji je naučio svirati gitaru brojne generacije mladih, među njima i svjetski poznata Roberta Belinića. Mladi glazbenik, član Matice hrvatske, ovih je dana diplomirao na prestižnoj Glazbenoj akademiji u Augsburgu, a ove je godine nastupio već više puta u Sjedinjenim Državama. Zvonimir Šušnjar bio je član Upravnog odbora kutinskog Ogranka Matice hrvatske 1971. te u prvom obnoviteljskom mandatu 1990. godine.

Ljubuški

U povodu stote obljetnice posvete stare samostanske crkve na Humcu u Ljubuškom Ogranak Matice hrvatske Ljubuški darovao je samostanskoj knjižnici pretisak Biblije oca Bartola Kašića. Bartol Kašić preveo je Bibliju na hrvatski jezik prije više od tristo i pedeset godina, no ona je tiskana tek prije tri godine. Dar, dva primjerka knjige, u prisutnosti članova Predsjedništva ljubuškoga Ogranka Matice hrvatske fra Vinku Dragičeviću uručio je Ivo Lučić, predsjednik OPgranka u Ljubuškom.

Makarska

Ognjištar u mRačnoj demoNkraciji kontroverzni je naslov knjige Zagrepčanina Tomislava Nürnbergera, koja je 15. listopada predstavljena u Gradskoj vijećnici u Makarskoj. Osim autora, o knjizi, ali i o pogledima na društvene aktualnosti, govorili su Ankica Ravlić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Makarska, Luka Podrug te Damir Borovčak, nakladnik knjige. Za organizaciju predstavljanja pobrinuo se makarski Ogranak, a Udruga ujedinjenih Hrvata svijeta bila je inicijator susreta.

Zanimljivo predavanje pod naslovom Sizifovski besmisao u Camusovu viđenju života i svijeta održala je Antonija Carević, u organizaciji makarskoga Ogranka Matice hrvatske.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Makarska izašla je knjiga propovijedi dugogodišnjega makarskoga župnika, sada umirovljena svećenika, don Mate Stanića pod naslovom Propovijedi za bolji i ljepši svijet. Ljubav, koja je bila nit vodilja u svim njegovim obraćanjima vjernicima, i ovoga je puta pri predstavljanjunjegovih sabranih propovijedi napunila katedralu svetoga Marka. Na dvjestotinjak stranica tiskana su sto trideset i tri propovjedna teksta, podijeljena u tri tematske cjeline, koje se temelje na Evanđelju, na govorima o svom hrvatskom narodu, braniteljima, 156. brigadi i četvorici mrtvih branitelja, Vukovaru te o mladima i ljubavi prema Kristu i Crkvi. Knjigu je predstavio don Tomislav Čubelić, koji je zajedno s don Matom bio svećenik u župi svetoga Marka i koji je istaknuo don Matine misli vodilje: »Nema ljubavi bez žrtve, ni križa bez Krista, kao što nema slobode bez odgovornosti.« Na don Matine riječi i njegova djela osvrnula se i Ankica Ravlić, predsjednica makarskoga Ogranka Matice hrvatske. Svečanost je uljepšao katedralni mješoviti zbor pod ravnanjem časne sestre Krune Grgat.

Metković

U povodu sto dvadeset i pete godišnjice prvoga pisanog spomena o radu metkovskih članova Matice hrvatske u izdanju Ogranka Matice hrvatske Metković objavljena je knjiga Tragom Matice hrvatske / Zapisi i sjećanja o radu metkovskih članova Matice hrvatske. Knjigu je uredio Ratko Krstičević, dopredsjednik ogranka, a objavljena je kao osma knjiga u biblioteci Povijesna baština. Osim što svjedoči o povijesti i posebnom prinosu što su ga članovi Ogranka Matice hrvatske Metković tijekom 125 godina u Metkoviću dali gradu, rastu kulturnih, znanstvenih, etičkih i duhovnih vrijednosti, knjiga sadrži prilog o likovnim izložbama, plakatima te katalog nakladničke djelatnosti Ogranka Matice hrvatske Metković od 1993. do 2003. godine.

Mostar

Ogranak Matice hrvatske Mostar darovao je knjige Općinskoj narodnoj knjižnici i čitaonici u Drenovcima, selu na krajnjem hrvatskom istoku, jedinoj ustanovi te vrste od Županje do granice sa Srbijom i Crnom Gorom, koju je u sklopu manifestacija Mjesec hrvatske knjige 29. listopada svečano otvorio Blaž Žilić, pomoćnik ministra kulture. Novootvorena knjižnica podignuta je na temeljima stare drenovačke škole, a namijenjena je za oko šest tisuća stanovnika općine.

Nova Gradiška

Dvadeset i sedmoga listopada, u okviru programa zdravstvenoga prosvjećivanja, Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška organizirao je predavanje pod naslovom Anoreksija i bulimija. U prepunoj dvorani Gradske vijećnice predavanje je održala dr. Vesna Oršulić, geštalt — psihoterapeutkinja, inače vrijedna suradnica novogradiškoga Ogranka.

Nakon predavanja slušatelji su popunili anketne listiće kojima su sami predložili temu sljedećega predavanja u okviru tog dijela programa ogranka.

Primošten

Unatoč financijskim i prostornim problemima koje Ogranak Matice hrvatske Primošten ima već dvije godine i ove će se zime u njegovoj organizaciji održati nekoliko zanimljivih programa. Tijekom studenoga i prosinca ove te siječnja i veljače iduće godine priredit će se predavanja za mlade koja će voditi don Krešimir Gaćina. Na inicijativu Središnjice, u prosincu bi se u Primoštenu trebala održati izložba izdanja svih ogranaka Matice hrvatske, u okviru koje će se obilježiti jedanaesta godišnjica osnivanja Matice u Primoštenu.

Samobor

Nakon trideset i dvije godine, u čast Dana grada Samobora, postavljena je izložba fotografija Borisa Adameka pod naslovom Samobor u srcu / Izložba fotografija 1968-1971. Boris Adamek, novinar po profesiji, bavio se fotografijom i bio član Likovnoga razreda Matice hrvatske još 1971. »Te 1971. godine bilo je lijepo dok je bilo izložba, poslije je bilo manje lijepo, optužili su me da sam religiozni i nacionalistički element.«

Skradin

U povodu Mjeseca hrvatske knjige (15. listopada do 15. studenoga) Ogranak Matice hrvatske Skradin, Dom hrvatske vojske Kralj Zvonimir, kninsko Gradsko poglavarstvo, narodne knjižnice u Kninu i Drnišu te Gradsko poglavarstvo Skradina priredili su književni susret Krkom nizvodno od Knina do Skradina 2003. Riječ je o kulturnoj manifestaciji, susretu pjesnika i književnika, koja se održala treći put. Na početnoj postaji, u kninskoj kinodvorani Doma Hrvatske vojske pred dvjesto i pedeset mladih Kninjana, pjesnike i književnike pozdravio je Mato Milanović, kninski dogradonačelnik; Ante Jurković pročitao je nadahnuti proslov. U, također prepunoj, dvorani Narodne knjižnice u Drnišu goste je pozdravila Danijela Drezga, direktorica knjižnice, program je vodio Nikola Urukalo, novinar »Slobodne Dalmacije«, a pjesme su čitali Tadić Šutra i Enes Kišević, nastupili su i Josip Palada i Davor Vuković. Na Skradinskom buku umjetnike je ugostio Višeslav Šiklić, direktor Turističke zajednice grada Knina, Višnja Brajnović, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Skradin, podsjetila je na Mjesec hrvatske knjige. Ulomke iz svojih djela pročitali su Tomislav Marijan Bilosnić, Dinko Škevin, Fabijan Lovrić i Dražen Samardžić. Završnicu manifestacije ukrasila je klapa Skradinke na čelu s voditeljem Ivom Mikuličinom.

Split

U Pinakoteci franjevačkoga samostana Gospe od zdravlja Ogranak Matice hrvatske Split organizirao je 23. listopada predavanje sveučilišnoga profesora dr. Branimira Lukšića, člana Matice hrvatske, pod naslovom Fašizam i antifašizam — jučer i danas.

Jedanaesti dani Ogranka Matice hrvatske Split, koji se održavaju u Vranjicu i Splitu, u znaku pedesete obljetnice utemeljenja Ogranaka (pododbora) Matice hrvatske u Splitu održavaju se od 6. do 22. studenoga 2003. Dani Ogranka Matice hrvatske Split su započeli u Domu don Frane Bulića u Vranjicu 6. studenoga. Željko Mardešić i Mladen Vuković predstavili su knjigu Joška Grgića Aforistika i epigramijada, u nakladi Doma Zvonimir iz Solina. Devetoga studenoga u prigodi blagdana sv. Martina u župnoj crkvi u Vranjicu nastupili su zbor crkvenih pjevača pod ravnanjem dr. Mirka Mikelića, muška klapa Cantores pod ravnanjem Ljube Stipišića i ženska klapa Tamarin, pod ravnanjem Duška Tambače. U dvorani samostana sv. Frane u Splitu 10. studenoga predstavljen je časopis za crkvenu glazbu »Musica Sacra«, a nakon toga održan je koncert barokne duhovne glazbe, nastupili su Hrvojka Mihanović Salopek na orguljama i tenor Vinko Maroević, solist Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Splita.

Ston

U sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige otvorena je tematska izložba knjiga u povodu 130. godišnjice rođenja Antuna Gustava Matoša, koju su priredili Ogranak Matice hrvatske Ston i mjesna knjižnica. U prostorijama knjižnice od 27. listopada do 14. studenoga izloženi su radovi s osme likovne kolonije Ston 2003.

Šibenik

U izdanju Matice hrvatske i šibenskoga Ogranka Matice hrvatske izašla je knjiga poezije Stjepana Gulina Svete nesanice.

Široki Brijeg

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg 28. listopada u kinodvorani Borak održan je koncert Mladena Grgića, pijanista iz Splita. Na programu su bila djela Johanna Sebastiana Bacha, Beethovena, Šostakoviča i Chopina.

Tovarnik

U Mjesecu hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske Tovarnik u suradnji s Nakladom Pavičić, 24. listopada u Osnovnoj školi Antun Gustav Matoš, organizirao je književnu večer na kojoj su predstavljeni romani Ivana Aralice Ambra i Fukara. O knjigama su govorili Ivan Aralica i Josip Pavičić, urednik knjiga.

Varaždin

Tridesetoga listopada Ogranak Matice hrvatske Varaždin, varaždinsko Književno društvo i Glazbena škola iz Varaždina priredili su u dvorani Glazbene škole u palači Erdödy zanimljivu pjesničko-glazbenu večer. Pjesnik Luko Paljetak prvi je put u Varaždinu čitao svoje odabrane stihove, a na baroknoj lutnji pratio ga je Antun Mrzlečki. Goste su mnogobrojnoj publici predstavili mr. Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Varaždin, i prof. Barica Pahić, predsjednica varaždinskoga Književnoga durštva. »Paljetak je uvijek nešto drugo, osobit je pod svaku cijenu, jer raskošno odlazi i ponovno se mršavo vraća: preslagujući ono pojavno, fikcionalno i mišljeno«, rekao je Ernest Fišer o Luki Paljetku.

Varaždinske Toplice

Ovogodišnji, deseti, jubilarni Kukuljevićevi dani održani su 3. studenoga u Varaždinskim Toplicama. Kulturna manifestacija, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice i vrijedne predsjednice prof. Božene Filipan, u baroknoj je dvorani Staroga grada, znanstveno-stručnim skupom koji je nosio naslov Kukuljevićev doprinos hrvatskom knjižničarstvu, na kojem je govorilo desetak eminentnih znanstvenika iz Zagreba, Varaždina i Varaždinskih Toplica.

Vinkovci

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 28. listopada dr. Ivan Biondić, dopredsjednik Znanstvenoga društva za proučavanje podrijetla Hrvata održao je predavanje o temi Etnogeneza Hrvata: između znanosti i ideologije. Dr. Biondić istaknuo je, među ostalim, dva važna događaja u propitkivanju etnogeneze Hrvata — prvi su biogenetska istraživanja, koja jasno opovrgavaju već uobičajenu tezu o isključivo slavenskom podrijetlu Hrvata, a drugi otkriće Tanajskih ploča, kojima se bilježi hrvatska europska identifikacija u drugom i trećem stoljeću po Kristu. Ta dva događaja traže prevrednovanje, reviziju ne samo hrvatske etnogeneze nego i hrvatske povjesnice, jer je, tvrdi dr. Biondić, »pala« tzv. slavistička paradigma te se time sve mijenja.

Zabok

Ogranak Matice hrvatske Zabok nagradio je dobitnike ovogodišnje nagrade Mali Gjalski, prvonagrađenu Ivanu Sopek za prozni rad Priča staroga hrasta, Denisa Martinuša za rad Iskrenost nije nužna, Gorana Gluhaka za rad Žuta škatula.

Zadar

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar objavljena je knjiga Tražili smo svjetlo u mraku našega doba autora Dušana Kučine, prvoga gradonačelnika Zadra u samostalnoj Hrvatskoj, u doba Domovinskoga rata. Božidar Šimunić, prof. dr. Vjekoslav Ćosić i autor predstavili su je 6. studenoga. Glavni je urednik knjige Šime Batović.

U prostorijama zadarskoga Ogranka Matice hrvatske 30. listopada predstavljene su dvije zbirke pjesama Marka Matića Dvojedinstvo i Zorojavnik. O knjigama su govorili prof. Julije Derossi, prof. Davor Aras, autor te voditelj kulturnih djelatnosti zadarskoga Ogranka prof. Božidar Šimunić.

Zaprešić

Ogranak Matice hrvatske Zaprešić i Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačić iz Zaprešića, u prigodi Mjeseca hrvatske knjige organizirali su 10. studenoga u Gradskoj knjižnici Ante Kovačić, šesti tradicionalni Dan očuvanja kajkavske književne baštine pod naslovom Kinč osebujni o temi Kajkavijana Croatica (Kajkavski jezik nekad i danas — od kraja XVIII. do početka XXI. stoljeća. U programu su sudjelovali prof. dr. sc. Marko Samardžija, prof. dr. sc. Alojz Jembrih i Stjepan Laljak, predsjednik zaprešićkoga ogranka. Glumac Vid Balog govorio je odabrane tekstove iz djela Habdelića, Brezovačkoga, Kristijanovića, Stoosa i drugih kajkavskih pisaca.

Nastavak tradicije

Ogranak Matice hrvatske Zaprešić i Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačić, u povodu Dana grada Zaprešića i manifestacije Mjesec hrvatske knjige 27. listopada u Gradskoj vijećnici svečano su predstavili Zaprešićki godišnjak 2002. za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubrovica, Luka, Marija Gorica i Pušća.

Zaprešićki godišnjak, dvanaesti po redu, koji na šest stotina i trideset stranica donosi radove šezdesetak Matičinih članova i suradnika, predstavio je Stjepan Laljak, urednik Zaprešićkog godišnjaka i predsjednik Ogranka Matice hrvatske, u istoj vijećnici gdje je u prosincu 1991. predstavljao i prvi broj Godišnjaka.

Akademik Tonko Maroević istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo predstaviti dvanaesto godište Zaprešićkoga godišnjaka, koji pokazuje ozbiljnu tradiciju, tradiciju koju je dužno poštovati i nasljedovati. Poziv je i zadaća Matice hrvatske publiciranje i širenje pisane kulture, Godišnjak je lijep primjer regionalnog i povijesnog prikaza koji ima i nacionalno značenje. Izdavačka politika Godišnjaka dobro je odmjerena, a s vremenom je stekla i određeni profil. Ta publikacija, kao i prošlih godina, ima na početku vrela, zatim slijede znanstvene teme, pa književni i likovni prilozi, a na kraju ljetopis, koji na neki način spaja kroniku s poviješću, aktualnost i suvremenost s daljnjom ili dubljom prošlosti. Akademik Maroević zapazio je kako Godišnjak ne može bez Jelačića. S jedne strane u Godišnjaku je zastupljen lokalizam, a s druge strane univerzalizam različitih jezika, u ovom slučaju latinskoga, njemačkoga i mađarskoga jezika. Predstavljajući Godišnjak nije mogao spomenuti sve tekstove, ali naglasio je potrebu spominjanja Ivana Perkovca, danas nepravedno zaboravljena i slabo poznata, Pavla Stoosa i kanonika Baltazara Krčelića, a posebno mu je bilo zanimljivo revaloriziranje slikarstva Mihovila Kršulina, mjesnoga slikara, koji je imao dostojnu ulogu na početku 20. stoljeća, a već polovicom istoga stoljeća zaboravljen je i zanemaren. Jedna je od zadaća Godišnjaka da iz zaborava izvlači baš takve teme. Kao Matičaru zanimljiva mu je tema obnove Matice hrvatske, a u Godišnjaku je o tome objavljeno dugo pismo Nade Jonke rođene Marković (supruge bivšeg predsjednika Matice hrvatske Ljudevita Jonkea), potresno svjedočanstvo iz godina koje su za nama, iz vremena kada je Matica hrvatska bila zabranjivana.

U ime grada Zaprešića Godišnjaku i Stjepanu Laljku, uredniku, čestitao je Željko Turk, dogradonačelnik Zaprešića, dr. Stjepan Razum, tajnik časopisa »Tkalčić«, u ime spriječenoga prof. dr. Jurja Kolarića, ravnatelja Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, u ime predsjednika skupštine Zagrebačke županije Marija Ledinski Anić, koja je naglasila da je to jedini godišnjak u Županiji.

Predstavljanju Godišnjaka prisustvovali su i akademik Dragutin Tadijanović, počasni građanin grada Zaprešića i počasni član zaprešićkoga Ogranka Matice hrvatske, akademik Ivo Frangeš, počasni član Ogranka, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, Miroslav Burić, pročelnik Odjela za kulturu Zagrebačke županije, Drago Bago, Danica Jaman, prof. dr. Vladimir Muljević, Ledo Budin, Nikola Skledar, Marko Samardžija, Mato Marčinko, Antonija Bogner Šaban, Đ urđica Cvitanović, Agneza Szabo, Davorka Bastić i mnogobrojni

Tom je prigodom Željko Turk čestitao Dragutinu Tadijanoviću 98. rođendan i predao darove u ime Grada Zaprešića, maestro Mario Bogliuni odsvirao je slavljeniku skladbu Sretan rođendan, a Tadijanović je održao govor popraćen dugotrajnim pljeskom.

U glazbeno-dramskom dijelu programa sudjelovali su Marija Kohn, Dunja Knebl, Zlatko Vitez, Mario Bogliuni, Ljubomir Kerekeš, Vid Balog i Puhački orkestar Rozga.

A. Č.-K.