Kad se podvuče crta

Kad se podvuče crta

Neke komparativne činjenice 1999–2003.

Materijalni položaj kulture I (proračunski)

— glazbenoscenska djelatnost: od 27 mil. na 34 mil.

— izdavačka i knjižnična djelatnost: od 37 mil. na 59 mil.

— filmska djelatnost: od 22 mil. na 35 mil.

— kultura mladih: od 0 na 7 mil.

— informatizacija: od 2 mil. na 4 mil.

— zaštita kulturne baštine: od 75 mil. na 155 mil.

— investicijskih potpora: od 38 mil. na 73 mil.

— rezultat: naglo jačanje svih kulturnih djelatnosti

— međunarodna suradnja od 7 mil. na 16 mil.

— ukupno: od 464 mil. na 666 mil.

— rezultat: rast svih kulturnih djelatnosti

Materijalni položaj kulture II (fiskalni)

— od PDV-a na sve, do oslobađanja od PDV-a za: umjetnike i umjetničke organizacije, ulaznice za predstave, strane i domaće donacije, zatim darivanja u kulturi uopće

— od punog poreza na dobit i poreza na dohodak do potpunog oslobađanja od oba poreza za sva darivanja u kulturi

— od nepostojanja do uvođenja spomeničke rente

— rezultat: oko 150 novih umjetničkih organizacija, kazališnih, likovnih, dizajnerskih, glazbenih...

Materijalni položaj kulturnih stvaralaca

— porast broja zaposlenih u kulturnim djelatnostima: konzervatori, knjižničari, muzealci, izdavaštvo...

— od oslobađanja poreznih davanja na autorske honorare od 20% do oslobađanja od 40% plus 25% na honorar za umjetničko djelo

— vraćena puna zaštita statusa samostalnih umjetnika i nakon Zakona o obaveznim doprinosima

— rezultat: bolji položaj kulturnih stvaralaca

Reforma načina odlučivanja

— nasuprot neprepoznatljivim i netransparentnim odlukama — sve odluke na web-stranicama Ministarstva

— nasuprot imenovanim povjerenstvima — zakonski utemeljena kulturna vijeća

— sastav kulturnih vijeća temeljen na pluralizmu estetskih i vrijednosnih orijentacija te zastupljenosti različitih kulturnih stratuma unutar profesija

— rezultat: unapređenje autonomije kulture i očuvanje kulturnog pluralizma

Neke činjenice rasta kulturnog stvaralaštva

Kulturne industrije

— rast izdavaštva po najvećoj stopi rasta u industriji uopće

— 60% naslova knjiga više

— otvoreno više od sto novih knjižara — dvostruko više snimljenih filmova: nakon deset godina opet i dokumentarni i kratkometražni eksperimentalni filmovi

— prvi put potpora izradi nosača zvuka: visok rast produkcije

Obnova kulturne infrastrukture

— izgrađene 32 nove knjižnice (Vukovar, Bjelovar, Krapina, Benkovac...) i obnovljeno 67 knjižnica; pred dovršetkom velike knjižnice u Puli, Šibeniku...

— izgrađene nove arhivske jedinice: Gospić, Metković, Štrigova, Bjelovar... te velika obnova zgrade Hrvatskog državnog arhiva pred završetkom

— osigurana nova zgrada arhiva u Dubrovniku, započeta dogradnja u Sisku

— otvoreni obnovljeni muzeji: Arheološki muzej u Splitu, muzej u Đ akovu, Nin, Zadar, Jasenovac...

— više od pedeset novih stalnih postava s adaptacijom muzeja

— otvorene i obnovljene galerije: Paviljon Meštrović, Moderna galerija, Galerija umjetnina u Splitu, Osijeku...

— otvorena obnovljena kazališta u Karlovcu i Šibeniku

— izgrađeni ili obnovljeni domovi kulture: Prelog, Lastovo, Vis, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica, Tompojevci, Kijevo, Posedarje, Obrovac, Slunj, Lovinac, Gračac, Lipik, Pakrac, Pokupsko, Unešić, Rab, Pučišća, Preko, Lovas, Rakovica, Donji Lapac, Grubišno Polje

— dovršene restauratorske radionice u Ludbregu, Osijeku i Splitu, za hidroarheologiju u Zadru

Obnova kulturne baštine

— završeni ili pred završetkom veliki konzervatorski i restauratorski radovi: Eufrazijeva bazilika, rapska katedrala, samostan Male braće i tvrđava Revelin u Dubrovniku, veliki dio osječke Tvrđe (u namjeni), dvorac Batthyany u Ludbregu, palača Gerbas u Rijeci, zgrada Ministarstva kulture u Zagrebu...

— trajni veliki radovi: povijesna jezgra Splita, katedrala u Šibeniku, gradska jezgra Iloka, Trogir, Kneževa palača u Zadru, katedrala u Zadru, franjevački samostan i dvorac Eltz u Vukovaru, Veliki Tabor, Stari grad Hrvatska Kostajnica...

— godišnje se provodi oko sedamsto programa zaštite kulturne baštine

— Apoksiomen — restauracija i prezentacija antičke skulpture

Veliki objekti u izgradnji

— Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

— Muzej suvremene umjetnosti u Rijeci

— Muzej evolucije u Krapini

— Muzej antičke Narone u Metkoviću

— Kazališni centar u Zadru

Informatizacija

— od nekoliko računala do umrežena Ministarstva kulture s linkovima na više umreženih kulturnih ustanova (u daljnjem razvitku)

— odobreno više od tisuću posebnih programa informatizacija ustanova i udruga u kulturi (20 mil. kuna)

— otvoren globalni virtualni portal hrvatske kulture — CultureNet Croatia

Međunarodna kulturna suradnja

— Dani hrvatske kulture (Berlin, Moskva, Baleari, Madrid)

— reprezentativne izložbe u inozemstvu: Bukovac, Džamonja, Murtić, Kožarić, Kuliš, Bourek, Gotovac, Tomo Savić-Gecan...

— Izložbe: Hrvati i Karolinzi, Europa u doba Anžuvinaca, Čarobna Istra, EXAT, Glagoljica, Tri jezika, tri pisma, Baština u kamenu

— Gostovanja kazališta: ZKM, Gavella, HNK, EXIT — u Moskvi, Berlinu, Parizu, Dublinu, Madridu, Bogoti, Caracasu

— nastupi na velikim likovnim manifestacijama: Venecija, Săo Paulo, Kassel, Aleksandrija i Kairo, Bogota

— retrospektiva hrvatskoga filma u Veneciji, Kalkuti, Berlinu, Montevideu, dani hrvatskog filma Indija, Češka, SAD

— prvi put u Europskim fondovima: EURIMAGES i SEE; poticanje filmske koprodukcije

— reprezentativni događaji u Hrvatskoj: gostovanja najistaknutijih svjetskih umjetnika i ansambala na festivalima u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Puli, Zadru

— dani stranih kultura u RH (Makedonija, Rusija, Njemačka, Velika Britanija),

— strani pisci na sajmovima Interliberu, Castropoli i festivalu Europska kratka priča

Međunarodna kulturna politika

— aktivna bilateralna i multilateralna suradnja, aktivan odnos prema susjedima:

— povrat baštine iz Srbije i Crne Gore (50 000 jedinica) te građe iz Jasenovca

— potpisana 23 bilateralna sporazuma (protokola, programa)

— intenzivna suradnja s multilateralnim organizacijama — UNESCO, Srednjoeuropska inicijativa, Kvadrilaterala, Alpe-Jadran, Podunavske zemlje, Jadransko-jonska inicijativa te osobito Vijeće Europe

— Međunarodna konferencija Kultura i sukob, Dubrovnik 2001.

— Hrvatska predsjedala najvećem svjetskom skupu ministara kulture: svjetskom mrežom kulturnih politika i Ministarskom konferencijom Vijeća Europe u Opatiji — 130 delegacija iz Europe i svijeta — Opatijska deklaracija

Novo medijsko zakonodavstvo

— provedena najšira, otvorena javna rasprava o medijskom zakonodavstvu

— izrađeni su i doneseni Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakon o HINI, Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o medijima

— provedena potpuna harmonizacija s europskom pravnom tečevinom u tom području

Ministarstvo i informiranje

— bilten »Kulturni razvitak«

— internetska stranica Ministarstva kulture

— CultureNet Croatia

— serije stručnih edicija; prvi put kompletna hrvatska filmografija

Neke konkretne zadaće za sljedeće razdoblje

Kulturna politika i odlučivanje u kulturi

— očuvati, stabilizirati i unaprijediti rad kulturnih vijeća i nacionalnog kulturnog vijeća kao modela autonomije kulture

— razvijati mješovite fondove s osobitom ulogom kulturnih vijeća

— otvorenost javnog poziva za kulturne projekte usmjeriti kao informativni pool za zajednička ulaganja u kulturi

Financiranje kulture

— očuvati postignuti i unaprijediti sustav poreznih olakšica

— osobito pratiti i ustrajati na širokom usvajanju mogućnosti uporabe spomeničke rente za lokalne sredine

— podići kulturni proračun za izgradnju novih kapitalnih objekata

Osigurati smještaj i adekvatna preseljenja kulturnih ustanova

— Hrvatski povijesni muzej — na Marulićev trg

— audio-vizualni arhiv u NSK — umjesto gruntovnice

— izgradnja ili adekvatan smještaj Muzičke akademije

— konačni smještaj kinoteke, plesnog centra, drame HNK

Izgradnja nekih kapitalnih kulturnih objekata (uz prethodno navedeno)

— izgradnja Spomenika Domovini s cjelovitim urbanističkim rješenjem trga Stjepana Radića

— izgradnja nove zgrade Opere HNK

— izgradnja nove zgrade Hrvatskog državnog arhiva

— obnova i kompleksna namjena povijesne jezgre Splita (uz kredit Svjetske banke)

— konzervatorska sanacija i prezentacija povijesnih hrvatskih gradova — Bribir, Modruš, Zrin — kulturna magistrala